- Postalo je tradicionalno, a samim tim i svima nama očekivano – barem jednu epizodu aerozagađenja, dužu ili kraću, jednostavno moramo preživjeti u decembru. I tako skoro svakog decembra. A dok se na prvi snježni pokrivač, ujedno u većini gradova Bosne i Hercegovine i najkasniji od početka mjerenja, čeka i dalje, vrlo vjerovatno, prema trenutno dostupnim izračunima prognoznih modela, sve do Štefanja (26.decembra), najmanje do nedjelje, atmosfera je nad područjem naše zemlje stabilna budući da ćemo se naći pod utjecajem polja povišenog zračnog pritiska. S njim prisutni su i nepoželjni gosti – magla i niska naoblaka, te još nepoželjniji onaj koji nam stvara niz problema - smog. Ako pogledamo detaljnije meteorološke parametre u narednom periodu, onda vidimo da će nas stabilne vremenske prilike, uslovljene jakim anticiklonalnim poljem sa istoka kontinenta, pratiti najmanje do nedjelje, dok je po visini greben danas u jačanju, s kojim se zadržava topliji zrak. Nema ni značajnijeg vjetra budući da u prizemlju ne postoji pritisni gradijent, pri čemu je atmosfera statički stabilna, a kako se u prizemnom sloju atmosfere zadržava veća količina vlažnog zraka, uslovi za dugotrajnije zadržavanje magle i niske naoblake su postojani, naročito po nizinama sjeverne i sjeveroistočne Bosne (Posavinu i Semberiju), kao i kotline i riječne tokove centralne i istočne Bosne.

Tako se i tokom petka prognozira dugotrajno zadržavanje magle i niske naoblake u navedenim područjima, koja tokom jutarnjih sati može spustiti horizontalnu vidljivost ispod 200 metara. Uvjeti za cjelodnevno zadržavanje magle izgledniji su u Posavini i Semberiji.

U Hercegovini, na planinama i u jugozapadnoj Bosni prognozira se pretežno sunčano vrijeme. Nakon podneva magla se mjestimično po kotlinama i uz riječne tokove centralne Bosne može izdići u nisku naoblaku, koja uz njeno prorjeđivanje može propustiti tek prolazno malo sunčevih zraka, slično kao i tokom jučerašnjeg dana. Kada govorimo konkretno za područje Sarajeva, danas je izgledno dugotrajno zadržavanje magle, naročito u nižim dijelovima grada (idući prema Ilidži), dok se najviše sunčanog vremena prognozira na području općine Stari Grad i njegovim padinskim dijelovima. Kako budemo ponovo išli prema večernjim satima, magla i niska naoblaka ponovo će biti sve gušći.

Slično vrijeme kao i danas očekuje se i u dane vikenda – dugotrajna magla i niska naoblaka po nizinama sjeverne Bosne te po kotlinama i uz riječne tokove centralne i istočne Bosne, a sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost u Hercegovini, jugozapadnim područjima Bosne, te na planinama, no kako će po visini prodirati nešto više vlažnijeg zraka sa zapada, za očekivati je ipak nešto više oblačnosti u nedjelju. Zbog priliva vlažnog zraka po visini će visinski greben slabjeti usljed premještanja vrlo plitke visinske doline sjevernije od naših područja prema noći na nedjelju, tačnije preko Slovenije i unutrašnjosti Hrvatske koja izgledno ne donosi padavine, a u prizemlju pritisak zraka tek malo opasti.

Početak sedmice obilježit će slične, monotone vremenske prilike uz sve tmurnije i oblačnije vrijeme, s tim da od sredine sedmice postaje interesantnije. Sa zapada kontinenta došlo bi do produbljavanja doline u Mediteranu i sve izraženijeg pada atmosferskog pritiska, s kojim bi jačao i vjetar, kako bi između povišenijeg sa istoka i sniženijeg sa zapada postojao pritisni gradijent, a takav scenarij vidljiv je prema kraju srijede i naročito u četvrtak, kada bismo trebali očekivati sve izraženije jugo s kojim će se ponovo u uslovima nestabilne atmosfere omogućiti vertikalno miješanje zraka i širenja prizemnog sloja uvis, s kojim će se moći razblažiti čestice zagađujućih materija zbog kojih bi kotline ponovo prodisale, a pred Božić temperature ponovo osjetnije porasle.

