Za vjernike kršćane Uskrs znači obnovu života, mir i radost. Mir i radost Uskrsa nisu namijenjeni samo članovima Crkve, nego cijelom svijetu. Radost označava pobjedu nad strahom, nad neizvjesnošću, nad nasiljem i nad smrću. Mir je suprotnost od nemira, od strahote, naveo je u svojoj uskrsnoj poruci biskup banjalučki Franjo Komarica, javlja Anadolu Agency (AA).

Katolici Uskrs, najveću svetkovinu hrišćanstva, slave u nedjelju, 17. aprila.

Prema riječima Komarice od "Krista uskrslog ponuđeni nam mir" jeste zadatak, ujedno i dar koji "od nas zahtijeva da pokažemo kako i mi imamo, ne neko sebično, nego dosta univerzalno sveobuhvatno srce”.

"U srcu svakog onog čovjeka, koji se zna otvoriti želji uskrsloga Krista i njegovim silno utješnim riječima 'Mir vama' nalaze se korijeni istinskog, pravog mira. Takav će čovjek moći biti graditelj takvoga, uvijek i svagdje željkovanog i potrebnog mira, u ovom našem svijetu, koji taj i takav mir u ljudskim srcima i ljudskim zajednicama, malim i velikim, često smatra utopijom, jer ne poznaje njegove duboke korijene niti za njih mari", naveo je Komarica.

Naglasio je da iz vlastitog iskustva mnogi znaju da kada čovjek prezire, odbacuje i zaboravlja Boga i njegove zapovijesti, ili Boga pogrešno shvata i u ponašanju krivo interpretira da se redovno neminovno počinje klanjati ispraznim, lažnim pa i fatalnim idolima. Kao primjer naveo je pojedine ovozemaljske moćnike, političare, političke stranke, vlastitu naciju, državu, imperiju, rasu.

"A onda, u ime tog svoga ili tih svojih idola dotični čovjek ili grupa ljudi, opravdavaju i proglašavaju ispravnom svoju diskriminaciju i svoj prezir drugih ljudi ili naroda, svoju mržnju i silu uperenu protiv drugih ili drugačijih", rekao je Komarica.

Dodao je da je "mir uskrslog Krista konkretni znak nazočnosti Božijeg kraljevstva u svijetu, u ovom našem svijetu koji je pun povijesno uvjetovanih promjenjivih situacija".

"To nas, vjerujuće u uskrsloga Krista, mora inspirirati, prosvijetliti i podržati naša nastojanja oko izgradnje stabilnog političkog i socijalnog mira u našoj životnoj sredini. Ne smije se taj Kristov mir zamijeniti nekom našom pasivnošću niti konformizmom, a još manje nekom vrstom mira kojemu se pogrešno nadamo da ćemo ga postići, ako i sami upotrijebimo silu i nasilje prema drugima. Nama je potreban jedan aktivni i kreativni angažman, da dođemo do stvaranje zajedničkog življenja ljudi i naroda, do socijalnog reda i pravde, do uvažavanja i zaštite neuništivih prava svake ljudske osobe", naveo je Komarica.

Dodao je da upravo ovdje, gdje je "broj nevinih žrtava nasilja osobito velik i gdje se proširila pa i udomaćila atmosfera neuspjeha i sloma, gdje su se smrtonosni napadi dogodili čak i na one ljude, koji su se trudili oko osobnog praštanja i pomirenja sa drugima i oko pravednog, trajnog mira, kao što se to dogodilo u zadnjem ratu ovdje kod nas sa svećenicima, redovnicama i vjernica banjalučke biskupije, tu moraju s dodatnom energijom dići svoj glas oni kristovi učenici, koji svojim riječima i djelima propovjedaju evanđelje života i mira".

Biskup banjalučki poželio je katoličkim vjernicima sretan i blagoslovljen Uskrs, čestitajući i pravoslavnim vjernicima koji slave kasnije ovaj praznik po Julijanskom kalendaru.