Evropa
KREMLJ ODGOVORIO ZAPADU NA POKUŠAJ ZAPLJENE RUSKE IMOVINE: "U potpunosti ćemo braniti svoje interese"
28. Apr. 20240
Strah od tvrdog ekonomskog prizemljenja u slučaju zaokreta od militarizacije gospodarstva mogao bi natjerati Kremlj da ustraje na ratu
Svijet
03. Maj 2024 03. Maj 2024
0
Ne samo ograničene sposobnosti ruskih snaga na terenu, nego i rastuća strukturna militarizacija ruske ekonomije, u sve većoj mjeri komplicira kremaljske napore da se okonča rat u Ukrajini. Suprotno očekivanjima da će ekonomska ograničenja osujetiti sposobnosti Rusije da održi svoj rat u Ukrajini i uporno nastavlja s borbama, upravo opasnost od ekonomskog kolapsa mogla bi natjerati Vladimira Putina i njegove dužnosnike da još udvostruče militarizaciju i potraže načine za daljnju konfrontaciju, čak i ako agresija na Ukrajinu završi.
Naime, kako za Financial Times analizira Elina Ribakova, viša saradnica na Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson i direktorica programa za međunarodne odnose na Kijevskoj školi ekonomije, ruska ekonomija porasla je za 3,6 posto prošle godine, a predviđa se da će ojačati za više od tri posto u 2024. Unatoč opsežnim sankcijama i ograničenju izvoza, za koje se očekuje da će dugoročno spriječiti ulaganja i potencijalni rast, ruske vlasti hvale se kratkoročnim uspjehom u izbjegavanju duboke recesije u 2022. godini i postizanjem kasnijeg snažnog rasta.
Velik dio ovog uspjeha oslanja se na širenje vojno-industrijskog kompleksa. Zakašnjelo i neučinkovito uvođenje ograničenja cijena nafte omogućilo je Moskvi da poveća fiskalne prihode i iskoristi ih za poticanje domaće ekonomije. I dok ograničenja izvoza ometaju rusku vojnu proizvodnju i poskupljuju je, ona još nisu rezultirala dosezanjem tačaka gušenja ekonomije ili prekidima u opskrbnim lancima.
Fiskalna potrošnja usmjerena je na potporu proizvodnji vezanoj uz rat. Izravna vojna potrošnja se više nego utrostručila, na više od 100 milijardi dolara, odnosno šest posto BDP-a, u odnosu na razdoblje prije pokretanja invazije na Ukrajinu. Budući da je više od četvrtine državnih rashoda Rusije skriveno od javnosti, stvarna potrošnja povezana s ratom vjerovatno je znatno veća.
Rusija sada raspolaže sa 6.000 vojno-industrijskih kompanija, što je golemo povećanje u odnosu na predratnu brojku od manje od 2.000. Ova poduzeća zajedno zapošljavaju više od 3,5 miliona ljudi koji rade 24 sata dnevno u tri smjene i sa šestodnevnom radnom sedmicom, što postaje norma.
Od početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu, radna snaga u ovom se sektoru značajno povećala - novih je najmanje pola milijuna zaposlenika. Također, plaće su od početka rata porasle za 20 do 60 posto, a mnoge firme nude izuzeće od služenja vojnog roka i službe. Ta povećana potražnja u vojnom sektoru, zajedno s velikim gubicima ljudstva na ukrajinskom bojištu, dovela je stopu nezaposlenosti u Rusiji na dosad najnižu razinu od 2,8 posto.
Industrijska proizvodnja također je u porastu, potaknuta sektorima kao što su industrija metala, izgradnja strojeva i hemijska proizvodnja. To se barem djelomično može pripisati vojno-industrijskom kompleksu. Nova zapošljavanja, rast dohotka i povećano prikupljanje poreza također su posljedica ratnog ‘booma‘. Regionalne vlade izvještavaju da je ovaj rast postignut "uspostavom novih proizvodnih pogona, što uključuje izgradnju industrijskih kompleksa, razvoj poduzeća i stvaranje značajnog broja novih radnih mjesta".
