Za razliku od rudara kojima ne daju njihove teško zarađene male plaće, političari, posebno oni na državnom nivou, za svoj loš rad primit će i do 8 hiljada maraka.

I to već od aprilske plaće. Dok prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini iznosi nešto više od 1.200 maraka, najviši državni dužnosnici, nakon posljednjeg povećanja osnovice sa 535 na 600 KM, mjesečno će inkasirati od šest do osam puta više.

Građani naše zemlje sa svakim novim poskupljenjem sve teže preživljavaju od plaće do plaće.

"Ima se može se, čim se niko ne buni". Ovako povećanje plata funkcionera na nivou BiH komentariše ljekar Dragan Đorđić. Iako je odabrao da ostane u svojoj zemlji, nije optimista da može biti bolje.

"Ako baš pitate kako žive zdravstveni radnici, u stvari mogu da kažem, žive kako drugi hoće, inače da svi živimo dobro niko ne bi radio privatno. Očigledno je da više ne postoji način da se ovđe nešto promijeni, ostavljam to možda nekim mlađim generacijama", govori Đorđić.

Problema su svjesni i oni koji čine budućnost bh. društva. 21-godišnji Milan Koprivica nakon završene srednje škole odustao je od daljeg školovanja i počeo da radi.

"Kako je teško u današnje vrijeme pogotovo za mladog čovjeka. Neću reći da je Balkan najgore, ali ću reći da je jedno od najgorih mjesta za život danas", govori on.

Istovremeno, u državnim institucijama situacija je mnogo komotnija.

Uz mjesečna primanja koja premašuju nečija godišnja, golo preživaljvanje nije na listi prioritetnih tema.

Više u prilogu BHRT-a.