JESMO LI ODATLE DOŠLI: Naučnici tvrde da su pronašli prapostojbinu svih ljudi

Njihova analiza otkrila je najstariju poznatu majčinsku lozu savremenih ljudi, što je dovelo do onoga što su opisali kao "doma predaka" koji obuhvata Namibiju, Bocvanu i Zimbabve. Kako bi dodatno razjasnio ovu teritoriju predaka, tim je integrirao genetske podatke s geološkim, arheološkim i fosilnim dokazima.

  • Šareni svijet

  • 26. Apr. 2024  26. Apr. 2024

  • 0

Uprkos naprecima u razumijevanju ljudske evolucije i historije naše planete, misterije i dalje postoje. Nedavna otkrića iz 2019. godine, podstaknuta analizom mitohondrijalne DNK, ponovo su pokrenula diskurs oko porijekla naših predaka.

Profesorica Vanessa Hayes i njen tim na Institutu za medicinska istraživanja Garvan u Sidneju izvršili su temeljno ispitivanje 1.217 uzoraka mitohondrijske DNK, naslijeđenih isključivo od majki. Ovi uzorci potječu od pojedinaca iz južne Afrike, regije koja je odavno priznata kao kolevka modernog čovječanstva.

Hayes je naglasio da iako je porijeklo modernih ljudi u Africi prije oko 200.000 godina poznato, precizna lokacija je ostala nedostižna do njihovog proučavanja.

Njihova analiza otkrila je najstariju poznatu majčinsku lozu savremenih ljudi, što je dovelo do onoga što su opisali kao "doma predaka" koji obuhvata Namibiju, Bocvanu i Zimbabve. Kako bi dodatno razjasnio ovu teritoriju predaka, tim je integrirao genetske podatke s geološkim, arheološkim i fosilnim dokazima.

Njihov interdisciplinarni pristup otkrio je postojanje masivnog sistema jezera južno od rijeke Zambezi prije otprilike 200.000 godina. Ovo jezero, koje se kasnije pretvorilo u prostrane močvare, predstavljalo bi idealno stanište i za rane ljude i za raznolike divlje životinje, održavajući ih milenijumima.

Međutim, objavljivanje njihovih otkrića u časopisu Nature izazvalo je skepticizam među nekim naučnicima. Chris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu upozorio je da se ne treba oslanjati isključivo na moderne genetske distribucije kako bi se precizno odredile populacije predaka od prije 200.000 godina, posebno u ogromnom i zamršenom pejzažu Afrike.

Slično, Sarah Tishkoff sa Univerziteta Pennsylvania upozorila je da ne treba donositi definitivne zaključke o geografskom porijeklu modernih ljudi u Africi isključivo na osnovu genetskih obrazaca, s obzirom na sklonost ljudi migracijama na velike udaljenosti.

Debata naglašava složenost koja je svojstvena praćenju ljudskog porijekla i naglašava potrebu za sveobuhvatnim multidisciplinarnim pristupima razotkrivanju zamršenosti naše evolucijske historije.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...