Novinar Guardiana Julian Borger izjavio je kako nas sljedeće sedmice "čekaju neprijatna iznenađenja" kada će biti donesena konačna presuda u slučaju Ratka Mladića. Osmog juna – 26 godina nakon što je protiv njega podignuta prva otpužnica Mladiću će biti izrečena konačna presuda za genocid i zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. U periodu od 1992. do 1995. godine. Mehanizam za međunarodne krivične sudove će odrediti koja je bila Mladićeva uloga u ratu koji je odnio živote više od 100.000 osoba. I doveo do protjerivanja dva miliona ljudi.

Da li će biti potvrđena pravomoćna presuda doživotne kazne zatvora za genocid u Srebrenici i najteže zločine u BiH, ugledni novinar Guardiana Julian Borger kaže da nas možda čekaju neprijatna iznenađenja.

Novinar i urednik britanskogGuardiana Julian Borger kaže kako je otkrio da je predsjedavajuća Sudskog vijeća u slučaju Mladić, sutkinja Priska Matimba Nijambe, ranije imala izdvojeno mišljenje u slučaju Tolimir. Po njoj je general Zdravko Tolimir osuđen na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici trebao biti oslobođen po svim tačkama optužnice. Tvrdila je također kako ubistava u Srebrenici nisu bila udruženi zločinački poduhvat. Već teorija zavjere o počinjenom genocidu.

- Veliko je pitanje hoće li se pridržavati presude da je Mladić kriv za genocid u Srebrenici. Nevjerovatno je da iz čitanja ove Tolimirove presude vidite sve te pozitivne stvari koje je imala za reći o Mladiću. Govoreći o tom čuvenom/nečuvenom sastanku u hotelu Fontana sa Karemansom i bosanskim predstavnicima, prevodiocima. Ovdje ponovo mogu pročitati nešto iz njenog izdvojenog stava: „Za razliku od većine, ja na snimku ne mogu vidjeti bilo kakve radnje Mladića, koje se navode u ovom slučaju, sa namjerom da se ponize učesnici. Zapravo Mladić je poželio dobrodošlicu i da se osjećaju ugodno. Za osam učesnika sastanka, nudio im je cigarete i sendviče za ručak.

Ovo je zaista šokantno pozitivna procjena Mladićevih radnji uoči masakra u Srebrenici. Dakle, postoji pitanje da li će se predsjedavajuća sutkinja pridržavati tog zaključka o genocidu. Moraće da ubijedi dva od preostala četiri sudca da je isprate, ističe Borger.

Nakon ulaska snaga bosanskih Srba u Srebrenicu, u hotelu ‘Fontana’ u Bratuncu održana su tri sastanka. Dva su održana navečer 11. jula. I jedan ujutro 12. jula. Na prvi sastanak Ratko Mladić je sa drugim zvaničnicima VRS-a pozvao vodstvo UNPROFOR-a pukovnika Tomasa Karemansa. Zapovjednika Holandskog bataljona, koji Mladiću saopštava da se u Potočarima nalazi oko 10.000 žena i djece. Te zatražio garanciju da će im biti dozvoljeno da se povuku sa tog područja. Mladić traži da ga povežu da predstavnikom Armije Republike BiH.

Kasnije te večeri Karemans se vraća u hotel “Fontana” sa učiteljem Nesibom Mandžićem, nevoljnim predstavnikom 25.000 izbjeglica u Potočarima. Mandžiću i izbjeglicama Mladić nudi da izaberu hoće li “opstati ili nestati”.

"Pa ako ste oko toga zabrinuti, nema ništa što bih mogao uraditi da vam pomognem. Ne znam lično sutkinju i nisam pročitao to što ste pomenuli. Argumentaciju u tom drugom slučaju. Moram reći kako smatram da takav stav o snimljenim dešavanjima u hotelu Fontana su poprilično mimo onoga što svi drugi govore. Mnogi bi rekli kako je strah upleten na snimku kad god ga pogledate", kaže bivši tužilac Geoffrey Nice.

Ratko Mladić je, podsjetimo, uložio je žalbu na prvostepenu presudu iz 2017. godine po kojoj je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici. Progone Bošnjaka i Hrvata. Terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Obraćajući se sudu na žalbenom ročištu u oktobru 2020., on je tvrdio da je raspad Jugoslavije rezultat zapadnjačke zavjere. Ponovio je svoju ratnu tvrdnju da samo štiti srpski narod.

"Sudbina me dovela u situaciju da branim svoju zemlju, SFRJ koju ste vi zapadne sile opustošile uz pomoć Vatikana i zapadne mafije, (američkog predsjednika Georgea H.V.) Buša i (njemačkog ministra vanjskih poslova Klaus) Kinkela", rekao je.

"Ratko Mladić nije bio taj koji je započeo taj rat. On nije bio taj koji je napravio plan napada na Jugoslaviju", dodao je.

Ako predsjedavajuća sutkinja izdvoji svoje mišljenje biće to veoma sraman kraj za cijeli proces. Posebno ukoliko se ispostavi da ne postoji jedinstvem stav o genocid u Srebrenici. Odnosno da li je postojala planirana zavjera da se genocid i ostvari. Glavni tužilac Haškog tribula Richard Goldstone, koji je i podigao optužnicu protiv Karadžića i Mladića, dodaje kako iznenađenja ipak ne očekuje.

"Bio bih veoma iznenađen ako bi bilo bilo kakvog uspjeha u slučaju žalbe Mladića. Mislim da je dokaz bio veoma jasan i neoboriv. A kazna je jasno bila ispravna. Mladić je proglašen krivim za počinjenje najgoreg genocida od Drugog svjetskog rata. Maksimalna kazna doživotnog zatvora ispravno je izrečena Mladiću. Naravno da je razočaravajuće što je bilo potrebno skoro 26 godina, otkako sam donio prvu optužnicu protiv Mladića, da se dođe do ovoga. Naravno da se suosjećam sa žrtvama, a neki od njih više nisu živi. Shvatam frustraciju žrtava, ali pravda je vrlo često spor proces i to je priroda procesa", smatra Goldstone.

Sir Geoffrey Nice, ugledni britanski pravnik i bivši tužilac na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću kaže kako je previše dokaza koje optužuju Ratka Mladića.

"Imajte na umu da ako gledate na one koji su vodili genocid ili genocid u razmišljanju lidera, onda morate veoma široko čitati i o drugim zločinima. Koliko je ključan i mimo svijeta u odnosu na sve druge. Mnogo je dokaza i o učešću mnogih drugih također. U događajima vezanim za Srebrenicu. Mnogi prije svega to moraju sagledati. Nema svrhe unaprijed se brinuti. Samo moramo do narednog utorka sačekati", poručuje Nice.

Haški tribunal je 22. novembra 2017. godine Mladića nepravosnažno osudio na doživotni zatvor. Oslobodio ga je krivice za genocid u sedam bosanskih opština.

Odbrana je žalbom tražila da Mladić bude oslobođen ili da mu se ponovo sudi. Tvrdi da tužilaštvo nije dokazalo njegovu krivicu.

Tužioci su žalbom zahtjevali da Mladić bude proglašen krivim i za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u pet opština u BiH.

Apelacionim vijećem, koje će donijeti pravosnažnu presudu generalu Mladiću, predsjedava sudija Priska Matimba Nijambe iz Zambije. Članovi vijeća su sudije Mustafa El Baža, Aminata Engum iz Gambije, Elizabet Ibanda-Nahamija iz Ugande i Sejmor Penton sa Jamajke, piše N1.