Samo preko JP Cesta Vlada Federacije u Unsko-sanski kanton u posljednje četiri godine (2019-2022) uložila je više od 65 miliona KM, odnosno Vlada Federacije za magistralne ceste u USK ulaže puno, puno više (duplo i više) nego što Unsko-sanski kanton uplaćuje kroz akcize. To bi morao znati i premijer Ružnić dok daje obećanja o ravnopravnijoj raspodjeli sredstava s drugim kantonima, jer činjenica je da upravo USK vuče više sredstava od onog što im pripada i to na račun drugih kantona.

U “zagrijavanju“ za predizbornu kampanju iz Unsko-sanskog kantona se već neko vrijeme šalju poruke kako je Krajina zaboravljena, odsječena, odnosno nepostojanje kvalitetnih putnih pravaca. Kao glavni krivci navode se Fadil Novalić, premijer Vlade Federacije BiH, i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, koji su, po tvrdnjama premijera USK godinama Krajišnicima davali lažna obećanja, a njegovim kritikama su se pridružili i iz Naše stranke i DNZ-a.

Mustafa Ružnić, premijer USK, jasno je poručio: “Hvala Bogu, u oktobru mi dolazimo i preuzimamo vlast u Federaciji i jasno obećavamo građanima cijele BiH da ćemo misliti na sve njih jednako. I na Mostar i Goražde i Tuzlu i Travnik. Na sve.” Amir Purić, predsjednik Naše stranke iz Velike Kladuše, podsjetio je da je “prije pet godina u posjeti Vladi USK boravila delegacija JP Autoceste FBiH i tada je bilo govora o izgradnji brze ceste Velika Kladuša-Ključ“, a Rifat Dolić iz DNZ-a optužio je Novalića i Izetbegovića da ponovo “vozaju Krajišnike“. Na nedavno održanom sastanku kantonalnih direktora cesta iz USK su istakli kako nemaju sredstava i kako su potpuno zaboravljeni.

Zašto se ne prave ceste u Krajini?

Ružnić tvrdi da je njegova Vlada izdala najveći broj građevinskih dozvola, te da su izdali i dozvole kako bi povukli “neke sitne projekte sa viših nivoa vlasti“, dok je sve ono što premijer Novalić govori nazvao šarenom lažom i predizbornim obećanjima.

Vlada Federacije BiH izdvojila je samo u ovoj godini 215 miliona KM za brze ceste u Federaciji. JP Autoceste BiH zadužene za implementaciju ovih sredstava (uz JP Ceste), odnosno izradu idejnih projekata još prije su objavile tender za izradu idejnog projekta na pravcu Bihać-Cazin-Velika Kladuša do granice s Hrvatskom, i kao najboljeg ponuđača izabrale konzorcij Institut za građevinarstvo Banja Luka-Trasa Sarajevo.

Prema Prijedlogu prostornog plana koji je rađen u USK, koji još nije prošao kantonalnu Vladu i Skupštinu, predložena je trasa čija izgradnja bi, kako je izračunato koštala više od milijardu maraka. U izradi idejnog projekta konzorcij koga su angažirale Autoceste krenuo je od trase iz Prijedloga prostornog plana USK koja je predviđala rušenje više stambenih objekata, kao i poslovnih i društvenih (čak i škola), a planirana tehnička rješenja znatno su povećavala troškove. Nakon konsultacija s Autocestama ovaj konzorcij je uradio optimalizaciju trase prateći što je više bilo moguće trasu predloženu u USK.

Za sve je kriva Vlada Federacije!

“Nakon analize optimalne varijante nove trase došlo se do sljedećih parametara: predložena trasa (40-ak kilometara) skraćena je za skoro tri kilometra, cijelom dužinom je očuvana brzina od 100 km/h, što nije bilo u Prijedlogu prostornog plana u kome postoje smanjenja i na 70 km/h, a troškovi izgradnje optimizirane trase, zajedno sa eksproprijacijom iznose oko 560 miliona maraka, jer se drastično smanjuje broj objekata, tunela i mostova, kao i broj stambenih objekata koje treba rušiti“, objašnjava direktor JP Autocesta Elmedin Voloder koji je ranije nekolikom puta isticao da za razliku od nekih drugih kantona USK nije usvojio Prostorni plan zbog čega oni, i pored najbolje volje, ne mogu krenuli u izgradnju brzih cesta.

