Zbog čega je ruski predsjednik Vladimir Putin tako opasan i što će sljedeće napraviti u Ukrajini? Zbog njegovih je poteza napet cijeli svijet, a on je pokrenuo prvi veliki rat u Europi od 1945. godine koji je izazvao veliku globalnu energetsku krizu, ali i strahove od mogućeg nukelarnog sukoba. Dok se zapadne obavještajne agencije bore s tim da budu korak ispred ruskog lidera, pogled u njegovu KGB-ovsku povijest može ponuditi naznake o tome što bi on mogao sljedeće učiniti.

Davno prije nego što je postao lider Rusije, Putin je bio KGB-ov časnik srednje razine stacioniran u Dresdenu, u Istočnoj Njemačkoj, pred kraj Hladnog rata. Službeni narativ o tom razdoblju Putinova života sugerira da je to bio boravak bez događaja u zabiti, daleko od akcije u Berlinu, piše portal 1945.

No, bivši špijuni i stručnjaci za Rusiju za Insider su rekli da je vrijeme koje je Putin proveo u KGB-u – glavnoj sigurnosnoj agenciji Sovjetskog Saveza od koje se mnogo strahuje – odigralo ključnu ulogu u oblikovanju njegova načina razmišljanja.

“Putinovo iskustvo u KGB-u govori nam puno o tome kako on razmišlja i na koji način vidi rat. On je kreacija KGB-a, a KGB je bio teroristička organizacija”, rekao je za Insider John Sipher, bivši časnik CIA-e koji je služio u Rusiji.

Navodi da je tu samo riječ o tome da se održi na vlasti pod svaku cijenu te da je on ubio svaku domaću opoziciju.

Pod Putinovim vodstvom, ruska vojska je rutinski gađala civilna područja u Ukrajini i naširoko je optužena za činjenje brojnih ratnih zločina koji uključuju mučenja, silovanja i masovna ubokstva. Ruske snage sudjelovale su u sabotažama i oštetile ključnu ukrajinsku infrastrukturu, a sve kako bi natjerali Kijev da kapitulira pred Putinovim zahtjevima.

Od Čečenije do Sirije i sada Ukrajine, ruski vođa pokazao je spremnost da opustoši gradove i ubije mnoštvo civila neselektivnim napadima. Sipher, koji je radio za tajnu službu CIA-e gotovo tri desetljeća, rekao je da je rusko neselektivno ratovanje protiv Ukrajine dio “KGB-ovog/terorističkog načina razmišljanja”.

On dodaje da se ruske snage služe dezinformacijama, sabotažama, agitacijama, obmanama, a da Putin, poput kakve terorističke skupine, traži slabosti koje će iskoristiti i lake mete za napad.

Kako lagati?

KGB-ovci su imali izražen osjećaj patriotizma. Jack Barsky, bivši KGB-ov špijun koji je bio agent spavač u SAD-u tijekom Hladnog rata, rekao je za Insider da je biti agent KGB-a značilo biti sluga. “Nisi bio glavni. Izvršavao si on što su ti ljudi rekli. I ja sam tako. On (Putin) se izdigao iznad toga.”

Kaže da biti član KGB-a nije samo stvar karijere već i domoljublja te da Putin sebe smatra velikim domoljubom. Barsky je ostao u SAD-u nakon raspada Sovjetskog saveza, a potom je savjetovao FBI i NSA nakon što je 1990-ih razotkriven kao bivši tajni agent.

“Bio sam jako motiviran. Mislio sam da ću svoje vještine moći upotrijebiti na najbolji način za društvo”, rekao je Putin jednom o svojoj odluci da se pridruži KGB-u.

