Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović posljednjih mjeseci nalazi se vjerovatno u najtežoj situaciji u svojoj političkoj karijeri. Čak i politički potres koji je doživio 2005. godine, kada je bonskim ovlastima smijenjen, nije ni blizu situacije u kojoj se danas nalazi.

Čović je danas praktično politički izoliran i gurnut u slijepu ulicu iz koje nema izlaza. Gotovo svi njegovi saveznici su ili oslabljeni ili su nestali sa političke scene. Centri moći na Zapadu okrenuli su mu leđa iz opravdanih razloga, prvenstveno zbog odbijanja preporuka Venecijanske komisije oko izmjena Izbornog zakona BiH.

Kap koja je prelila čašu

Trenutak kada je Čović počeo gubiti podršku i simpatije Zapada desio se kada je odbio preporuke Venecijanske komisije oko izmjena izbornog zakona koji bi ostalim građanima, koji ne spadaju u konstitutivne narode, omogućio da budu birani u Predsjedništvo BiH. Tokom maja 2018 godine vođeni su intezivni pregovori sa EU oko izmjena izbornog zakona i svi su propali.

Nakon toga uslijedili su Opći izbori u oktobru 2018. godine. Čović se kandidirao za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ali je poražen od kandidata Demokratske fronte Željka Komšića.

Osim što je izgubio trećinu diplomatsko-konzularne mreže, Čoviću je teže palo to što se neće moći sastajati sa stranim liderima i diplomatama kroz Predsjedništvo BiH. Praktično je "sletio" na nivo regionalnog političara iz Hercegovine.

Drugi veliki udarac pretrpio je kada je u decembru 2019. godine javno podržavao Kolindu Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj. Javno je pozvao Hrvate da glasaju za Kolindu u prvom krugu. Međutim, brojni Hrvati u BiH glasali su za Miroslava Škoru. Nakon toga, u drugom krugu, svega oko 25.000 Hrvata glasalo je za Kolindu što je bilo nedovoljno. Zoran Milanović iz SDP-a postao je predsjednik Hrvatske. Čović je tako ostao bez važnog saveznika u Banskim dvorima.

Neposredno nakon poraza Kolinde, dešavaju se i unutarstranački izbori u HDZ-u Hrvatske. Dragan Čović zdušno podržava Miru Kovača protukandidata aktuelnoga predsjednika HDZ-a Hrvatske Andreja Plenkovića. Sa Mirom Kovačem bio je i glavni operativac HDZ-a na terenu Milijan Brkić zvani Vaso iz Ljubuškog.

Brkić slovi za vrlo utjecanog Hercegovca u Zagrebu. Bio je šef izbornog štaba Kolinde Grabar-Kitarović. Upravo će Brkić i Kovač izgubiti od Plenkovića. Čovićevi saveznici postaju značajno oslabljeni.

Da pušu novi vjetrovi u Hrvatskoj politici i da se zvanični Zagreb polako odmiče od revizionizma, pokazuje prva zajednička posjeta premijera i predsjednika Hrvatske Jasenovcu u zadnjih pet godina. Zajedno sa predstavnikom Srba u Hrvatskoj Miloradom Pupovcem, našli su se Andrej Plenković i Zoran Milanović koji su osudili genocid u Jasenovcu, ali i najavili uklanjanje HOS-ove table sa natpisom "Za dom spremni".

Domaći teren

Draganu Čoviću na ruku ne ide ni situacija na domaćem terenu. Vanredne mjere u borbi protiv pandemije koronavirusa, nalagale su u Hercegovačko-neretvanskom kantonu zabranu kretanja, čak i odvođenje ljudi u prisilni karantin ako prekrše mjere samoizolacije. U Općini Prozor-Rama gdje HDZ 1990 ima suverenu vlast nezadovoljni su ovakvim mjerama.

Predsjednik Štaba civilne zaštite Prozor-Rama i načelnik te Općine Jozo Ivančević poručio je Štabu civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona da po cijenu osobnog privođenja nije spreman sugrađane slati u mostarski karantin.

Prozor-Rama jedna je od najbogatijih općina sa hrvatskom većinom u BiH zbog redovitih naknada koje dobija od Elektroprivrede HZHB za korištenje Ramskog jezera za proizvodnju struje. Upravo ova općina je trn u oku HDZ-u BiH i žele je staviti pod svoju kontrolu.

