Eho haosa u Afganistanu, koji je pao u ruke talibana nakon povlačenja američke vojske, izazvao je napetost na drugoj neuralgičnoj geopolitičkoj tački – u Tajvanskom moreuzu.

Kina je jučer izvela jurišne manevre blizu "odmetnutog otoka”, koje smatra svojom teritorijom, kako je saopćeno, kao odgovor na vanjsko miješanje i provokacije. Vlasti u Tajpeju odmah su odgovorile da nije moguć afganistanski scenario.

Premijer Su Tseng-chang poručio je da Tajvan u slučaju kineskog napada ne može da zadesi sudbina slična Afganistanu, kao i da, ako u zemlji vlada unutrašnji haos, nikakva vanjska pomoć neće biti dovoljna.

"Ono što se dogodilo u Afganistanu pokazalo je da, ako je zemlja u unutrašnjem haosu – nikakva pomoć izvana neće napraviti razliku, a Tajvan mora da vjeruje u svoju zemlju i da može da se odbrani", poručio je Su, upozorivši da se "strane sile" koje žele da napadnu Tajvan ne zavaravaju, prenosi Reuters.

U kratkom saopćenju kineske vojske potvrđeno je da su ratni brodovi, protivpodmornički i borbeni avioni poslani u blizinu Tajvana da izvedu združene napade i druge vježbe koje će izvoditi borbene jedinice. U obrazloženju je navedeno da su se SAD i Tajvan više puta dogovarali u provokacijama i slali ozbiljne i pogrešne signale, kojima se narušava kineski suverenitet i ozbiljno podrivaju mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu, kao i da je vježba odgovor na vanjsko miješanje i provokacije tajvanskih snaga koje se zalažu za nezavisnost.

Nije navedeno koji je konkretan slučaj izazvao ovakvu reakciju Pekinga, iako su ranije ovog mjeseca SAD odobrile novi paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan oko 750 miliona dolara, ali sasvim je jasno da ima veze s dešavanjima u Afganistanu. Ekspresni ulazak talibana u Kabul, koji je osramotio američku vojsku, kineski državni mediji su iskoristili da sa podsmijehom poruče Tajvanu da mu SAD neće priteći u pomoć ako ga Peking napadne.

"Nakon pada režima u Kabulu tajvanske vlasti sigurno drhte. Ne očekujte da će vas SAD zaštititi”, napisao je u Hu Xijin, urednik pekinškog tabloida "Global times”.

Hu je preporučio zvaničnicima Tajpeja da što prije tiho poštom naruče crvenu zastavu s pet zvjezdica (zastava NR Kine). Kako kaže, bit će im od koristi kad se jednog dana predaju Kineskoj narodnooslobodilačkoj armiji.

"Global times" piše da je situacija na Tajvanu slična onoj u Afganistanu, jer se u velikoj mjeri oslanja na zaštitu SAD.

"Prema onome što se dogodilo u Afganistanu, u Tajpeju bi trebalo da shvate da će se nakon što rat izbije u moreuzu odbrana otoka srušiti za nekoliko sati, a američka vojska im neće doći u pomoć", piše ovaj list, koji izlazi pod pokroviteljstvom Komunističke partije Kine.

SAD nemaju zvanične diplomatske odnose s Tajvanom i veze održavaju preko Američkog instituta u Tajpeju, koji u stvari obavlja poslove ambasade. U aprilu je Bidenova administracija poslala nezvaničnu delegaciju na ovaj otok, na kojem živi 24 miliona ljudi. CNN kaže da je Washington time poslao važan signal da je posvećen Tajvanu i njegovoj demokratiji.

Iako SAD, koje su samo 2020. godine Tajvanu prodale oružje u vrijednosti većoj od pet milijardi dolara, nemaju trupe stacionirane na otoku, jučerašnji tweet republikanskog senatora iz Teksasa Johna Cornyna izazvao je novu provokaciju i medijsku prijetnju Pekinga.

"Američki senator John Cornyn je u zapanjujućoj izjavi rekao da SAD imaju čak 30.000 vojnika stacioniranih na Tajvanu – više nego u Južnoj Koreji, gdje ih je 28.000. Ako je to tačno, kineska vlada i kineski narod to nikada neće prihvatiti. Kina bi zbog toga trebalo odmah da primjeni Zakon protiv otcjepljenja, uništi i protjera američke trupe iz Tajvana vojnim sredstvima i istovremeno silom ujedini otok s maticom”, piše "Global times”.

Neimenovani kineski ekspert, kako prenosi list, smatra da je Cornyn, koji je član Senatskog komiteta za obavještajne poslove, namjerno objavio ovakav tweet kako bi testirao reakciju Pekinga na moguće američko vojno prisustvo na Tajvanu.