Malo se detalja zna o njegovom radu u Dresdenu gdje je bio od 1985. do 1990. Istočna Njemačka nije bila mjesto gdje se mnogo špijunira”, rekao je Barsky, naglašavajući da je Putin u to vrijeme djelovao u zemlji prijateljskoj prema Sovjetskom Savezu. Rad u Istočnoj Njemačkoj uglavnom je uključivao suradnju sa Stasijem, nemilosrdnom tajnom policijom Njemačke Demokratske Republike, rekao je.

Knjiga Fione Hill i Clifforda Gaddyja, “Mr. Putin”, sugerira da je najvjerojatnije bio uključen u niz operacija vrbovanja dok je bio u Dresdenu, a možda je čak povremeno putovao u Zapadnu Njemačku na tajnom zadatku. Barsky dodaje da je Putin bio sjajno umrežen. “Kada se Sovjetski Savez raspao, imao je sjajnu mrežu među bivšim agentima KGB-a.”

“To su bili oni koji su došli na vlast – uglavnom ekonomski, ali i politički – jer su znali kako funkcionira svijet kapitalističkog tipa”, nastavio je Barsky, “I tako je on (Putin) došao na vlast.”

Biti u KGB-u značilo je živjeti životom obmane na nekoj razini. Pred kraj svoje službe u Dresdenu, koja se poklopila s raspadom Sovjetskog Saveza, Putin se slavno suočio s gomilom bijesnih prosvjednika ispred poslovne zgrade. Mnoštvo je naizgled tražilo pripadnike Stasija, a njegov njemački učinio ga je potencijalnom metom. “Kad su ga prosvjednici agresivno pitali tko je zapravo on, putin je odgovorio da je prevoditelj. Putin se lažima izvukao iz nevolje”, naveli su Hill i Gaddy.

Barskyjeva misija uključivala je mnogo ekstremnija djela prijevare – život pod lažnim identitetom i pokušaj da se uklopi u američko društvo kako bi stupio u kontakt s onima koji donose odluke na visokoj razini u SAD-u. Rođen kao Albert Dittrich u Istočnoj Njemačkoj 1949., Barsky je desetljeće špijunirao u SAD-u i pritom izgradio potpuno novi život.

“Izabrali su me jer su vjerovali da se mogu lako prilagoditi i da mogu samostalno donositi dobre odluke te da se ne plašim donijeti odluke. Postoji popis karakteristika koje su tražili u kandidatima za ovaj posao”, opisao je Barsky.

KGB je 1988. naredio Barskyju da se vrati kući, no on se tome usprotivio i pri tome je riskirao smrtonosnu odmazdu kako bi ostao u SAD-u. Barsky je iskoristio sovjetski strah od AIDS-a, lažno govoreći svojim voditeljima da se zaraziom time. Laž je upalila i Barsky je mogao ostati u SAD-u, živeći relativno normalnim američkim životom sve dok njegova maska nije razotkrivena 1990-ih i FBI mu se obratio.

“Najveća stvar koju jr Putin naučio tijekom svog vremena u KGB-u jest kako lagati. Pa, i ja sam”, naveo je Barsky.

Rat u Ukrajini doveo je do toga da su Putin i njegovi propagandisti iznijeli niz tvrdnji – od uvjerljivih do apsurdnih – kako bi opravdali rusku ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu. To uključuje neutemeljene tvrdnje da Ukrajinom vladaju neonacisti, unatoč činjenici da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski Židov te da je u holokaustu izgubio obitelj.

Ruska vlada se od početka rata vodila teorijama zavjera, iznoseći pritom niz neutemeljenih tvrdnji poput onih o isceniranim zločinima i prljavoj bombi.

Doista, Putinova karijera je tipizirana širenjem dezinformacija s ciljem sijanja razdora i pomutnje među neprijateljima Moskve. Kada je Rusija napala Ukrajinu i anektirala Krim 2014., isprva je poslala maskirane vojnike u uniformama bez oznaka. Putin je isprva zanijekao da su to ruski vojnici, tvrdeći da je riječ o lokalnim obrambenim snagama. Tek kasnije je priznao da je u pitanju ruska vojska.

