Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a i bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine, očito misli da je njegov mandat na čelu Vlade FBiH davno zaboravljen.

Da su, između ostalog, zaboravljene opljačkane federalne robne rezerve i milioni KM bez kojih je ostavio Federalnu upravu civilne zaštite neposredno pred kobne poplave 2014. godine.

Suočen s kritikama opozicije da Vlada FBiH nema mjere kojima bi ublažila povećanje cijena hrane i goriva, te da se ne zna da li uopće imamo robne rezerve, aktuelni premijer Fadil Novalić na sjednici Zastupničkog doma FBiH rekao je da stanje robnih rezervi potpada pod državnu tajnu, ali da može govoriti o onome što je zatekao, piše Faktor.ba.

Ukratko, nešto ubuđalog žita i opustošene robne rezerve su sve što je Nikšićeva vlada ostavila Novalićevoj. Da nije tako, Nikšić nije pokušao argumentirano demantirati, ali je uličarskim rječnikom sa TV ekrana poručio da je Novalić "valjao budalaštine u jučerašnjoj izjavi".

"Najkreativnija" rješenja za građane kako da se ponašaju u vrijeme naglih poskupljenja namirnica dolazila su svojevremeno iz Nikšićeve vlade. Još 2012. godine, odgovarajući na pitanja novinara kako da građani prežive poskupljenja, Milorad Bahilj, tadašnji ministar trgovine u Vladi FBiH, odgovorio je:

"Štedite, nemojte jesti".

Kako su nestajali žito i gorivo

Šta se dešavalo sa robnim rezervama, što je dovelo do praznih skladišta, na šta je ukazao aktuelni premijer Novalić, a bivši Nikšić naziva "valjanjem budalaština"?

Da su federalne robne rezerve u Nikšićevo vrijeme bile opljačkane znalo se još 2015. godine jer su mediji opširno izvještavali. Sama Vlada na čelu s Nikšićem znala je mnogo ranije.

Nestala je pšenica kojom su se dva mjeseca mogli hraniti stanovnici grada veličine Sarajeva u slučaju prirodne katastrofe ili rata, izvijestio je CIN sredinom 2015. godine. Federalna direkcija robnih rezervi je povjerila na čuvanje 3.100 tona žitarica vrijednih 1,8 miliona maraka mlinarskim firmama Žitopromet iz Mostara i Zlatna dolina iz Stoca, firme su neovlašteno potrošile pšenicu, a potom su prestale raditi. Direkcija je krila od javnosti podatke o robama iz rezervi jer zakon propisuje načelo tajnosti u njenom radu. Međutim, ni Vlada FBiH nije raspolagala tačnim informacijama o zalihama, iako je Direkcija trebala raditi kao njen servis. To je olakšavalo krađu roba poput pšenice iz silosa dviju hercegovačkih firmi, pisao je CIN.

Nikšićeva vlada je zatražila istragu o krađi roba negdje sredinom svoga mandata jer izvještaji o skladištenju se nisu poklapali sa informacijama o stvarnom stanju roba, ali stvar je već bila gotova.

Pšenica nije jedina roba koja je ukradena Direkciji. Devet firmi koje su sa Direkcijom imale ugovore o čuvanju roba neovlašteno su potrošile veliku količinu hrane i goriva. Šteta je procijenjena na 12,1 milion maraka, ne računajući kamate zbog protoka vremena. Revizori federalnih institucija su u posljednjem izvještaju o poslovanju Direkcije zaključili da je više nego izvjesno da značajan dio štete u sudskim postupcima protiv firmi neće biti naplaćen, dio je teksta iz 2015. godine.

Tončo Bavrka tadašnjem premijeru FBiH Nerminu Nikšiću pisao je o sudskim postupcima za naplatu štete u Direkciji. U pismu je objašnjavao razloge zbog stalnih gubitaka roba. Napisao je da mu se čini "da manjak nastaje namjerno i da su firme educirane za takve nečasne radnje". Naveo je i da u Direkciji nema kadra koji se može suprotstaviti "brutalnim nasrtajima privrednih subjekata koji otuđuju robe Direkcije". Bavrka je ostao na čelu Direkcije, a Nikšić je objašnjavao da ga ne može smijeniti osim ako bude osuđen na zatvorsku kaznu dužu od šest mjeseci. Bavrka je i danas direktor Direkcije za robne rezerve FBiH, iako je najveći dio roba iz skladišta nestao od 2008. do 2012. godine, u prve četiri godine nakon imenovanja Bavrke na mjesto direktora Direkcije.

