Arman Curić rođen je 1985. godine u Mostaru. Za vrijeme studija, ukazala mu se prilika za rad u Norveškoj, gdje se povezao sa profesionalcima u građevinskom sektoru.

Nakon nekoliko godina u građevini, Arman je dobio priliku za rad u penzionom osiguranju, a uporedo s tim je vodio administrativne poslove jedne manje građevinske kompanije. On je podijelio svoju priču, koja je vrhunac doživjela prošle godine otvaranjem kompanije i u BiH.

"Stekao sam značajno iskustvo u građevinskom sektoru, a istovremeno sam ga povezao s onim znanjima i vještinama iz državne službe, posebno po pitanju organizacije rada i praćenja zakonskih procedura. Nekad oko 2016. godine sam se odlučio da ta znanja prenesem u novi biznis i usmjerim se prema trgovini nekretninama i stanogradnji u Norveškoj", prepričava za portal Klix.ba svoju priču Curić, danas i direktor kompanije "Interprodukt" u Mostaru.

Višegodišnjim radom u građevini, prepoznao je veliku potrebu za građevinskim materijalom u Norveškoj, ali i u cijeloj Evropi. Svjedočeći ogromnom prilivu roba iz zemalja Istočne Evrope, ali i s drugih tržišta, Arman je uočio priliku za bh. tržište zbog izvanrednog spoja blizine, garancije kvaliteta i prepoznatljivo vrijednih radnika.

"Tako je i krenula priča s 'Interproduktom' u Mostaru. Danas na tržištu nudimo sve vrste stolarija od PVC-a, aluminija te proizvode za građevinu od stakla. Mislim da smo drugačiji od ostalih po organizaciji posla, visokom nivou odgovornosti prema radu i kupcima, kao i pristupačnosti za kupce bilo da se radi o savjetovanju, konkretnoj ponudi ili, pak, reklamaciji. Tu smo 24/7 za naše klijente, i to je ono što bosanskohercegovačke firme može učiniti trajnim partnerima širom Evrope", dodaje.

U narednom periodu očekuju razvoj saradnje sa školama te žele pokrenuti praktičnu nastavu. Arman vjeruje da se mora raditi na razvoju kadrova te da će samo tako mladi vidjeti svoju šansu da ostanu u BiH. Vrijeme pandemije je donijelo i izazove.

"Firma je bila zatvorena nepuna dva mjeseca, ali smo sve obaveze prema državi i radnicima ispunili. Volio bih da sam vidio nešto veći stepen reakcije i podrške u ovom vremenu od strane države. Želim navesti primjer saradnje kroz tehničku podršku s USAID projektom 'Diaspora Invest'. Takva vrsta kooperacije, pa makar na nekom obliku uvezivanja, može biti od koristi svakom privredniku", poručuje on.

Tržište zapadne Evrope je ogromno, ali i zahtjevno, dodaje. Samo uz visok nivo profesionalnosti i ulaganje u kadrove i opremu se može konkurisati na stranom tržištu.

"Mi smo kompanija stara godinu dana i prvu godinu smo iskoristili za neki vid testiranja i tržišta, ali i nas samih. Već u ovoj kalendarskoj godini krećemo s izgradnjom proizvodnog pogona od nekih 1.100 kvadrata, što podrazumijeva nabavku novih savremenijih strojeva za preradu plastike, aluminija i stakla, a samim tim i zapošljavanje novih radnika. Želimo biti primjer i kroz ovu priču o dijaspori. Uloga dijaspore u privrednom životu BiH ima veliki potencijal, koji nije do kraja iskorišten. Veliki broj uspješnih Bosanaca i Hercegovaca živi vani. Oni mogu svojim znanjem i iskustvom učiniti puno za razvoj privrede u BiH. Mi konkretno očekujemo da u periodu od tri godine imamo zvanična predstavništva firme, pored Norveške, i u još nekoliko evropskih zemalja. Kada razmišljaju o prenošenju proizvodnje iz nekih drugih dijelova svijeta, mnogi u Evropi gledaju upravo u nas. Možemo iskoristiti tu šansu", zaključio je Curić.