Ustavni sud je, naime, odlukom po apelaciji dao rok od tri mjeseca da se spomenuta odredba u članu 11 izbriše, a nadležni iz Narodne skupštine RS-a su, nakon te odluke, izjavili da će biti pripremljen ustavni amandman da se ona primijeni. 

Podsjećanja radi, najviši zvaničnici RS-a godinama se zalažu da se smrtna kazna izbriše, jer se važećim zakonskim propisima ionako ne može izreći, međutim nijedna inicijativa da se usvoje izmjene Ustava RS-a proteklih godina nije uspjela, jer su bošnjački predstavnici insistirali da se, uz brisanje ove odredbe, na istoj sjednici usvoje amandmani koje su oni tražili.

Tim amandmanima bi se povećala zastupljenost Bošnjaka u institucijama RS-a. Uz ove amandmane, trebalo je da bude usvojeno još nekoliko desetina amandmana kojima bi se, između ostalog, propisalo da Banja Luka postane glavni grad RS-a, umjesto Sarajeva, kako je sada definirano u Ustavu. 

U Ustavnom sudu BiH je, uz obrazloženje ove odluke, stajalo da je usvojena apelacija Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a da osporena odredba nije u skladu sa članom II/2 Ustava BiH u vezi s članom 1. Protokola broj 13 uz Evropsku konvenciju, koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne u svim okolnostima. 

U Mišljenju Evropske komisije iz maja prošle godine navedeno je da formalnim postojanjem ove odredbe u Ustavu RS-a BiH krši temeljne odredbe o ljudskim pravima. Uz smrtnu kaznu, oni ističu da u cijeloj BiH treba riješiti problem nejednakosti građana, zabranu diskriminacije i mučenja te da, iako postoje odredbe o jednakosti spolova, one nisu implementirane u cijelosti. 

Ukidanje smrtne kazne jedna je od 14 ključnih preporuka izrečenih u Mišljenju, a u istom pasusu se traži usvajanje mehanizma na državnom nivou za prevenciju mučenja i lošeg tretmana. 

U Analitičkom izvještaju Evropske komisije, koji je objavljen uz Mišljenje, u dijelu o smrtnoj kazni navedeno je da istovremeno treba riješiti slučajeve neriješenih ubistava u cijeloj zemlji, uz obezbjeđivanje nepristranih i nezavisnih istraga. 

(SB/NN)