O zadržavanju magle i niske naoblake zavisi i dnevna temperatura zraka, koja je narednih dana većinom od 2 do 6 u tmurnijim područjima, a od 9 do 15 ºC u onim sunčanijim, što naročito vrijedi za Hercegovinu. Pred nama je, dakle, još najmanje 5 dana borbe sa aerozagađenjem, nakon čega sredinom iduće sedmice izgledno slijedi prirodni spas u vidu vjetra, a potom i padavina - piše N1.

Što uzrokuje maglu?

Prije svega, magla je zapravo oblak pri tlu koji smanjuje vidljivost često ispod 1 km. Postoji različiti tipovi magli – advekcijski, koji je učestaliji za Jadran, i to onda kada je površina mora hladnija od okolnog zraka, odnosno kada topao zrak prelazi preko ohlađene površine mora i pritom se iznad morske površine kondenzuje i ohladi, te za unutrašnjost nama bitnija tzv. radijacijska magla.

Radijacijska magla nema nikakve poveznice sa radijacijom, već sa intenzivnijim hlađenjem površine tla, koja je karakteristična za naša područja u hladnijem dijelu godine, iako se može pojaviti i u toplijem, no takve pojave su znatno rjeđe i uslovljene su prirodnogeografskim karakteristikama koje se vežu za kotlinski reljef. Za razvoj ovakvog tipa magle potrebno je da imamo sljedeće uslove: stabilne vremenske prilike, prisustvo vlage u nižim slojevima atmosfere, vedrinu i slab vjetar, kao i temperaturu zraka koja je približna tački rosišta. Proces ohlađivanja površinskih slojeva atmosfere počinje izračenjem tla za vrijeme vedre noći, gdje lakši, topliji zrak se uzdiže uvis, a idući prema višim slojevima atmosfere se dodatno širi, kondenzuje i hladi pri čemu dolazi do stvaranja magle, a teži, hladniji i gušći zrak pada prema tlu. Maksimum izračenja/ohlađivanja tla postiže se pred zoru kada je magla i najgušća, a smanjuje se sa sunčevim zračenjem. Postoje uslovi karakteristični za zimski period u kojima se već spomenuti teži, hladni zrak usljed povišenog polja zračnog pritiska gura ponire s planina u niže predjele, a topliji se nalazi po visini, budući da je fizički gledano lakši pa se izdiže uvis. U takvim okolnostima dolazimo do pojave temperaturne inverzije, odnosno i glavnog krivca što je na planinama tada znatno toplije u odnosu na nizine. Takva pojava će i nas pratiti najmanje do ponedjeljka, pa stoga očekujte da ćemo često slušati kako su naši kotlinski gradovi u redu onih najhladnijih, ali i najzagađenijih zbog kojih hrlimo na planine i u Hercegovinu po čišći zrak.

Iznad oformljenog kotlinskog poklopca, koji je u većini slučajeva za Sarajevo granica vrh brdo Huma (816 m.n.v), u uvjetima statički stabilne atmosfere onemogućava se širenje prizemnog sloja uvis i vertikalno miješanje zraka ispod poklopca koje je krucijalno za razblaživanje zagađujućih čestica pa se disperzija čestica se vrši otežano i samim tim zagađujuće čestice šire se horizontalno.

U mirnim uslovima dolazi do njihovog daljnjeg nakupljanja, a nerijetko posluže i kao jezgre kondenzacije koje narastu do kapljica vrlo sitnih promjera, a usljed svoje težine počnu lebditi u zraku nošene slabim vjetrom, zbog čega nerijetko imamo pojavu izmaglice, a u uslovima nižih temperatura zraka i tačke rosišta od 0 ºC i pojavu inja.