"Ne obaziremo se na političku situaciju, ne razmišljamo o njoj. Smatramo da smo dovoljno sposobni da se odupremo svakoj vrsti pritiska, političkog ili bilo kakvog drugog. Držimo se naše nadležnosti i tražićemo od policijskih agencija u BiH da poboljšaju svoj rad kako bismo svi zajedno poboljšali rezultate do kraja godine, poručio je Milanko Kajganić, novoimenovani v.d. glavnog tužioca BiH.

Kajganić je otkrio koji su to postupci kojima planira ostvariti postavljeni cilj, kao i moguće uticaje koje bi na ovu pravosudnu instituciju mogla imati aktuelna, složena politička situacija u zemlji i najavljene optužnice protiv visokih funkcionera.

Po preuzimanju dužnosti istakli sta da Vam je primarni zadatak poboljšati rezultate Tužilaštva već do kraja godine. Kakvo stanje ste zatekli i koji su prvi koraci koje planirate preduzeti?

Tačno je tako. Kada sam rekao da ću poboljšati rezultate rada smatrao sam da postoji prostor za poboljšanje, na način da se izvrši preraspored rukovodećih kadrova, rukovodilaca odjela. Dan nakon što sam preuzeo dužnost imenovao sam nove rukovodioce na poziciju Odjela za ratne zločine i Odjela za organizovani kriminal, privredu i korupciju. Dalje sam sa svojim zamjenicima dogovorio novi raspored tužilaca po odjelima kako bi sve prilagodio najboljoj organizaciji koja će neminovno, siguran sam, do kraja godine poboljšati rezultate rada Tužilaštva BiH i to u dvije osnovne sfere koje su u fokusu interesovanja javnosti, a to su predmeti ratnih zločina i predmeti visoke korupcije.

Na funkciju glavnog državnog tužioca dolazite u prilično politički napetoj atmosferi i čini se da dosta  međunarodnih zvaničnika, ali i domaćih političara smatra da je red da interveniše pravosuđe, odnosno Tužilaštvo. U kojoj mjeri i na koji način to može imati uticaja na rad Tužilaštva?

Situacija u BiH zadnjih 30 godina nije bila relaksirana, međutim Tužilaštvo BiH i ja na čelu trenutno se držimo prvenstveno zakona, pozitivnopravnih propisa koji regulišu naš rad i našu nadležnost. S tim u vezi mi provodimo sve aktivnosti na planu suzbijanja kriminaliteta, krivičnih djela koja su u nadležnosti Tužilaštva, odnosno Suda BiH. Ne obaziremo se na političku situaciju, ne razmišljamo o njoj. Smatramo da smo dovoljno sposobni da se odupremo bilo kakvoj vrsti pritiska političkog ili bilo kakvog drugog. Držimo se naše nadležnosti i tražićemo od policijskih agencija u BiH da poboljšaju svoj rad kako bismo svi zajedno poboljšali rezultate do kraja godine. Apsolutno radimo svoj posao u skladu sa zakonom i to je sve što nas trenutno interesuje.

Kako ćete se odnositi prema najavljenim krivičnim prijavama? Dosta krivičnih prijava se podnosi za rušenje ustavopravnog poretka i afere vezano za korona nabavke. Da li će nešto imati prioritet u radu?

Mi se prema svakoj krivičnoj prijavi ili bilo kojoj informaciji koja eventualno sadrži osnove sumnje da je počinjeno krivično djelo iz nadležnosti Tužilaštva BiH odnosimo na isti način. Ja sam dužan da takve predmete rasporedim u odsjeke koji se usko specijalizovano bave tim vrstama krivičnih djela, da li su to krivična djela protiv ustavnog poretka ili krivična djela korupcije, terorizma je nebitno. Nakon toga ih zadužuju postupajući tužioci na osnovu automatske dodjele predmeta, što znači da ja ne biram tužioce. Od tada ti tužioci odgovaraju za stanje tih predmeta. Nakon provedenih radnji tužioci donose odluke koje se saopštavaju javnosti. Tako će biti u svakom predmetu koji dođe pred Tužilaštvo BiH i moje je samo da se bavim tim da ne bi došlo do bilo kakvog zastoja. Imamo obaveze po Zakonu o krivičnom postupku koji regulišu dužinu trajanja istraga i ja ću tražiti od tužilaca da se drže propisa i da istrage budu u rokovima koje predviđa zakon, jer smo u prethodnom perodu imali situacija da su se istrage vodile duži vremenski period. Ako to ne bude onda ću preduzimati mjere iz svoje nadležnosti kako bih regulisao taj dio rada Tužilaštva.

Smatrate da Tužilaštvo ima kapaciteta da iznese sve ove procese koji su pred njim?

