Amerikanci sve više govore o građanskom ratu. U augustu, nakon što je FBI izvršio raciju u domu Donalda Trumpa na Floridi, spominjanje "građanskog rata" na Twitteru skočilo je za 3.000 posto. Trampove pristalice odmah su na društvenim mrežama spominjali prijetnje da će, ukoliko Trump bude optužen, započeti građanski rat, piše The Guardian.

Lindsey Graham, republikanski senator iz Južne Karoline, rekao je da će biti "nereda na ulicama" ako Tramp bude optužen. Sam Trump je predvidio da će se "užasne stvari dogoditi" ako se "temperatura u zemlji ne spusti".

Možda najviše zabrinjava to što Amerikanci s obje strane političke podjele sve češće navode da je nasilje opravdano. U januaru 2022. godine, 34 posto ispitanih Amerikanaca reklo je da je ponekad u redu koristiti nasilje protiv vlade. Sedam mjeseci kasnije, više od 40 posto ispitanika je reklo da vjeruje da je građanski rat bar donekle vjerovatan u narednih 10 godina.

Prije dvije godine niko nije pričao o drugom američkom građanskom ratu. Danas je to uobičajeno.

Da li su američki strahovi prenaglašeni? Skeptici tvrde da je američka vlada previše moćna da bi je bilo ko osporio. Drugi tvrde da se secesija nikada neće dogoditi jer zemlja više nije čisto podijeljena po geografskim linijama. Drugi jednostavno ne mogu vjerovati da bi Amerikanci počeli ubijati jedni druge. Ova uvjerenja su, međutim, zasnovana na pogrešnoj ideji da bi drugi građanski rat izgledao kao prvi. Neće.

Ako u SAD-u izbije drugi građanski rat, to će biti gerilski rat koji će voditi više malih milicija raširenih širom zemlje. Njihove mete će biti civili – uglavnom manjinske grupe, opozicioni lideri i federalni službenici. Sudije će biti ubijene, demokrate i umjereni republikanci će biti zatvoreni zbog lažnih optužbi, crkve i sinagoge će biti bombardovane, pješaci uhapšeni na gradskim ulicama, a federalnim agentima prijetit će smrću ako provedu federalne zakone. Cilj će biti smanjenje snage savezne vlade i onih koji je podržavaju, uz istovremeno zastrašivanje manjinskih grupa i političkih protivnika.

To je poznato jer su ekstremno desničarske grupe kao što su Proud Boys rekli kako planiraju da izvedu građanski rat. Ovu vrstu rata nazivaju "otporom bez vođe" i pod utjecajem su plana iz The Turner Diaries (1978), fiktivnog izvještaja o budućem građanskom ratu u SAD-u kojeg je napisao William Pierce, osnivač neonacističke Nacionalne alijanse, a predstavlja priručnik o tome kako grupa marginalnih aktivista može upotrijebiti masovne terorističke napade da "probudi" druge bijelce za njihov cilj, na kraju uništivši saveznu vladu.

Knjiga zagovara napad na zgradu Kapitola, postavljanje vješala za vješanje političara, advokata, novinara i nastavnika koji su takozvani "izdajnici rase", te bombardovanje sjedišta FBI-a.

SAD još nisu u građanskom ratu, ali znakovit je izvještaj CIA-e o pobunama iz 2012. godine sa kojeg je skinuta oznaka tajnosti. Prema izvještaju, zemlja doživljava otvorenu pobunu kada kontinuirano nasilje sve aktivnijih ekstremista postaje norma. Do ovog trenutka, nasilni ekstremisti koriste sofisticirano oružje, kao što su improvizovane eksplozivne naprave, i počinju da napadaju vitalnu infrastrukturu (bolnice, mostovi i škole), a ne samo pojedince. Ovi napadi također uključuju veći broj boraca, od kojih neki imaju borbeno iskustvo. Često postoje dokazi, prema izvještaju, "o prodoru pobunjenika i subverziji vojske, policije i obavještajnih službi".

U ovoj ranoj fazi građanskog rata, ekstremisti pokušavaju natjerati stanovništvo da izabere stranu, dijelom demonstrirajući građanima da ih vlada ne može zaštititi ili obezbijediti osnovne potrepštine. Cilj je podsticanje šireg građanskog rata i sve veće podrške nasilnim mjerama.

Eksperti za pobunjenike pitali su se da li će 6. januar biti početak tako dugotrajne serije napada. To se još nije dogodilo, dijelom zbog agresivnih protumjera FBI-a koji je uhapsio više od 700 osoba koje su učestvovale u neredima, optužujući njih 225 za napad, pružanje otpora ili ometanje službenika ili zaposlenika.

Stručnjaci za građanski rat znaju da dva faktora stavljaju zemlje u visok rizik od građanskog rata. SAD imaju jedan od ovih faktora rizika i opasno su blizu drugom. Nijedan faktor rizika nije se smanjio od 6. januara. Prvi je etnički frakcionizam. To se dešava kada se građani u nekoj zemlji organiziraju u političke stranke zasnovane na etničkom, vjerskom ili rasnom identitetu, a ne ideologiji. Druga je anokratija, stanje kada vlada nije ni potpuno demokratska ni potpuno autokratska već nešto između.

Građanski ratovi se gotovo nikada ne dešavaju u jakim demokratijama. Oni se također rijetko dešavaju u potpunim autokratijama. Nasilje gotovo uvijek izbija u zemljama koje se nalaze u sredini, onima sa slabim i nestabilnim pseudodemokratijama. Anokratija i frakcionizam opasna su mješavina.

(Klix.ba)