Mađarski premijer Viktor Orban već je preživio mnoge krize koje su ugrožavale njegovu moć – unutrašnju i vanjsku, privrednu i društvenu. Međutim, sada je Viktor Orban suočen s najvećim izazovom u proteklih 13 godina svoje vladavine. 2023. bi stoga mogla postati odlučujuća i sudbonosna godina za političara čije se ime veže uz uspon neliberalizma u Evropi.

Mađarska trenutno proživljava najgoru ekonomsku krizu od međunarodne finansijske krize 2008./2009. kada je skoro bankrotirala. Nacionalna valuta forinta posljednjih je mjeseci znatno izgubila na vrijednosti, a visoka inflacija od više od 20 posto sve više ljudi u zemlji baca u egzistencijalnu bijedu. Ograničenje cijena hrane i benzina do sada je samo malo pomoglo i rezultiralo je nestašicama po prvi put od kraja socijalizma.

Upravo u ovoj teškoj socio-ekonomskoj situaciji, EU je Mađarskoj ukinula velik dio milijardi subvencija zbog nedostataka u vladavini prava. A daljnji rezovi su neizbježni – sve do i potpunog otkazivanje svih isplata iz Bruxellesa. Osim toga, Orbanova vlada izoliranija je nego ikada prije u Evropi zbog svog proruskog stava.

Prebacivanje krivnje na druge

“Zapravo, Orbanova vlada nikada nije bila u tako teškoj situaciji kao sada”, rekao je za DW, politolog Peter Kreko iz lijevo-liberalnog budimpeštanskog instituta Political Capital. “Vidite to i po anketama prema kojima raste nezadovoljstvo ili po protestotima prosvjetnih radnika koji traju već mjesecima”, kaže Kreko.

Međutim, Kreko dodaje: “Orban i njegova vlada i dalje su vrlo uspješni u prebacivanju krivice za krizu na vanjske aktere, poput EU-a ili burzovnog milijardera Georgea Sorosa. Orban i njegova stranka Fidesz imaju vrlo stabilno biračko tijelo i uz to su uspostavili najcentraliziraniji politički sistem u EU. Sve to znači da postoje dobre šanse da bi mađarska vlada mogla preživjeti ovu kriznu situaciju.”

Teško, ali ne na rubu ponora

Konzervativni ekonomist Laszlo Csaba, koji je nekada pripadao neformalnoj grupi Orbanovih savjetnika i predaje na Centralnoevropskom univerzitetu (Budimpešta/Beč), aktuelnu mađarsku krizu vidi prvenstveno kao “krizu Orbanovog modela”.

“Iza ovog modela stoji politika jeftinog novca, labave monetarne politike i izdašne potrošnje. To se sada više ne može održati”, rekao je Csaba za DW. “Sveukupno je situacija u kojoj se nalazi vlada teška, ali ne i katastrofalna. Mađarska se suočava s recesijom, ali nije na rubu ponora kao što je bila prije 15 godina tokom finansijske krize”, kaže on.

Za Mađarsku će u nadolazećim mjesecima mnogo toga ovisiti o tome hoće li joj biti isplaćene subvencije EU ili ne. Zemlja je drugi najveći neto primatelj subvencija EU-a nakon Poljske. Posljednjih godina one su u prosjeku činile tri do četiri posto mađarskog bruto nacionalnog proizvoda – što otprilike odgovara godišnjem privrednom rastu zemlje.

Balkanska čaršija

Sredinom decembra 2022. godine, nakon višemjesečnog lutanja, Evropska komisija prvobitno je obustavila isplatu 6,3 milijarde eura Mađarskoj – razlozi su bili nedostatak vladavine prava i optužbe za korupciju. Krajem decembra Bruxelles je čak zaprijetio zamrzavanjem ukupnog iznosa predviđenog za Mađarsku u budžetu do 2027. godine, što je najmanje 22 milijarde eura. Time bi EU mogla Mađarsku dovesti u vrlo tešku ekonomsku krizu.

Međutim, rijetko ko u Mađarskoj vjeruje da će do ovoga doći. “EU je u prošlosti uvijek koristila oštre riječi prema Mađarskoj, ali ih nije provela u praksi”, kaže ekonomist Laszlo Csaba. “Stoga mislim da će dio sredstava EU ipak doći. Ako više ne bi bilo isplata, EU bi izgubila utjecaj na Mađarsku, a to nije u interesu Bruxellesa. Dakle, pregovarački proces će sada biti pomalo kao na balkanskoj čaršiji, a na kraju će doći do kompromisa”, kaže Csaba.

Manerviranje kroz krizu

Ipak, politolog Peter Kreko upozorava da se ne treba zavaravati Orbanovom spremnošću na kompromis kada je riječ o vladavini prava. “Ne možemo očekivati ​​da će lav preko noći postati vegetarijanac”, kaže Kreko. “Nije u Orbanovom interesu dokinuti nepotizam i korupciju koji karakteriziraju njegovu vladu. Jer to bi značilo da bi njegovi bliski saradnici ili članovi porodice mogli čak otići u zatvor. To nije karakteristično ni za jedan neliberalni sistem, pogotovo ne u ekonomski teškim situacijama, da se otvaraju. Oni više imaju tendenciju da se još više zatvaraju”, kaže Kreko.

Oba stručnjaka polaze od toga da će Orban pokušati “manervirati” kroz krizu – i politički i ekonomski. Ekonomist Csaba znak za to vidi u “aferi Matolcsy”. Šef Mađarske narodne banke György Matolcsy, dugogodišnji Orbanov bliski saradnik od povjerenja, početkom decembra je neuobičajeno otvoreno kritizirao mađarsku ekonomsku politiku i neizravno pozvao na mjere štednje. U Mađarskoj je Matolcsyjeva kritika potakla raspravu o tome koliko je Orbanova vladavina još stabilna.

Premalo, prekasno

Csaba vjeruje da mađarski premijer kontroliše situaciju. “Orban za svaki zadatak ima dvoje ljudi”, kaže on. “Neki su više realisti poput Matolcsyja, drugi su optimisti. Ako nema druge opcije, on će preduzeti drastične, realne mjere, dok ćete u isto vrijeme od njega čuti uobičajene visoke tonove”, kaže Csaba.

Politolog Kreko govori o sličnoj dvosmjernoj strategiji u mađarskoj vanjskoj politici. Mađarska se čak otvoreno posvađala sa svojom najbližom saveznicom Poljskom zbog Orbanovih stavova o ratu Rusije protiv Ukrajine – u decembru je mađarski premijer čak otišao toliko daleko da je za rat okrivio SAD. Istodobno je poslao predsjednicu države Katalin Novak u posjetu Kijevu. Vladi bliski mediji, koji su dosad širili najgoru prorusku propagandu, sada sve češće govore o “agresiji Rusije”.

Kreko sumnja da će Orban s ovakvom politikom moći dobro prebroditi krizu, prekinuti vanjskopolitičku izolaciju i riješiti sukob s EU. “To kako se Orban trenutno ponaša može se u najkraćem opisao: on čini premalo i prekasno”, kaže ovaj politolog.