Regija
SUKOBILI SE NAVIJAČI: Nemile scene iz Crne Gore, prekinuta košarkaška utakmica u Nikšiću (VIDEO)
Prije 6h0
„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz povijesti
Jeste li znali
12. Feb. 2020
3
Glavni lik naše današnje priče je Andrija Artuković, zloglasni član ustaškog pokreta, ministar u vladi NDH i ratni zločinac.
Artuković, rodom iz sela Klobuk kraj Ljubuškog, ustaškom pokretu pristupa 1932. godine. Bio je jedan od organizatora Velebitskog ustanka, prije kojega ga Pavelić imenuje poglavnim pobočnikom u Glavnom ustaškom stanu i zapovjednikom svih ustaških jedinica u Italiji. Pseudonim mu je bio Hadžija. Godine 1934. sastaje se s Pavelićem u Milanu, nakon čega odlazi u London, gdje je uhićen zbog sumnje za sudjelovanje u pripremanju atentata u Marseillesu, te predan Francuskoj, koja ga 1935. godine izručuje Kraljevini Jugoslaviji. Sud za zaštitu države ga je, nakon što je 16 mjeseci odležao u zatvoru, oslobodio krivnje. Kratko je boravio u Gospiću te u svibnju 1936. godine ponovno odlazi u emigraciju.
U Berlinu ga 1937. godine saslušava Gestapo. Napušta Berlin pod prijetnjom uhićenja, sklanja se u Francusku, zatim živi u Budimpešti pa opet u Berlinu.
Po proglašenju Nezavisne Države Hrvatske vraća se u Zagreb, te postaje članom privremenog hrvatskog državnog vodstva.
Nakon povratka Ante Pavelića iz Italije u Zagreb, Artuković je imenovan za ministra unutarnjih poslova u prvoj hrvatskoj državnoj vladi. Sudjeluje pri potpisivanju Rimskih ugovora, te prati poglavnika u posjetu Hitleru. Dana 10. oktobra 1942. godine napušta mjesto ministra vanjskih poslova, te postaje ministrom pravosuđa i bogoštovlja, a godinu kasnije ponovno je ministar unutarnjih poslova NDH. Od 11. oktobra 1943. godine, pa do kraja NDH obavljao je dužnost čuvara državnog pečata.
Zajedno s ostalim članovima vlade, 6. maja 1945. godine, bježi iz Zagreba u Austriju. Sa skupinom ministara i ostalih državnih dužnosnika, Britanci ga zatvaraju u logor Spittal na Dravi, odakle je pušten te prelazi, iz britanske u američku, a potom u francusku zonu. Sa švicarskim dokumentima na ime Alois Anich odlazi u Irsku. Godine 1948. sa ženom i troje djece putuje u Kaliforniju, te pod pravim imenom radi u bratovom poduzeću.
Godine 1945. godine Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača proglašava ga ratnim zločincem. Vlada FNRJ 1951. godine postavlja zahtjev za njegovo izručenje, nakon čega dolazi do sedmogodišnjeg sudskog procesa u Los Angelesu. Zahtjev je odbijen.
Jugoslavenske vlasti obnavljaju zahtjev za njegovim izručenjem, te je 14. novembra 1984. godine uhićen, a nakon sudskog procesa i višemjesečnog zatvora izručen jugoslavenskim vlastima na uzletištu u New Yorku u noći između 11. i 12. februara 1986. godine, te otpremljen u Zagreb.
Već drugi dan suđenja, u utorak 15. travnja 1986. Andrija Artuković je konačno priznao da je pripadao ustaškom pokretu i da je položio ustašku zakletvu.
Na pitanja suca Milka Gajskog o tome je li to bila diktatura i je li Pavelić bio diktator nedvosmisleno je odgovorio:
- Fašizam je bio blaži oblik diktature. Njemačka disciplina je čvršća. Nacizam je čvršći.
- Je li ustaški režim bio diktatura ?
- Točno, jedna vrsta diktature.
- A Pavelić, je li bio diktator?
- Zna se da je bio.
Tada se Gajski razgovorljivom Artukoviću, koji se uzbudio govoreći o nacističkoj, fašističkoj, i ustaškoj diktaturi, obratio već pitanim:
'da li je optuženi pripadao ustaškom pokretu ?
- Jesam. Pripadao sam ustaškom pokretu.
- Jeste li bili zakleti ustaša ?
- Jesam. To se zna! Položio sam zakletvu!
Na suđenju se još saznalo da je Artuković lagao kad je rekao da nije putovao izvan Zagreba tijekom službe. Sam je na kraju priznao da je putovao u Sarajevo, ali i da je taj put iskoristio za posjet obitelji u Klobuku. Priča se da ga je njegov 20 godina mlađi brat Stanko molio da iz zatvora pusti neke srpske porodice na što mu je Artuković ljutito odgovorio:“Ako to još jednom spomeneš i sam ćeš se naći među njima!“
U srijedu ujutro oko 8.45 sati počelo je ispitivanje o tome kako je jednom od mnogih naredbi Artuković prekršio pravila međunarodnog prava naredivši da se ratni zarobljenici muče i ubijaju, čime je - kako je to rečeno u optužnici »Neutvrđenog dana početkom 1943. godine, nalazeći se u pratnji Ante Pavelića u blizini dvorca kod Samobora, u namjeri da se na svirep način ubiju zarobljeni partizani, izdao nalog da se više stotina partizana zarobljenih na području Žumberka pobije, a što je učinjeno na način, da su zarobljenici stjerani na jednu livadu i tu pobijeni mitraljeskim rafalima i pregaženi tenkovima.“
Jedan od tužitelja na suđenju Artukoviću bio je tada mladi i talentirani odvjetnik Anto Nobilo.
Na suđenju u Zagrebu osuđen je na smrt, no presuda zbog njegovog zdravstvenog stanja nije izvršena. Umro je u januaru 1988. u bolnici Kaznenog doma u Zagrebu.
(SB)
Regija
SUKOBILI SE NAVIJAČI: Nemile scene iz Crne Gore, prekinuta košarkaška utakmica u Nikšiću (VIDEO)
Prije 6h0
Regija
POGLED IZ CRNE GORE: "Ono što Vučić neće da uradi, Spajić i njegovi – moraju!"
Prije 6h1
Politika
OGLASILA SE I JELENA TRIVIĆ NAKON POZIVA IZ SNSD-a: "Nismo naivni da nasjedamo na ovakve 'ponude'"
Prije 6h0
Politika
STIGAO ODGOVOR DODIKU: "SNSD i njegovi sateliti neka sami gutaju svoje žabe"
Prije 7h0
Jeste li znali
ČUDO U KRAJINI NESTALO JE U NEKOLIKO SEKUNDI: Kako je uništen najmoderniji vojni objekt u Europi, vrijedan više od šest milijardi dolara…
Prije 23h0
Jeste li znali
MISTERIJE SVIJETA: Niko ne zna ko je autor tajanstvene knjige stare više od 500 godina čiji sadržaj je zaprepastio sve, ali ni to nije najjezivije od svega…
15. Maj 20240
Jeste li znali
MISTERIJA KOJA LEDI KRV U ŽILAMA: Kako je netragom nestalo petero djece u noći kad je kuću progutala vatra…
14. Maj 20240
Jeste li znali
PSIHOLOZI TVRDE: Na ova četiri načina roditelji "ubijaju" samopouzdanje kod djece
Prije 18h0
trenutak ...
Komentari - Ukupno 3
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.