Štoviše, regije koje su godinama jedva ‘spajale kraj s krajem‘, sada doživljavaju gospodarski uzlet zbog preusmjeravanja proizvodnje na ratne napore. Za ruske građane, odluka da podrže rat više see ne donosi samo pod utjecajem političke retorike i propagande - sada se radi o pragmatizmu.
Istovremeno, pomak prema ekonomskim aktivnostima vezanim uz rat više nije samo ciklička, kratkoročna politička mjera, već se radi o strukturalnom pomaku. Iako bi se upravljanje cikličkom prilagodbom moglo pokazati izazovnim, Banka Rusije ulaže određene napore u ‘hlađenje‘ zahuktale ekonomije održavajući kamatne stope na 16 posto, što je znatno iznad trenutačne stope inflacije od 7,7 posto.
No, ponovni zaokret od strukturnih ulaganja tijekom rata bio bi i bit će golem izazov. Desetljećima se Rusija borila s nedovoljnim ulaganjima i regionalnom nejednakošću, pri čemu je tek nekolicina regija u kojima se prvenstveno proizvodi uobičajena roba široke potrošnje doprinosila sistemu budžetskih transfera.
Činilo se da raniji nacionalni projekti i predsjednički dekreti nisu to mogli promijeniti, no onda se dogodio rat. Pokušaju li ruske vlasti zaustaviti militarizaciju, tvrdo gospodarsko prizemljenje moglo bi povećati pritisak na vlasti u Kremlju, koje već pribjegavaju pojačanoj represiji kako bi zadržale vlast. Također, moglo bi doći do eskalacije unutarnjih sukoba oko ograničenih resursa.
Uzimajući u obzir te izazove, za ruske vlasti bi mogao biti pragmatičniji izbor da nastave s militarizacijom. Umjesto da predstavlja ograničenje, zaključuje Ribakova, rusko bi gospodarstvo na kraju moglo postati dodatni poticaj za produljenje rata u Ukrajini.
Evropa
KREMLJ ODGOVORIO ZAPADU NA POKUŠAJ ZAPLJENE RUSKE IMOVINE: "U potpunosti ćemo braniti svoje interese"
28. Apr. 20240
Evropa
PORTPAROL KREMLJA DMITRIJ PESKOV: "Rusija i Evropa morat će da se dogovore kako će živjeti jedna pokraj druge"
26. Apr. 20240
Svijet
OGLASIO SE KREMLJ: Rusija izuzetno zabrinuta zbog situacije na Bliskom istoku
15. Apr. 20240
Svijet
DMITRIJ PESKOV PORUČIO: "Moskva će odgovoriti ako 'vojni Schengen' postane stvarnost"
24. Nov. 20230
Svijet
ŠTA SE DEŠAVA: Zbog propalog projekta Rusija blokirala milione u stranim bankama
Prije 25 min0
Ekonomija
PROCJENE UIO BiH: Narednih godina značajan rast prihoda od poreza
Prije 34 min0
Regija
PRVI PUT OD SAOBRAĆAJNE NESREĆE KOJU JE SKRIVIO, BANOŽIĆ GOVORI: "Puno toga je izneseno što je neistinito”
Prije 46 min0
Regija
PRAVI KAPITALAC: Kod Budve ulovljena plava ajkula, teška je skoro 200 kilograma
Prije 58 min0
Svijet
ODJEKUJU EKSPLOZIJE, ŠIRI SE POŽAR: Ukrajinci napali Krim i dva ruska grada, stižu panični pozivi upomoć... (VIDEO)
17. Maj 20240
Svijet
JEDAN OD NAJTEŽIH DANA OD POČETKA AGRESIJE: Krvave borbe u Ukrajini, ruski okupatori tvrde da su zauzeli....
16. Maj 20240
Svijet
CRNA PROGNOZA: Bijela kuća zabrinuta zbog ruskog zamaha na ukrajinskom ratištu
16. Maj 20240
Svijet
PREDSJEDNIK TURSKE TVRDI: "Sporovi oko vode uzrokuju sukobe širom svijeta"
17. Maj 20240
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.