“Strah i manipulacija”

U prvim danima invazije na Ukrajinu, Rusija je nastojala svrgnuti izabrane vođe Ukrajine kombinacijom tajnih operacija i masovne demonstracije sile. Gotovo devet mjeseci kasnije, dok rat ne ide po planu, ruski pristup je i dalje na tom tragu.

Putinova prošlost u KGB-u utječe na njegovu sklonost hibridnom ratovanju — miješanju konvencionalnih i nekonvencionalnih taktika, rekla je Angela Stent, vrhunska stručnjakinja za Rusiju koja je radila u Uredu za planiranje politike u State Departmentu, a kasnije kao nacionalna obavještajna službenica za Rusiju i Euroaziju u Nacionalnom obavještajnom vijeću.

“Putin je bio službenik u Dresdenu, tako da nije bio izravno uključen u vojne operacije”, rekla je Stent, dodajući da je obmaba dio njegove i ruske igre.

Sumnja se na to da Rusija stoji iza napada na plinovode Sjevernog toka krajem rujna, dok Moskva pokušava iskoristiti energiju kao oružje. Putin je samnjio s nuklerarnim prijetnjama, ali podsjeća svijet da raspolaže najvećim nuklearnim arsenalom na svijetu.

Iako se smatra da Putin ove prijetnje koristi kako bi oslabio želju Zapada da pomaže Ukrajini, zapadni dužnosnici – uključujući direktora CIA-e Williama Burnsa – izrazili su zabrinutost da bi Putin mogao upotrijebiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini ako se osjeća stjeranim u kut.

Ruske snage pretrpjele su zapanjujuće gubitke u Ukrajini, a gubici se procjenjuju na čak 90.000. Putin je poduzeo niz eskalirajućih poteza za koje se nadao da će preokrenuti tijek rata, a neki od njih su djelomična mobilizacija i nezakonita aneksija.

Ukrajinske snage potisnule su Ruse u ključnim područjima na istoku i jugu u sklopu protuofenzive, a to uključuje dijelove teritorija za koje Putin sada tvrdi da su dio Rusije.

No, čini se da je Putin odlučan nastaviti s ratom bez obzira na cijenu. Hill, koji je također bio glavni stručnjak za Rusiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost pod Trumpovom administracijom, nedavno je za Politico rekao da je Putinovo iskustvo iz KGB-a ključno u tome što se odbija povući iz Ukrajine, unatoč velikim gubicima.

“Kad god doživi neuspjeh, Putin vjeruje da se može izvući iz toga i da može preokrenuti situaciju. To je djelomično zbog njegove obuke kao operativca KGB-a. On kaže da uvijek postoje problemi u operaciji i da postoje neuspjesi, ali ključ je prilagodba”, istaknuo je Hill.

“Putin i dalje misli da još uvijek ima što odigrati”, dodao je.

Suočena sa sve sumornijom situacijom i zimom iza ugla, ruska vojska posljednjih je tjedana počela napaditi ukrajinsku energetsku infrastrukturu projektilima i dronovima. Kijev je posljednjih dana povremeno ostajao bez vode i struje.

“Putin zna da ne može pobijediti na bojnom polju i da je u slaboj poziciji. Ima niz eskalacijskih poteza koje može iskoristiti osim nuklearnog oružja. Možemo očekivati ​​više cyber napada, prijetnji, podrške nasilnim skupinama na Zapadu i akcija poput bombardiranja podvodnog cjevovoda. On nastoji poslati signal zapadnim čelnicima kako bi ih podsjetio da može izazvati ekonomsku i političku bol”, istaknuo je Sipher.

“Umjesto da ima razumnu vojnu i diplomatsku strategiju, Putin ubija civile i prijeti nuklearnim ratom u pokušaju da zastraši i manipulira zapadnim čelnicima”, rekao je Sipher.