Cvijanovićeva je istakla da je bilo mnogo problema, ali da su 2016, 2017, 2018. i 2019. godine u kojima Srpska bilježi stabilnost.

Ona je dodala da o tome govore podaci o povećanju penzija, plata, porodičnih i ličnih invalidnina, boračkog dodatka, subvencija u poljoprivredi, davanja u socijalnoj sferi, te rekordni makroekonomski pokazatelji.

"Sve to govori da se Srpska kreće naprijed, iako mnogo toga zavisi od okruženja i situacije u EU. Mogu biti zadovoljna kada je riječ o stabilnosti budžeta, likvidnosti, redovnom izvršavanju obaveza i mogućnosti da se ide ka povećanjima", rekla je Cvijanovićeva za ATV.

Ona je ocijenila da bi situacija bila mnogo bolja da u BiH nema toliko vanrednih političkih trzavica i dubinskih poremećaja.

"To oduzima energiju, odvraća pažnju i skreće Vladu sa kolosijeka. Djeluje mi nekad da to neko namjerno radi i taman kada steknemo određenu stabilnost i krenemo naprijed neko hoće da nas vrati dva koraka nazad. To je iscrpljujuće za Srpsku sa aspekta onog što je mogla učiniti, a bila je spriječena", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da su brojni projekti i višemilionska sredstva koja su trebala stići u Srpsku, odnosno do njenih građana, bivali zaustavljani sa nivoa BiH, navodeći kao primjere blokadu novca u "Elektroprenosu BiH" i izgradnju mosta "Bratoljub".

"Kada smo formirali novi Savjet ministara koji treba da pomogne entitetskim vladama da rješavaju svakodnevne problema građana, dobili smo odluku Ustavnog suda BiH /o poljoprivrednom zemljištu/. Dobili smo vrlo problematičan politički stav iz Sarajeva, koji je destimulativan i zbog kojeg ne možemo da se bavimo onim što građani očekuju“, navela je Cvijanovićeva.

Ona je navela da kada je riječ o cijeloj BiH ne vidi prostor za pretjerani optimizam, ali da će Srpska i njene institucije raditi sve što je u njihovoj moći u korist svojih građana.

Cvijanovićeva je ocijenila diletantskim i naivnim priče opozicije u Srpskoj da je vlast iskoristila odluku Ustavnog suda BiH da se ne razgovara o životnim pitanjima.

Ona je istakla da je Ustavni sud, samoproglašavajući se nadležnim za imovinska i brojna druga pitanja, izazvao pravnu nesigurnost.

"To govori da je sistem prepun devijacija. Pitam opoziciju, šta bi oni uradili u pogledu odluka Ustavnog suda BiH? Da li da samo stavimo glavu pod tepih i čekamo da se sav sistem promijeni i jedna po jedna nadležnost Srpske prebacuje na nivo BiH, što i jeste bila namjera OHR-a, a sada i Ustavnog suda", upitala je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da bi bilo logično da Ustavni sud BiH ne izaziva nove probleme i kada je riječ o imovini Srpske.

"Posljednje odluke Ustavnog suda, među kojima je i ona o imovini grada Banjaluka, ne daju da sistemski rješavamo i uređujemo određene stvari. Kao da je neko naumio da drugim sredstvima, ne tipičnim OHR-ovskim, dođe do toga da BiH izgleda sasvim drugačije na unutrašnjem planu, nego što je koncipirana u Dejtonu. Na tome se predano radilo", navela je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, opozicione strukture u svojoj naivnosti i političkoj mržnji prema vlasti ne vide šta je interes Srpske.

"Potrebno je jedinstvo vlasti i opozicije kada je riječ o suštinskim stvarima za Srpske, ali sam u političkoj praksi naučila da to ne postoji. Uvijek je suština da imate dovoljno podrške za ono za šta znate da je ispravno. Više me interesuje šta misli narod i šta od nas očekuje. Ne treba gubiti energiju u traženju imaginarnog jedinstva, iako je naša obaveza da svakog pozovemo kada se radi o važnim temama, a onda svako ima pravo da se odredi prema tom pitanju", rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa odlukama Ustavnog suda BiH i stranim sudijama, Cvijanovićeva je navela da se opozicija, znajući da je zbog ranijeg pristupa loše prolazila na izborima, odlučila da u vezi sa odlukama Ustavnog suda kojima se mijenja sistem BiH na štetu Srpske, podrži zaključke, ali da to minimizira.

"Opozicija je počela da obezvrjeđuje zaključke i kritikuje ih iako su i sami učestvovali u njihovom donošenju, te da pokazuje da neće biti dio te priče. Međutim, ne može se govoriti o prenosu nadležnosti ako mi predlažemo da nadležnost za imenovanje sudija Ustavnog suda BiH bude prenesena sa predsjednika Evropskog suda za ljudska prava na neku instituciju BiH. Ne uzimamo tu nadležnost od Srpske", naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, opozicija kritikuje jedinu moguću varijantu da bi bilo više učesnika u procesu promjena u Ustavnom sudu, jer to želi da podrži i hrvatska partija koja je svjesna balasta koji nosi Ustavni sud BiH sa strancima u svom sastavu.

