Piše: KENAN SILAJDŽIJA

SB: Gospodine Solak, čija ideja je bila da se uvede policijski sat u Federaciji BiH odnosno koji su argumenti da se uvede policijski sat?

Odluku o uvođenju policijskog sata donijeli smo na osnovu analiza, koje smo radili u saradnji sa ovlaštenim ministarstvima i Vladom FBiH. Zbog narušene sigurnosne situacije bilo je nužno uvesti policijski sat. Mnoštvo radnji, kafića i drugih objekata je prestalo sa radom pa su se desile obijanja i krađe.

SB: Zašto ste korigirali termin policijskog sata tj. pomjerili za dva sata?

Prije svega, došlo je do pomjeranja vremena na ljetno računanje. To je jedna stvar. Dan nam je postao mnogo duži. Udruženja poljoprivrednika i ministarstva poljoprivrede, iz svih kantona tražili su da se omogući poljoprivrednicima, da obrađuju površine. Pošto je potrebno zasijati njive, a to se radi u poslijepodnevnim satima, kada nije previše toplo, omogućeno je skraćenjem policijskog sata. Cilj je da naši poljoprivrednici proizvedu dovoljno hrane, da ne bi uvozili, jer može se desiti da druge zemlje prekinu izvoz hrane, te da budemo suočeni sa nestašicama.

SB: Kako biste objasnili činjenicu da noću prijeti veća opasnost od širenja zaraze u odnosu na dan, kada se građani više kreću i sastaju međusobno?

Nismo nikada rekli da je po noći veća ugroženost, već smo rekli da je policijski sat uveden zbog narušene sigurnosti. Bio je veliki broj migranata na ulici. Samim tim smo ovom mjerom sklonili i migrante.

SB: Ne čnili li Vam se da je suviše restriktivna mjera prema starijim osobama od 65 godina, koja čak nije ni ustavna i diskriminirajuća je, a nju niko drugi u Evropi ne primjenjuje?

Neke zemlje su uvele totalnu zabranu svim osobama, a samim tim i penzionerima. Restrikcije su uveli i starijim i mlađim osobama. Mi smo pokušali da vidimo koja je to najkritičnija grupa ljudi, na koji način da ih probamo zaštititi, jer veliki broj ljudi će se suočiti sa virusom, samim tim će biti prenosnici virusa, a da neće imati nikakav simptom, bar neka tri-četiri dana. Da bismo njih zaštitili, kao najranjiviju kategoriju stanovništva, pokušali smo donijeti jednu mjeru i ona se definitivno pokazala kao veoma dobra. Imajući u vidu da ima oko 400.000 penzionera trenutno u FBiH, mislimo da smo ovom mjerom te ljude zaštitili. Što se tiče mlađih ljudi, sve ono što znamo, da su mlađe osobe najveći prenosnici virusa. Pokušali smo odvojiti mlađe osobe da ne budu izložene virusu, jer prije svega dobro podnose virus, ali ga prenose. Otkako je prekinuta nastava, mlađe osobe su odlazile u tržne centre, kafiće i drugo. Zbog postojanja rizika prenosa bolesti, uveli smo takvu mjeru. Mjera koja je uvedena, polučila je dobre rezultate. Najbolje rezultate sigurno u užem, a možda i u širem prostoru oko Bosne i Hercegovine.

SB: Šta mislite o potezu kriznog štaba u RS da se penzionerima ostave dva dana u sedmici da se mogu kretati, otići po penzije, u banku, platiti račune itd.? Da li bi to bilo moguće uvesti i u Federaciji BiH?

Mi već dva, tri dana gledamo efekte ove mjere i pratimo stanje. U svakom slučaju nešto ćemo odlučiti. Donijet ćemo tačno preporuku na koji način će se omogućiti penzionerima da se podigne penzija. Mali je broj penzionera koji nemaju nikoga da im ode po penziju. Tu spadaju grupe ljudi koji nemaju rodbinu, nemaju djecu, prijatelja. Znači oni koji su sami, koji ne mogu nikoga drugog zadužiti da im podigne penziju i svakako već intezivno razgovaramo na koji način ćemo to riješiti. Jučer smo imali jednu informaciju na štabu, prije svega kakvi su efekti mjere, šta smo to dobili sa ovom mjerom, a svakako ćemo u ovom periodu, do kraja ove sedmice, imati konkretne mjere, gdje smo već obavili razgovor sa udruženjima penzionera i sa Zavodom PIO/MIO. Na ovoj mjeri se intezivno radi, da vidimo kako da ne ugrozimo zdravlje penzionera, prije svega, jer je to najkritičnija grupa, a da opet zadovoljimo da ljudi mogu otići po mirovine.

SB: Da li ste uzimali u obzir iskustva nekih zapadnih zemalja poput Njemačke, gdje je režim potpuno liberalaniji prema stanovništvu iako Njemačka ima daleko veći broj zaraženih i preminulih od BiH?

Zabrana kretanja je, kako sam rekao, uvedena zbog narušene sigurnosti. Što se tiče konkretno Njemačke, zabranjeno je sastajanje komšija u jednoj zgradi u pojedinim pokrajinama. I u Njemačkoj je bilo dozvoljeno da rade neki lokali, barovi, pubovi, klubovi, i onda kada su dobili ogroman broj novozaraženih mlađih ljudi od 20 do 25, gdje su imali ogromne probleme, veliki broj tih mladih ljudi je na respiratorima, automatski su sve te stvari zabranili i zatvorili. Imamo i druge zemlje gdje su uvedeni karanteni za čitave države, ali imamo dobre pozitivne stvari kod kolega iz Kine. Naši epidemiolozi u svakodnevnom kontaktu sa kineskim i tačno kažu da je najvažnija stvar smanjiti društvene kontakte svih vrsta, imati adekvatnu zaštitnu opremu. U tome je ključna stvar borbe protiv ovoga. Kada podignemo dovoljno svijest naših građana tada možemo govoriti o smanjenju, odnosno o nekoj liberalizaciji nekih mjera. Ako uporedimo mjere danas, 31. marta sa stanjem od 21. marta, uočava se da je značajno podignuta svijest. Imate slučaj Velike Britanije koja nije imala nikakve restriktivne mjere pa se virus proširio. Kada imate situaciju da se virus proširi onda ga je jako teško zaustaviti. Tada nemate mogućnost da djelujete, tada prevencija nema više smisla.