Sa jučerašnjim danom je i zvanično počeo važiti Zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina za koje postoje sudske presude. Visoki predstavnik Valentin Inzko odlučio je prije kraja svog mandata nametnuti dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina.

Političari iz RS-a su poručili kako neće poštivati Inzkovu odluku te kao odgovor najavili da će u petak u parlamentu RS donijeti poseban zakon kojim se neće primjenjivati odluka visokog predstavnika. Tim zakonom će se nadleži organi Republike Srpske obavezati da ne sarađuju s nadležnim organima BiH na primjeni odluke koju je nametnuo Incko.

"Na jednoj strani to znači da organi Republike Srpske neće sarađivati ako Tužilaštvo BiH, Sud BiH, Sipa ili bilo koja druga agencija na nivou BiH budu željeli da provode odluku viskog predstavnika u Republici Srpskoj. Organi Republike Srpske neće im dati podršku, ni logističku ni pravnu ni bilo kakvu drugu, i nećemo dozvoliti da se ta odluka provede na nivou Srpske", poručio je potpredsjednik NSRS, Milan Petković, piše srpskainfo.

Ozbiljan rizik

On je naveo da će se o ovom zakonu raspravljati po hitnom postupku i da će se donijeti odluka o prijevremenom stupanju na snagu navedenog zakona.

S obzirom na to da najavljeni zakon još nije ni donesen, a da je s druge strane od juče zvanično zabranjeno negiranje genocida i drugih ratnih zločina u BiH, brojni građani u Srpskoj ostali su u nedoumici oko toga da li da se, po uzoru na političare iz Srpske, ne osvrću na Inzkovu odluku i kakve posljedice bi zbog toga mogli da imaju.

Banjalučki advokat Aleksandar Jokić ističe da postoji ozbiljan rizik za građane ukoliko javno iznose stavove koji su u suprotnosti sa zakonom koji je Inzko nametnuo.

Drugim riječima, ukoliko neko od građana napiše na društvenim mrežama da nije bilo genocida u Srebrenici, ili bude poricao da se negdje desio ratni zločin, a postoje sudske presude u kojima se navodi drugačije, ta osoba bi mogla da bude optužena, a kazne se kreću od tri mjeseca do pet godina zatvora.

"S druge strane, nošenje majica sa likom osobe osuđene za ratne zločine ili interno veličanje osobe koja je osuđena za ratne zločine ne bi moglo povući za sobom takvu sankciju, odnosno ne bi moglo rezultovati podizanjem optužnice, jer u krivičnom djelu koje je nametnuto “Inzkovim zakonom” propisano je da se ne smiju dodjeljivati povelje, nagrade, priznanja ili imena ulica po ratnim zločincima. Sam čin veličanja ratnih zločinaca nije inkriminisan već je to, koliko sam shvatio kroz medije, naknadno počelo da se provlači", istakao je Jokić.

Hapšenje na granici

Dodaje da se dio zakona koji se odnosi na veličanje ratnih zločinaca najviše odnosi na funkcionere i institucije u smislu dodjeljivanja priznanja, plaketa i slično, čime bi se u javnosti stvarala svijest da institucije podržavaju osobe osuđene za ratne zločine.

"Taj dio zakona je najviše usmjeren prema funkcionerima, a ne prema građanima kao pojedincima", pojašnjava Jokić.

Komentarišući najavljeni zakon kojim se neće primjenjivati odluka visokog predstavnika na području Republike Srpske, Jokić kaže da treba biti oprezan, jer to ne znači da će građani i funkcioneri biti zaštićeni od “Inzkovog zakona”.

"Ovo je situacija koja do sada nije viđena. Nije moguće sa sigurnošću tvrditi koje su sve implikacije poteza koji se donose u Srpskoj. Ono što je sigurno jeste da će zakon koji će donijeti NSRS u nekoj mjeri otežati primjenu “Inzkovog zakona” na teritoriji Republike Srpske", kaže Jokić.

Međutim, kako dodaje, to neće spriječiti Tužilaštvo BiH da procesuira građane ili funkcionere putem institucija koje mu stoje na raspolaganju. Dakle, kako ističe Jokić, zakon koji će donijeti NSRS će samo otežati, ali ne i onemogućiti primjenu “Inzkovog zakona”.

Prema njegovim riječima, to što se zakon možda neće sprovoditi u RS-u ne znači da je neki građanin ili funkcioner zaštićen kada pređe entitetsku granicu ili ukoliko, na primjer, odluči da otputuje u Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju ili neku drugu zemlju.

"Ukoliko se protiv nekog građanina vodi postupak i postoji akt za njegovo privođenje, može računati s tim da će biti uhapšen na granici", ističe Jokić.

Odnos Sipe i MUP RS

Advokat iz Doboja i bivši dugogodišnji tužilac, Goran Nešković, ističe da najavljeni zakon kojim se neće primjenjivati odluka visokog predstavnika na području Republike Srpske neće moći spriječiti procesuiranje građana ili funkcionera koji prekrše Zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina.

"Ne može entitetski zakon da isključi zakon koji je nametnuo Inzko sve dok postoje organi koji ga sprovode, a to su u ovom slučaju Tužilaštvo i Sud BiH, te SIPA. Ukoliko oni odluče da pokrenu istragu zbog krivičnog djela, to se ne može spriječiti, isto kao što MUP RS neće moći spriječiti da SIPA nekog uhapsi na teritoriji Republike Srpske. Mogu spriječiti samo ako se fizički suprotstave, drugim riječima da dođe do oružanog sukoba između pripadnika SIPA i MUP RS", upozorava Nešković.

Podsjeća da su visoki predstavnici do sada donijeli nekoliko desetina zakona na nivou BiH koji se trenutno primjenjuju.

U praksi će, dodaje Nešković, biti veoma teško sprovesti zakon koji se usvoji u NSRS. On vjeruje da će, nakon što zakon stupi na snagu, vjerovatno biti pokrenuto pitanje njegove ustavnosti.