Član Predsjedništva HDZ-a BiH i načelnik općine Tomislavgrad Ivan Vukadin i zastupnici u Skupštini Kantona10 Robert Bagarić i Ante Tadić isključeni su iz HDZ-a BiH zbog teške povrede Statuta HDZ BiH-a, te su izbrisani iz evidencije članova HDZ-a BiH.

Također, ranije je iz HDZ-a BiH isključen i Ivica Brešić, aktuelni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Kantona 10.

Sukob unutar Kantonalnog odoba HDZ-a BiH u Livnu traje već duže vrijeme, zbog rivaliteta Tomislavgrada i Livna. S obzirom da je Borjana Krišto iz Livna i slovi za desnu ruku Dragana Čovića, upravo su ona i njeni kadrovi dobili potporu centrale u Mostaru. Sve ovo dovelo je do velikog nezadovoljstva Hrvata u Tomislavgradu.

Tri glasa iz Hercegovine

Analizirajući cijelu situaciju univerzitetski profesor i sociolog Slavo Kukić objašnjava za Slobodnu Bosnu da je Čović veoma vješt da se izvuče iz, za njega, najtežih situacija.

Kukić podsjeća na stanje nakon 2005. godine, kada je tadašnji hrvatski premijer i šef HDZ-a Hrvatske Ivo Sanader preferirao Božu Ljubića i pokušao istisnuti Čovića s političke scene u Bosni i Hercegovini, te da je Čović sve to "nekako preživio".

Naš sagovornik objašnjava da isključivanjem četiri čovjeka iz Tomislavgrada bi se mogao odraziti na rezultat HDZ-a BiH na idućim lokalnim izborima, jer će ovi ljudi formirati vjerovatno svoju listu.

Kukić navodi i to da će HDZ BiH teško ponovo osvojiti vlast u Prozoru-Rami jer je Jozo Ivančević iz HDZ-a 1990 "politički jak i popularan".

Upitan da prokomentira pobjedu Andreja Plenkovića na unutarstranačkim izborima u HDZ-u Hrvatske i da ocijeni kakvi odnosi Plenkovića i Čovića su mogući nakon toga, Kukić kaže da presudnu ulogu imaju tri glasa u Saboru Hrvatske iz dijaspore.

Tri političara iz BiH koji sjede u Saboru Hrvatske su Božo Ljubić i Željko Raguž kao kandidati HDZ-a, te Željko Glasnović kao neovisni kandidat.

"Svaka vlast u Hrvatskoj kalkulira sa ta tri glasa u Saboru Hrvatske koji su uvijek pripadali zapadnoj Hercegovini, jer je 90 posto svih glasova iz dijaspore u Hrvatsku dolazilo upravo iz 11. izborne jedinice, odnosno iz BiH", rekao je Kukić, objašnjavajući da će Plenković biti primoran kalkulirati u odnosu sa Čovićem zbog ta tri glasa iz 11. izborne jedinice.

Verbalna sladunjavost

Na pitanje da li je Čović počeo gubiti potporu Zapada za svoje političko djelovanje, naš sagovornik je precizirao da je najbolji pokazatelj tome zaokret u politici HDZ-a BiH i sve češći kontakti Čovića sa ambasadorom Rusije u BiH i u zadnje vrijeme i sa kineskim predstavnicima.

"Zapad je vjerovao Čoviću zbog njegove verbalne sladunjavosti, javnih istupa koji djeluju dosta evropski, civilizirano. Postoje sitni detalji u njegovoj politici, kroz koje je Zapad ocijenio da mu se ne može vjerovati. Zato Čović danas sve manje ima kontakta sa Briselom, a sve više sa Moskvom", naveo je Kukić.

Prema njegovim riječima, težište traženja oslonca za svoju politiku Čović je prebacio prema Moskvi i Pekingu.

Kukić na kraju zaključuje da će biti zanimljivo vidjeti stajalište Andreja Plenkovića koji je proevropski orijentiran spram Čovića, te da li će on lidera HDZ-a BiH spašavati i bez tri spomenuta saborska zastupnika iz BiH.

(K. S.)