Neminovno je, tvrde upućeni, da na probosanskoj sceni dođe do ukrupnjavanja političkih subjekata i formiranja nekoliko blokova. Dosadašnja blokovska podjela između SDA i "trojke" teško da će se održati do oktobra 2022 godine. SDA će neminovno tražiti partnere (najčešće se spominje Stranka za BiH), zadržavajući uz sebe manje političke partije desnog centra s kojima je i ranije nastupala na općim i lokalnim izborima, a "četvorka" koja je u međuvremenu postala "trojka", i ne krije da kao političke saveznike vidi i stranke iz manjeg bh. entiteta.

Treći blok

U prilog tezi da probosanska politička scena neće ostati zarobljena u blokovskoj podjeli između SDA i "trojke", govori i činjenica o početku uspostavljanja saradnje između Komšića i Hadžikadića te njihovih političkih partnera, koji bi, ako je suditi po pisanju medija, trebali činiti jedan potpuno novi blok na probosanskoj političkoj sceni. Bivši predsjednik Naše stranke Dennis Gratz jučer je pozdravio najavu saradnje između Hadžikadića i Komšića, što ostavlja prostor nagađanjima da će se ovom bloku pridružiti i još neki politički subjekti i pojedinci, kako je, između ostalog, najavio i sam Komšić. Okosnicu ovog bloka čnila bi Demokratska fronta, Socijaldemokrati BiH, Građanski savez i Platforma za progres. 

Spuštanje tenzija 

Da će političko preslagivanje u narednom periodu biti naročito zanimljivo, govori nam i sljedeće: Naime, ni SDA ni "trojka", a niti Komšić i Hadžikadić, koji pokušavaju s formiranjem novog bloka, ne ostavljaju zatvorena vrata za one koji bi se, eventualno, željeli njima pridružiti. Nije to samo demonstrirao jučerašnjim istupima član Predsjedništva BiH Željko Komšić nego i lider Naroda i pravde Elmedin Konaković, koji je u intervjuu za jedan sarajevski portal poručio da NiP u perspektivi, a priori ne odbacuje mogućnost ulaska u vlast sa SDA i HDZ-om, a pomirljive poruke poslao je i prema Komšiću i Hadžikadiću, govoreći afirmativno o njihovom pokušaju zajedničkog djelovanja. Koliko će se takve poruke svidjeti Konakovićevim partnerima iz SDP-a i Naše stranke, koji već dulje vrijeme negiraju da bi ikada mogli ući u vlast sa svim spomenutim strankama, to je sada drugo pitanje. Odnosno, to je pitanje za sam SDP i Našu stranku. Konaković očito nema puno obzira za njihovu isključivost.

S Radončićem ne želi niko

Kada se sve sabere i oduzme, na probosanskoj političkoj sceni, vidljivo, sami ostaju jedino Fahrudin Radončić i njegov SBB, možda upravo zato što je krajnje upitno da li iko želi ikakvu saradnju sa strankom i „liderčićem“ koji je sve samo nije probosanski i koji uvijek na ključnim pitanjima stoji uz Dragana Čovića i Milorada Dodika. Tako Radončić očajnički pokušava da se „prišlepa“ "trojki", kako njegova politička usamljenost i politička okuženost ne bi svima postala vidjljiva. Hoće li u tome uspjeti, ostaje da se vidi. Međutim, sasvim je jasno da prevrtljivcu poput Radončića niko ne vjeruje. Ni sam Konaković nije tek tako još prošle godine slučajno kazao da se Radončiću ne može vjerovati bez pečata. Stoga nije ni čudo da u Tornju vlada potpuna panika. Svi se s nekim udružuju, samo Radončić još vjeruje da se, poput nekog migranta, negdje može prošvercovati.

Kao i svaki put do sada, Radončić će se ponovo kandidirati za bošnjačkog člana Predsjedništva, ne samo zbog ambicije da pobijedi nego puno više zbog toga da svojom kandidaturom ojača izglede svoje partije, koja jako loše stoji i bez Radončića je praktično mrtva.

Radončić je potajno priželjkivao da bude zajednički kandidat SBB-a i “trojke”, ali je taj plan definitivno propao nakon što je Konaković najavio svoju kandidaturu za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Stoga najveće napade od Radončića treba očekivati na projekt Komšić – Hadžikadić, jer je jedini spas za Radončića opstanak blokovske podjele između SDA i "trojke", pri čemu bi se SBB nekako utrpao u "trojku".

Svi kapaciteti Tornja mobilizirani su s tim ciljem.

(SL. B.)