"S druge strane biraju nešto drugo /predloženi zakon o VSTS-u/ za šta je Bakir Izetbegović rekao da mu je to cilj. Oni mu daju alat za postizanje njegovog cilja. SDA ih je iskoristila, kao što je bio slučaj sa Poslovnikom o radu Predstavničkog doma parlamenta BiH. Oni su se odrekli kapaciteta koje ima Srpska", dodala je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, obećanje u tom periodu je bilo da će SDS, sa tadašnjim ministrom Mirkom Šarovićem, dobiti mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara.

"To su podržavali i mnogi stranci. To znači da se kockaju sa mehanizmima zaštite Republike Srpske da bi sjeli u fotelju", rekla je Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD-a.

Govoreći o lokalnim izborima, Cvijanovićeva je istakla da je neprikosnovena politika SNSD-a na lokalnom nivou jer je on tijesno vezan za republički nivo u realizaciji projekata.

"Sigurna sam da ta politika nailazi na podršku građana. Važno je da ljudi znaju da možemo da živimo bolje kada se lokalne i republičke institucije drže zajedno. Vjerujem u apsolutnu pobjedu SNSD-a na čelu velike koalicije i svih naših partija u okviru nje", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da u mnogim lokalnim zajednicama u kojima su na vlasti SDS i njegovi partneri postoji nezadovoljstvo jer su njihove vlasti zbog političke mržnje odbijale da sarađuju sa republičkim vlastima i time uskratili mogućnost za razvoj i bolji život građana.

Cvijanovićeva je naglasila da će u još nekim lokalnim zajednicama koje ne privlače toliko pažnje javnosti biti kretanja jednake vrste kao u Bijeljini, navodeći da u SNSD-u nema nikoga ko mrzi i ko ne bi komunicirao sa bilo kim za dobrobit građana.

"REGION MORA DA SE BRANI OD MIGRANATA JER SE EVROPA POTPUNO ZATVARA"

Cvijanovićeva je istakla da se EU potpuno zatvara pred migrantima i uspostavlja mjere da zaštiti svoje spoljne granice, a da se region nalazi na brisanom prostoru i zato ima pravo da radi sve ono što čini i EU.

"Poseban problem je da migranti, kada dođu na naše prostore, nemaju prolaza dalje zato što Evropa hermetički zatvara svoje granice. Mi smo između prve spoljne granice EU koja je propusna i ove koju žele da štite prema Hrvatskoj, Austriji i Mađarskoj. Treba da štitimo sebe zajedničkim angažmanom država regiona kao što oni štite sebe i šta tu nije legitimno", upitala je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da su joj predstavnici EU govorili da Srpska mora pokazati više solidarnosti prema migrantima.

"Zašto bi Srpska pokazala više solidarnosti ako države članice EU to ne pokazuju? Mi kao mala Republika nismo u EU, nemamo mehanizme zajedništva, novac i službe kao oni i licemjerno je da mi trebamo, a oni ne trebaju da pokažu više solidarnosti", rekla je Cvijanovićeva za ATV.

Prema njenim riječima, nisu spoljne granice EU samo one koje oni štite u susjedstvu ovog regiona, navodeći da je Grčka u velikom problemu, a da su raniji dogovori i sporazumi sa Turskom na staklenim nogama i oni zbog raznih razloga neće da podnose pritisak.

"Suština je u tome da u okviru regiona bude napravljen zajednički front kako bismo se izborili sa ovim problemom. Ako Evropa ima pravo da štiti svoje spoljne granice i ako ih ne štiti dovoljno dobro na jugu gdje i jeste glavni problem jer nam odatle dolaze migranti, a vidimo da ne štiti, zašto mi ne bismo imali pravo da zajedničkim angažmanom štitimo sami sebe. Zašto to moraju da budu isključivo snage Fronteksa", upitala je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da je migrantska kriza veliki problem kojem se možda nekada i ne pridaje dovoljno pažnje.

"To je masa ljudi koja u potpunosti može da poremeti stabilnost, odnosno bezbjednosnu, finansijsku, zdravstvenu i svaku drugu situaciju", upozorila je Cvijanovićeva.

Navodeći da je taj problem prisutan pet godina u regionu, Cvijanovićeva je istakla da je trenutno situacija drugačija jer se Evropa potpuno zatvara.

"Na regionalnom planu moraju da se razviju mehanizmi da se zaštitimo od talasa migranata. To posmatram daleko i široko da bih pravila zajedničke formacije država regiona. Ovaj region je, nažalost, opterećen problemima političke prirode i ne može da se okrene stvarnom životu. Zar ne bi bilo normalno da imamo mobilnost da možemo zajednički da reagujemo na ovaj problem", istakla je Cvijanovićeva.

(Srna/SB)