Izvjestilac za Srbiju je dodao da je u svom izvještaju, koji je u martu usvojio Evropski parlament, jasno naveo da su pomirenje i regionalna saradnja ključni za buduće članstvo Srbije u Evropskoj uniji 

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik podsjetio je u izjavi za RSE da njegov posljednji izvještaj o napretku Srbije ka članstvu u EU poziva na priznavanje i provođenje presuda za ratne zločine, te prestanak veličanja ratnih zločinaca.

Bilčik je tako odgovorio na vijest da je haški osuđenik Vladimir Lazarević proglašen za počasnog građanina jedne od opština u Nišu, gradu na jugu Srbije.

Izvjestilac za Srbiju je dodao da je u svom izvještaju, koji je u martu usvojio Evropski parlament, "jasno naveo da su pomirenje i regionalna saradnja ključni za buduće članstvo Srbije u Evropskoj uniji".

- Evropski parlament ohrabruje Srbiju da na svim nivoima nastavi napore usmjerene na pomirenje i jačanje dobrosusjedskih odnosa, uključujući i pitanja vezana za pomirenje iz prošlosti Jugoslavije - rekao Bilčik.

Pozvao je predstavnike vlasti "koji su posvećeni evropskom putu Srbije da rade na pomirenju, pravdi i suočavanju sa tragedijama iz prošlosti".

Haškom osuđeniku Vladimiru Lazareviću bi 9. avgusta trebalo da bude uručeno najveće priznanje niške opštine Pantelej, nakon što su odbornici odlučili da ga proglase za počasnog građanina.

Odbornici su jednoglasno prihvatili prijedlog niškog Gradskog veća, gdje je na vlasti Srpska napredna stranka (SNS) predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Za šta je Lazarević nagrađen?

Predsjednica opštine Pantelej Nataša Stanković izjavila je za RSE da je Lazareviću zvanje počasnog građanina dodijeljeno jer je "cijeli život posvetio odbrani boja zastave Srbije".

- To je jedan čovjek koji je skroman, pošten, častan, koji je neizmjerno odan porodici, zavičaju i otadžbini, koji je hrabar i požrtvovan vojskovođa - rekla je Stanković.

Za koje zločine je osuđen?

Nekadašnji komandant Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije Vladimir Lazarević osuđen je pred Haškim tribunalom na 14 godina zatvora zbog ratnih zločina nad albanskim civilima na Kosovu.

Hagu se dobrovoljno predao u februaru 2005., a Tribunal ga je 2009. proglasio krivim po komandnoj odgovornosti za pomaganje i podržavanje zločina protiv čovječnosti, koji su obuhvatali deportacije i prisilno premještanje albanskih civila sa Kosova.

Kazna od 15 godina zatvora mu je 2014. smanjena na 14 godina. Na slobodu je pušten godinu dana kasnije pošto je odslužio dvije trećine kazne.

- Apsolutno nije bilo nikakvih dilema oko toga, čovjek je odslužio to za šta je bio optužen i cijelog svog života je dosljedno slijedio svoja visoko profesionalna vojnička i patriotska uvjerenja - rekla je predsjednica niške opštine Pantelej.

SNS u ovoj opštini ima 16 od ukupno 23 odbornika. Na vlasti je sa Socijalističkom partijom Srbije Ivice Dačića i strankom SPAS Aleksandra Šapića, koja se utopila u SNS. Opoziciju predstavljaju četiri odbornika.

Bez reakcija na dodjelu priznanja

Povodom dodjele najvišeg priznanja Lazareviću javno se nisu oglašavale ni stranke vlasti, ni opozicije.

Lazarević od izlaska iz zatvora 2015. godine živi u Nišu, ali ne na teritoriji opštine koja mu dodjeljuje zvanje.

- Moja porodica živi u Nišu 49 godina, ja sam svakako manje proveo jer sam bio kojekuda po našoj tada većoj i sadašnjoj državi. Koliko sam razumio, vidio sam dio teksta samo, oni prosto gledaju doprinos za vrijeme odbrane zemlje od NATO agresije gdje sam bio komandant Prištinskog korpusa. Ja tu ne vidim neku moju ličnu zaslugu, to je zasluga svih boraca iz svih krajeva zemlje - rekao je Lazarević 4. avgusta za portal Južne vesti.