Smatram da imamo kapacitete. U Tužilaštvu BiH imamo 58 tužilaca, preko 220 zaposlenih. Sarađujemo sa svim policijskim agencijama u BiH i sa svim drugim agencijama koje su dužne da odgovaraju na naše zahtijeve i da postupaju po našim naredbama, tako da mislim da je to sasvim dovoljan kapacitet. Međutim, želim da naglasim dvije stvari. Prva i osnovna je da Tužilaštvo BiH, kao ni bilo koja druga institucija, ne može samostalno riješiti sve probleme u državi, ali može da radi na način da ono što je njena nadležnost radi po zakonu i efikasno. Druga bitna činjenica koja se tiče direktno našeg rada je da mi nismo jedini u lancu suzbijanja kriminaliteta u BiH. Imamo i policijske agencije koje su dužne da zajedno sa Tužilaštvom rade na otkrivanju krivičnih djela i obezbjeđivanju dokaza za sva krivična djela, pa i ova za koja me pitate. Na kraju, imamo sudove, odnosno Sud BiH, a iznad i Ustavni sud BiH koji mogu donositi odluke po našim predmetima. Samo zajedničkim radom svih nas u sistemu možemo doći do željenih rezultata, a ako budemo gledali usko i smatrali da je za sve negativno kriva samo jedna institucija, u ovom slučaju Tužilaštvo BiH, bojim se da bez obzira koliko god budemo mijenjali glavne tužioce ili vršioce dužnosti glavnih tužilaca nećemo sigurno uspjeti da promijenimo kompletno stanje na bolje…

Pitanje procesuiranja ratnih žločina je posebno osjetljivo za Republiku Srpsku i njene građane, jer smatraju da je do sada bilo neadekvatno proporcionalno i više optuženih Srba nego Bošnjaka ili Hrvata. Imenovali ste i novog šefa Odjeljenje za ratne zločine. Koje postupke smatrate neophodnim kako bi se taj proces ubrzao i konačno stavila tačka na procese ratnih zločina? 

Jeste, imenovao sam Ozrenku Nešković za zamjenika glavnog tužioca za rukovodioce Odjela za ratne zločine i Sanju Jokić, koja je zamjenik rukovodioca. One rade dugi niz godina na ratnim zločinima, a prije toga imaju zaista bogato pravosudno iskustvo. Nas što se tiče procesuiranja ratnih zločina obavezuje Revidirana strategija za procesuiranje ratnih zločina, koja je donesena u septembru 2020. godine. Do sada  smo preduzeli sve korake po toj Strategiji da poboljšamo rezultate na procesuiranju predmeta ratnih zločina,a uradili smo to na način da smo sve manje složene predmete, oko 80, proslijedili Tužilaštvima u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu na nadležnost, a u Tužilaštvu BiH su ostali najsloženiji predmeti. Jasno nam je da niko u BiH nije zadovoljan procesuiranjem predmeta ratnih zločina, međutim sada imamo situaciju da je već 30 godina od početka i 26 od završetka rata. To su sve okolnosti koje otežavaju procesuiranje predmeta ratnih zločina i moj prvenstveni zadatak je da se sada radi na najsloženijim predmetima i onim koji se u medijima duži vremenski period potenciraju kao nezavršeni. Ja ću se, zajedno sa svojim kolegama koji vode ratne zločine, truditi da poboljšam, a mogu i da najavim da će do kraja godine sigurno biti i rezultata po tom pitanju, odnosno da će biti podizanja optužnica za najsloženije predmete ratnih zločina.

Slučaj Edina Vranja privukao je dosta pažnje javnosti. Predmet protiv osumnjičenog ustupljen je pravosudnim organima BiH. Kratko ste na čelnoj poziciji u Tužilaštvu, ali kako ocijenjujete saradnju sa tužilaštvima u regiji?

Saradnja sa tužilaštvima u regiji je neizbježna jer bez te saradnje nema apsolutno nikakvih rezultata. Kao što znamo ključne zemlje regije su Srbija, Hrvatska i Crna Gora, pored BiH. Mi imamo saradnju sa tužilaštvima u regiji. Što se tiče Srbije, spomenuli ste predmet Edina Vranja. Tu je pravosuđe Srbije nakon podizanja i potvrđivanja optužnice protiv Edina Vranja donijelo odluku da isti predmet proslijedi Tužilaštvu BiH, jer se radi o državljaninu BiH i taj predmet će nakon stizanja u Tužilaštvo BiH biti raspoređen postupajućem tužiocu koji će dalje raditi na tom predmetu. Što se tiče dalje saradnje, saradnja postoji, međutim ona može da se poboljša. Ključni problem, nedostatak te saradnje, bar kada je u pitanju Hrvatska postoji zaključak Vlade iz 2015. godine koji je vrlo dobro poznat, a koji zabranjuje postupanje u zamolnicama BiH gdje se spominju udruženi zločinački poduhvati protiv čovječnosti. U tom dijelu imamo zastoj, međutim i u bilateralnim kontaktima sa kolegama iz Hrvatske, naročito kolege iz pravosuđa apsolutno se pruža podrška saradnji i pokušavamo da se prevaziđu ti problemi. Naravno, kontaktiramo i sa kancelarijom Međunarodnog mehanizma za bivšu Jugoslaviju kako bi nam se pomoglo u tom dijelu, da se taj problem prevaziđe.

(banjaluka.net)