Tužilaštvo Bosne i Hercegovine dalo je nalog Federalnoj policiji da sasluša ambasadora BiH pri UN u Ženevi Bojana Vujića, koji je ranije izjavio da je BiH "najopasniji izvor terorizma u Evropi".

Vujić je ambasador BiH pri UN u Ženevi iz reda srpskog naroda, a Federalna uprava policije dostavila je ranije Tužilaštvu informaciju i službenu zabilješku, kojima je tražena saglasnost da ispita ambasadora Vujića odakle mu navodi o tome da je BiH najopasniji izvor terorizma u Evropi.

U Ženevi je od 26. februara do 5. aprila 2024. godine održala 55. redovna sjednica Vijeća za ljudska prava u okviru dijaloga o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda u suzbijanju terorizma.

Vujić je tada rekao da je došao na sjednicu “kao predstavnik zemlje koja je više od tri decenije najopasniji izvor terorizma u Evropi iz BiH”.

"Nažalost, čak i dok BiH radi ka pristupanju EU, zapadne vlade su primijetile da je ona i dalje ključni izvor terorističkih prijetnji. Na primjer, američki Stejt Department je prošle godine napisao da, citiram, 'terorističke grupe nastavljaju s planiranjem mogućih napada u BiH'. Slično tome, prošlogodišnji izvještaji italijanskih obavještajnih službi sugerišu da u BiH danas djeluje do 20 islamističkih terorističkih grupa", rekao je Vujić.

Kazao je da je u BiH bilo smrtonosnih džihadističkih terorističkih napada, ali "glavni uticaj terorizma ukorijenjenog u BiH bio je izvan zemlje".

"Počinioci mnogih od najstrašnijih terorističkih napada poslednjih decenija imali su značajne veze sa BiH, uključujući napade 11. septembra u Sjedinjenim Državama, bombaški napad na voz u Madridu 2004. i napade u Parizu 2015. godine. Prema podacima Vilson centra u Vašingtonu, među evropskim zemljama, BiH je imala najveći broj građana po glavi stanovnika koji su otišli ​​da vode džihad u Siriji i Iraku", naveo je Vujić i dodao: 

"Јedan važan razlog je priliv stranih džihadista koji su došli u BiH tokom njenog rata od 1992. do 1995. Ubrzo nakon izbijanja rata, veliki broj džihadista, uključujući Osamu bin Ladena i dvojicu otmičara 11. septembra, došao je u BiH da pomoći bošnjačkoj vojsci u njenoj borbi protiv Srba i Hrvata. Bošnjačka vojska je uključila strane džihadiste u ono što je nazvala Odredom El Mudžahid, koji je postao ozloglašen po terorisanju kako boraca tako i civila, uključujući mnoga odrubljivanja glava", naveo je Vujić u obraćanju.

Nakon rata, kazao je Vujić, Odred El Mudžahid je razoružan, ali su nažalost neki od ključnih stranih džihadista ostali u BiH uz pomoć kako navodi, bošnjačkih zvaničnika, a neki od njihovih lokalnih sljedbenika su nastavili da šire džihadističku ideologiju po određenim bošnjačkim područjima zemlje.

"Iako se mnogi Bošnjaci u BiH pridržavaju umjerenog oblika islama, najveća politička partija u BiH koja predstavlja Bošnjake, SDA, ima svoje korijene u ekstremističkoj ideologiji islamističkih grupa poput Muslimanske braće. Iako stranka predstavlja umereno, demokratsko lice Zapada, nikada nije odbacila svoju eksplicitno islamističku ideologiju, a njeno rukovodstvo održava bliske veze sa radikalnim liderima u Muslimanskom bratstvu i na mestima poput Irana. Korijeni SDA u radikalnoj ideologiji i njen kontinuirani uticaj u BiH pomažu da se objasni zašto nije bilo dovoljno političke volje da se BiH oslobodi opasnih džihadističkih elemenata", naveo je Vujić.

Ako postoji bilo kakva sumnja u nastavak uticaja ovih radikalnih ideologija u BiH, kazao je, potrebno je samo uzeti u obzir veoma blag tretman koji je dat bošnjačkim borcima ISIS-a koji se vraćaju u BiH, a koji su dobili nešto više od šamaranja od strane sudova u BiH.

"Većina ovih opasnih pojedinaca odgajana je u muslimanskim šerijatskim enklavama u BiH koje praktikuju radikalne oblike islama odvojeno od zvanične Islamske zajednice BiH. Zapravo, prema studiji koju je 2019. objavila Američka vojna akademija, čak su i pojedinci osuđeni u BiH za aktivnosti povezane s terorizmom dobili konačne zatvorske kazne u prosjeku manje od 2 godine. Na primer, optuženom koji je više puta pružao finansijsku podršku ISIS-u bilo je dozvoljeno da plati minimalnu kaznu od samo 15.000 dolara umesto jednogodišnje zatvorske kazne", rekao je Vujić.

Radikalnim islamističkim elementima u BiH se, kako je kazao, ne smije dozvoliti da procvjetaju, a njihovom putu ka političkoj moći se mora oduprijeti, a ne ohrabriti.

"Na sreću, Ustav BiH uključuje mehanizme koji pomažu u sprečavanju dominacije islamističke politike u zemlji. Ustav uključuje odredbe osmišljene da smanje vlast i osigura zastupanje interesa dva autonomna entiteta zemlje i njena tri konstitutivna naroda. Ovaj sistem, osim što održava mir i stabilnost među etničkim grupama u BiH, koristi i sigurnosti BiH i Evrope pomažući u sprečavanju koncentracije sve moći u rukama islamističkih partija", naveo je Vujić.

Uprkos tome, kazao je, neki zapadni zvaničnici pokušavaju da potkopaju Ustav BiH u korist centralizovanog i striktno većinskog sistema u kojem bi Srbi i Hrvati bili marginalizovani, a Bošnjaci – i potencijalno islamističke stranke – imali bi svu vlast.

"Da bi se smanjila teroristička prijetnja iz BiH, potrebno je, prije svega, biti oprezan prema određenim bošnjačkim učenjacima, klericima i političarima koji predstavljaju umjerenu demokratsku fasadu, iako njihova privrženost, trenutni odnosi i pisanje pokazuju privrženost radikalna islamistička ideologija. Takve radikale treba prozivati onakvima kakvi jesu, a ne primati ih u diplomatske salone kao uvaženi emisari", naveo je Vujić.

Drugo, kazao je on, od vitalnog je značaja podržati ustavni sistem BiH kakav je uspostavljen u Dejtonu, uključujući njenu decentralizovanu strukturu i odredbe koje osiguravaju učešće Srba i Hrvata u političkom procesu u BiH.

"Ovi koraci su važni ne samo za sigurnost BiH, već i za sigurnost Evrope i svijeta", kazao je Vujić.

S obzirom da je Vujić izrekao čitav niz ocjena i neistina bez ijednog dokaza, Vujić bi lako od svjedoka mogao postati osumnjičeni za širenje panike i vjerske i rasne mržnje. Osim, naravno, u slučaju da svoje tvrdnje naknadno potkrijepi valjanim dokazima.