Mnogobrojne počasti

Prije ovog priznanja, Grad Niš je Lazareviću odao priznanje i 2019. godine, kada je na Dan pobjede nad fašizmom 9. maja, tokom zvanične gradske proslave, predvodio šetnju "Besmrtnog puka", manifestacije tokom koje marširaju potomci boraca antifašista noseći njihove fotografije.

Kada se 2015. vraćao s odsluženja kazne za ratne zločine, po njega je poslat avion Vlade Srbije, a na aerodromu u Nišu su ga dočekali tadašnji ministri pravde, odbrane i rada Nikola Selaković, Bratislav Gašić i Aleksandar Vulin, kao i zvaničnici Vojske, Srpske pravoslavne crkve i Grada Niša.

Selaković je danas ministar vanjskih poslova, Vulin je na funkciji ministra unutrašnjih poslova, a Gašić je prvi čovjek Bezbjednosno-informativne agencije (BIA).

Komentarišući Lazarevićev povratak, Selaković je tada izrazio očekivanje da će Lazarevićevi postupci biti "uzor budućim generacijama".

- Uvjeren sam da će i ovaj čin, ali i njegova ličnost i njegova karijera pokazati mnogim naraštajima u Srbiji šta znači do kraja i na svakom mjestu i u svakom trenutku boriti se za svoju otadžbinu. To je najsvjetliji primjer - rekao je Selaković tokom dočeka Lazarevića u decembru 2015. godine.

Dvije godine po povratku iz Haga, Lazarević je postao i predavač na Vojnoj akademiji.

- Prošlo je vrijeme kada su nas tjerali da ih se stidimo - izjavio je tadašnji ministar odbrane Aleksandar Vulin oktobra 2017. godine, na manifestaciji "Da se ne zaboravi", na kojoj su se okupile bivše starješine Treće armije Vojske Jugoslavije. Među njima je bio i Vladimir Lazarević.

Prema podacima nevladinog Fonda za humanitarno pravo, na Kosovu je tokom rata 1998. i 1999. godine stradalo oko 13.500 ljudi, od toga je oko 8.500 albanskih civila.

Od 2001. godine do danas u Srbiji je otkriveno pet masovnih grobnica sa tijelima Albanaca ubijenih tokom rata na Kosovu.

Šta kaže Zakon?

U Zakonu o Vojsci Srbije navodi se da profesionalno vojno lice gubi čin ukoliko je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jedne godine.

Kako se dalje navodi u Zakonu, profesionalno vojno lice može biti udaljeno sa dužnosti ako je protiv njega pokrenut krivični postupak za djelo "čija je priroda takva da bi bilo štetno po interes službe da i dalje ostane na dužnosti".

- Podsjećam da bi Vladimir Lazarević trebalo da izgubi sve činove, pa čak i penziju s obzirom na to da je osuđen pred legitimnim sudom. Mislim da je sve manje prostora za laži i prevare da je Srbija na evropskom putu i na putu pomirenja - kazao je za RSE Ivan Đurić iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava.

Đurić je dodao da ovakvi potezi pokazuju da institucije u Srbiji ne priznaju presude Haškog tribunala.

Šljivančanin - od Haga do javnih tribina

Veselin Šljivančanin, koji je kao oficir Jugoslovenske narodne armije (JNA) osuđen pred Haškim tribunalom na deset godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja mučenja hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara 1991. godine, po povratku u Srbiju je govorio na više javnih tribina, a neke od njih organizovala je vladajuća SNS. 

Jedna od njih održana je januara 2017. godine u mjestu Beška, u Vojvodini.

Aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava su te večeri na kratko prekinuli događaj, uz transparent sa porukom "Ratni zločinci da zašute da bi se progovorilo o žrtvama".

U incidentu je fizički napadnuto nekoliko nevladinih aktivistkinja i aktivista, a sud je oktobra 2018. osudio osam članova Inicijative mladih na novčanu kaznu od 50.000 dinara (oko 400 evra) zbog remećenja javnog reda i mira.