Optimalna trasa je prezentirana i Vladi USK koja je ponovo, na nedavno održanom sastanku s direktorom Autocesta, zamoljena da usvoji Prostorni plan s optimiziranom trasom kako bi se što prije krenulo s realizacijom.

Priznajući da USK nije usvojio Prostorni plan, premijer Ružnić i za to optužuje Vladu Federacije tvrdeći da oni zbog toga ne mogu uraditi ništa. Činjenica je da postoje problemi oko usvajanja Prostornog plana FBiH, iako je još prije nekoliko godina urađen jer je blokiran od strane HDZ-a, no isto tako je činjenica da su drugi kantoni, recimo Sarajevski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski usvojili svoje prostorne planove. A Ružniću je sporna i optimalna trasa: “Danas nam pričaju kako će ići ubrzo cesta Velika Kladuša-Cazin-Bihać koja košta po nekim njihovim procjenama oko 500 miliona“.

Prvi dio trase, nekih desetak kilometara od Bihaća do Cazina, identičan je i u Prijedlogu prostornog plana USK i konzorcija koji je radio idejni projekat za Autoceste, a s obzirom da je Vlada Federacije obezbjedila potrebna sredstva u realizaciju bi se moglo krenuti odmah, ali bez Prostornog plana kantona Autocestama su vezane ruke. Za razliku od drugih kantona koji su u Vladu FBiH došli s gotovim projektima i već krenuli u njihovu realizaciju iz USK problematiziraju neophodne procedure, dok odobrena sredstva stoje na računima Vlade Federacije.

Akcize u predizbornoj kampanji

Istovremeno, JP Ceste Federacije posljednjih godina najviše su (procentualno) uložile u USK  gdje je već izgrađena treća traka magistralnog puta Ključ-Bosanski Petrovac, u toku je izgradnja treće trake od Ripča prema Bosanskom Petrovcu, kao i zaobilaznice kod Bužima, dok je u toku realizacija investicija za zaobilaznice kod Cazina i Bihaća. Samo za zaobilaznice, Vlada Federacije je obezbjedila više od tri miliona maraka. Istovremeno, u USK se unapređuje cijeli niz kružnih tokova i pješačkih staza…

Purić iz Naše Stranke ustvrdio je kako je Izetbegović prije pet godina rekao kako će Krajina najviše profitirati od uvođenja akciza: “U međuvremenu se nije desilo ništa, osim što ovih dana imamo opet nova obećanja, prezentacije i simulacije“. Samo preko JP Cesta Vlada Federacije je u Unsko-sanski kanton u posljednje četiri godine (2019-2022) uložila je više od  65 miliona KM, odnosno Vlada Federacije za magistralne ceste u USK ulaže puno, puno više (duplo i više) nego što Unsko-sanski kanton uplaćuje kroz akcize. To bi morao znati i premijer Ružnić dok daje obećanja o ravnopravnijoj raspodjeli sredstava drugim kantonima, jer činjenica je da upravo USK vuče više sredstava od onog što im pripada i to na račun drugih kantona.

Urađena je i prekategorizacija regionalne ceste Bosanska Otoka-Bužim-Velika Kladuša u magistralnu cestu i teret održavanja je prešao na teret JP Ceste Federacije čime je značajno rasterećena Direkcija Cesta USK.

Osim ovoga, za planirani aerodrom u USK (na kome su insistirale vlasti iz Krajine) Vlada Federacije u proteklih pet godina izdvojila je oko 37,5 miliona KM, a tek je urađena studija da li avioni mogu slijetati na aerodrom ili ne, iako je ranije bio urađen glavni projekat bez aeronautičke studije koja to precizira.

Stručnjaci iz JP Autocesta i JP Cesta Federacije BiH ukazuju da “obilaskom magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta nedvojbeno se može zaključiti da su one u Unsko-sanskom kantonu iznad prosjeka u odnosu na druge kantone Federacije.“ S druge strane, upravo zahvaljujući vlastima USK sredstva stoje na računima Vlade Federacije jer nisu uradili ništa kako bi povukli ta odobrena sredstva.