Dakle, Nermin Nikšić je bio upoznat sa krađama robnih rezervi. Po onome kako su se stvari odvijale, dalo bi se zaključiti da nije uložio poseban napor da to spriječi i pospremi nakon što se desio evidentni kriminal. Stoga Nikšić se ne može praviti nevješt i Novalićeve izjave o pokradenim robnim rezervama nazivati "budalaštinama" jer je bio više nego upućen.

Nestali milioni litara goriva

Privatna firma za trgovinu naftom Zovko Oil iz Žepča je pronevjerila oko 2,9 miliona litara goriva, namijenjenog stanovništvu za pomoć u slučaju poplava, zemljotresa, rata i drugih nesreća. To je gorivo bilo u vlasništvu Direkcije robnih rezervi FBiH.

Javne zalihe dizela, benzina i lož-ulja vrijedne 6,4 miliona KM nestajale su postepeno iz terminala ove firme tokom dvije godine. Federalna direkcija robnih rezervi, vlasnik goriva, niti je spriječila krađu, niti je kasnije naplatila štetu. Tok događaja, koje su rekonstruisali novinari CIN-a, navodi na sumnju da je gorivo nestajalo planski. Iako Zovko Oil nije vraćao potrošeno, Direkcija robnih rezervi je nastavila u istoj firmi čuvati preostale količine goriva. Kasnije su uslijedili sporovi između Direkcije i Zovko Oila, ova firma je otišla u stečaj, ali robe i novca za Direkciju nije bilo ni na vidiku. Tako je pisao CIN sredinom 2015. godine, po okončanju Nikšićevog mandata.

Iako nije vraćala izgubljeno, Direkcija je pokušavala nabaviti novo gorivo. CIN je saznao da je Bavrka predlagao Federalnoj vladi da odobri novac za kupovinu novih zaliha goriva jer su postojeće bile nedovoljne.

Bivši ministar finansija Ante Krajina 2015. godine rekao je novinaru CIN-a da Vlada nije odobrila dodatna izdvajanja.

"Mi smo, premijer i ja, to u jednom šaljivom tonu komentirali: hoćemo li ih skladištiti kod istih skladištara?", rekao je tada Krajina, a o cijelom slučaju možete čitati ovdje.

Direkcija nema svoje kapacitete za skladištenje robe, pa plaća tu uslugu privatnicima.

Tadašnji premijer Nikšić je, kako se vidi, za sve ovo znao. Nikšić zna i da je Novalić govorio istinu o opustešenim skladištima robnih rezervi kada je preuzeo Vladu FBiH, ali je odlučio da se pravda uličnim rječnikom - "Novalić valja budalaštine".

"Potopila je poplava deterdžente, a paštete i naresci su bili pokradeni. Takve nam je robne rezerve predala prošla vlada", obrazlagao je Novalić.

Kobne poplave i utrošeni milioni KM

Upravo su poplave 2014. godine i nesnalaženje federalnih institucija na čelu s prošlom vladom direktna odgovornost tadašnjeg premijera Nikšića. Iz njegove vlade u maju kada su nabujale rijeke i obilne kiše nosile sve pred sobom, dolazile su izjave kako nema potrebe za intervencijom iz robnih rezervi jer su se "sami građani aktivirali i prikupili dovoljne količine hrane za ugrožena područja". To je bila izjava Nikšićevog ministra Jerke Ivankovića Lijanovića.

Premijer Nikšić je pak objašnjavao da nije vila sa čarobnim štapićem.

"Stanje je takvo kakvo jeste, nemamo čarobnog štapića da promijenimo, ali je vrlo bitno i želim naglasiti i podvući nekoliko puta da se zahvaljujem ljudima iz Civilne zaštite, iz Ministarstva odbrane, policije, spasiocima koji zaista nadljudskim naporima čine sve da spase ljudske živote", bila je to jedna od izjava tadašnjeg premijera Nikšića kada je Federacija bila pod vodom.