SNS je za prekid tribine optužio "grupu huligana" koja je "brutalno uznemirila učesnike tribune".

Šljivančanin je marta 2020. govorio i na tribini "Vukovar nije jedna priča" u Novom Sadu.

Događaju su prisustvovali malobrojni građani i pripadnici ultradesničarske stranke Srpska desnica, koju vodi Miša Vacić, nekadašnji lider desničarskog pokreta Naši 1389.

Predsjednički prijem za Krajišnika

Proteste antiratnih nevladinih organizacija i dijela javnosti izazvao je i potez bivšeg predsjednika Srbije Tomislava Nikolića koji je januara 2017. godine na prijemu ugostio haškog osuđenika Momčila Krajišnika.

Nikolić je primio Krajišnika u svojstvu predsjednika asocijacije "Stvaraoci Republike Srpske", koju su osnovali ljudi koji su bili u vlasti u vrijeme uspostavljanja bh. entiteta RS 1992. godine.

Krajišnik je pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen na 20 godina zatvora zbog deportacije, prisilnog preseljenja i progona nesrpskog stanovništva tokom rata u BiH. Iz zatvora je izašao 2013. godine. Umro je u septembru prošle godine u Banjaluci od posljedica zaraze koronavirusom.

Ratni zločinac u poslaničkoj klupi

Tomislav Nikolić jedan je od osnivača vladajuće SNS. Kao i drugi osnivač SNS-a i aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, bio je višedecenijski član desničarske Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.

Šešelj je u Hagu 2018. godine osuđen na 10 godina za podsticanje progona, deportacije i prisilno raseljavanje, prisilno premještanje Hrvata u vojvođanskom mjestu Hrtkovci.

Nakon izricanja presude, za RSE je izjavio da je "ponosan na sve zločine" koji su mu, kako se izrazio, "pripisani", te dodao da bi ih i ponovio.

Krajem 2014. je, zbog lošeg zdravstvenog stanja, nakon 11 godina pušten da na slobodi dočeka izricanje presude, a vrijeme koje je proveo u pritvoru mu je uračunato u kaznu, tako da je Šešelj pravosnažnu presudu dočekao kao poslanik u Skupštini Srbije (od 2016. do 2020. godine).

Iako Zakon o izboru narodnih poslanika kaže da poslaniku prestaje mandat ukoliko je, između ostalog, osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, Šešelj je ostao u poslaničkoj klupi sve dok na parlamentarnim izborima 2020. godine njegova stranka nije uspjela da pređe cenzus.

Podrška Mladiću i negiranje genocida

Uoči i nakon izricanja pravosnažne presude Ratku Mladiću, bivšem generalnu Vojske RS, koji je osuđen na doživotnu robiju za genocid i ratne zločine u BiH, pojedini parlamentarci vladajuće stranke su mu pružili podršku.

Poslanik SNS-a Vladimir Đukanović je na društvenim mrežama u junu ocijenio da je presuda "generalova pobjeda", te da će "vječno ognjište velikog generala biti u srcima njegovog naroda".

Đukanović je dvije godine ranije čestitao, kako se izrazio, "srpskom narodu dan oslobođenja Srebrenice".

Zvaničnici Srbije odbijaju da priznaju da su srpske snage jula 1995. godine izvršile genocid nad bošnjačkim stanovništvom u enklavi Srebrenica, i tom prilikom ubile više od 8.000 mahom muškaraca i mladića.

Za vlast u Srbiji riječ je o "užasnom zločinu", kako je to predsjednik Aleksandar Vučić formulisao na izlaganju u Vijeću sigurnosti UN 8. juna.

Zvanične institucije u Srbiji negiraju da su snage pod kontrolom Srba počinile i druge zločine tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Tako je Ministarstvo odbrane novembra 2019. ustupilo svoje prostorije za promociju knjige "Tuzlanska kapija - režirana tragedija", koja osporava činjenice o masakru u kojem je 1995. godine ubijena 71 osoba, a 180 ih ranjeno.

Za taj zločin je Sud Bosne i Hercegovine osudio 2014. generala Vojske RS Novaka Đukića na 20 godina zatvora.