U jeku velikih napetosti na Bliskom istoku zbog rata koji Izrael vodi protiv Hamasa u Gazi i trajnog pozadinskog sukoba Irana i Izraela, u padu helikoptera u planinskom području na sjeveru zemlje poginuo je iranski predsjednik Ebrahim Raisi.

Osim Raisija, u nesreći je poginuo i iranski ministar vanjskih poslova Hoesin Amir- Abdolahian te još šest osoba.

Zvuči gotovo nevjerojatno da su predsjednik i šef diplomacije zemlje koja ima silan utjecaj na trusnom Bliskom istoku, a pretendira imati još veći te postati nuklearna sila, putovali u modelu helikoptera koji inače ne slovi kao naročito siguran.

Stanje letjelica – posljedica zapadnih sankcija

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević saglasan je s tvrdnjama da upotreba te letjelice za prijevoz najviših dužnosnika govori o posljedicama sankcija koje trpi Iran.

“Što se tiče starosti i lošeg stanja iranskih helikoptera, ali i zrakoplova, to je nesumnjivo posljedica zapadnih sankcija koje Iranu onemogućuju nabavku mnogih, drugima dostupnih sredstava”, rekao je za N1 Kovačević.

“Struktura vlasti ostat će ista”

Poginuli predsjednik Ebrahim Raisi bio je ultrakonzervativan i protuzapadno orijentiran, nepokolebljivo tvrd u pregovorima sa zapadnim silama oko iranskog nuklearnog programa, kao i u gušenju domaćeg nezadovoljstva. Što se tiče političkih posljedica i mogućih promjena nakon njegove pogibije, Kovačević smatra da će struktura vlasti i moći u Teheranu ostati kakva je bila.

“Ta struktura u prvom redu je pod kontrolom vjerske hijerarhije i vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija. Ajatolah je u toj strukturi puno važniji od predsjednika pa ne očekujem veće promjene”, dodao je.

“Moć ima ajatolah, on će odlučiti”

Ajatolah Hamnei već je, u međuvremenu, potvrdio da će potpredsjednik Irana Mohamed Mokber biti privremeni šef države dok se u roku od 50 dana ne održe predsjednički izbori. A i nakon izbora ne treba očekivati drugačiji smjer od dosadašnje tvrdolinijaške politike državne vlasti. Uostalom, sam Raisi pobijedio je 2021. godine na predsjedničkim izborima na kojima su unaprijed bili diskvalificirani najopasniji konkurenti.

“Iranski predsjednik bira se na općim izborima i pritom je granica za pravo glasa 16 godina. Dakle, predsjednik ima veliki izborni legitimitet, ali autoritet i stvarnu moć u Iranu ima ajatolah. Nije baš svejedno tko će biti novi predsjednik Irana, ali malo je vjerojatno da u ovom trenutku to može postati netko čiju kandidaturu neće odobriti ajatolah”, kazao je Kovačević.