Čarobni štapić Nikšić nije imao, ali je Civilna zaštita FBiH mogla imati na raspolaganju milione KM koje je trebala iskoristiti za spašavanje stanovnika i imovine da Nikšić taj novac nije prebacio Federalnom ministarstvu finansija.

Vlada FBiH je 5. februara 2014. godine donijela odluku da sa posebnih namjenskih transakcijskih računa na račun Federalnog ministarstva finansija prebaci novac, čime je bio obuhvaćeno i 20 miliona KM namijenjenih za zaštitu i spašavanje. Tretiralo se to kao pozajmica koja je trebala biti vraćena u roku od šest mjeseci.

Nepromišljenost Nikšića i njegove vlade da namjenski novac za zaštitu i spašavanje koriste u druge svrhe i to baš u vrijeme sezone obilnih padavina i topljenja snijega, skupo su platili građani Federacije u majskim razornim poplavama.

Da će u slučaju poplava u Federaciji šteta biti totalna upozorili su federalni revizori godinu ranije u izvještaju "Prevencija od poplava u FBiH". To Nikšića nije posebno zanimalo, čemu svjedoči i utrošak novca namijenjenog za spašavanje ljudi i imovine u slučaju prirodnih i drugih nesreća. Na prevenciji poplava se nije radilo, novca namijenjenog za spašavanje od poplava nije bilo, svi su se hvatali za glavu i pokušavali rebalanskima budžeta ministarstava nadomjestiti sredstva, ali stvar je već bila gotova. Federacija je bila pod vodom.

To nije bio prvi put da je Nikšićeva vlada novac namijenjen za zaštitu i spašavenje trošila za krpljenje budžetskih rupa. I 3. decembra 2013. godine Vlada je donijela odluku o prijenosu sredstava namijenjenih za zaštitu i spašavanje u Federaciji BiH u iznosu od 16 miliona KM. Taj novac je, kako su tvrdili u vrijeme poplava iz Ministarstva finasija FBiH, početkom 2014. vraćen odakle je i uzet.

Međutim, to istovremeno potvrđuje da je Nikšićeva vlada namjenski novac koji bi trebao služiti za spašavanje i zaštitu građana i to baš u kritičnim zimskim mjesecima, nepromišljeno trošila u druge namjene. Usput rečeno, nikada nisu objasnili za šta tačno je novac pozajmljivan.

Napadi na Lukača i FUP

No, zato se Nikšić cijeli svoj zastupnički mandat u Federalnom parlamentu, nakon onog premijerskog, bavio gotovo isključivo likom i djelom Dragana Lukača, bivšeg direktora Federalne uprave policije (FUP) i radom te institucije. Naime, FUP je 2016. podnio izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Nermina Nikšića i Ante Krajine zbog sumnje da su trošili novac namijenjen za poplave. FUP je to uradio na osnovu izvještaja Ureda za reviziju federalnih institucija jer revizori su takvo što utvrdili. U tom izvještaju je navedeno da su Nikšić i Krajina nezakonito prebacili novac Federalne uprave civilne zaštite na račun Vlade FBiH.

Nakon niza Nikšićevih optužbi na račun Lukača i FUP-a, sam FUP je bio prinuđen regirati i pojasniti pozadinu slučaja nervoznog i napadački raspoloženog zastupnika Nikšića.

"Cilj istog je onemogućavanje kriminalističkih istraga koje provodi ovaj policijski organ u oblasti organiziranog i teškog finansijskog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine", poručili su 2017. godine u saopćenju obrazlažući zašto su glavna tema predsjednika SDP-a.

Uzimajući u obzir da se kao premijer nije proslavio po pitanju robnih rezervi, kao ni zaštite građana, Nermin Nikšić je valjda posljednja osoba koja bi se trebala osjećati pozvanom da kritikuje nekog drugog premijera, ma ko god on bio, za nebrigu spram građana. Uostalom, degutantno je da istinite izjave svoga nasljednika u premijerskoj fotelji naziva "valjanjem budalaština", kad su upravo njegovi nepromišljeni potezi itekako koštali građane Federacije.