Kako piše Financial Times, Xi Jinping i njegovi saradnici pripremaju nove vanjske i ekonomske politike kojima će pokušati popraviti diplomatske odnose Pekinga i nekih zemalja Zapada te osnažiti ekonomiju koju je usporila pandemija. 

Kina će se tako fokusirati na poboljšanje odnosa s Evropom koji su narušeni kada je Peking unatoč ratu u Ukrajini nastavio podržavati Moskvu.

"Peking se nada da neće postati rival svakoj državi Zapada, a ne želi ni da izgleda izolirano, pogotovo kada se radi o multilateralnim pitanjima", rekao je Yu Jie, stručnjak za Kinu pri britanskom trustu mozgova Chatham House.  

Iako su Xi i ruski predsjednik Vladimir Putin prošlog mjeseca rekli da će produbiti bilateralne odnose Kine i Rusije, nekoliko je kineskih zvaničnika Financial Timesu reklo da se Peking po pitanju Ukrajine želi maksimalno distancirati od Kremlja. Sličnu su poruku poslali i nekim europskim diplomatima. "Putin je lud", rekao je jedan kineski zvaničnik koji je želio ostati anoniman. "Odluku da se napadne Ukrajina donijela je vrlo mala grupa ljudi. Kina jednostavno ne bi trebala slijediti Rusiju."  

Kako navodi Financial Times, Xi će ponovno razmotriti što Pekingu donose bliski odnosi s Moskvom. Kineski zvaničnici drže da je moguće da Rusija neće uspjeti pobijediti u ratu s Ukrajinom te da će iz tog konflikta izaći kao "manja sila", ekonomski i diplomatski bitna slabija nacija. Uz to, neki kineski zvaničnici kažu da se Putin ne može do kraja vjerovati. Pet visokih kineskih zvaničnika reklo je Financial Timesu da Moskva Pekingu nije rekla da planira pokrenuti invaziju na Ukrajinu. Naravno, ti stavovi nisu u skladu s onima koji su izrečeni javno. Xi i Putin rekli su početkom februara, 20 dana prije početka invazije, da suradnja Pekinga i Moskve ne poznaje granice i zabranjena područja.

Peking naklonost Europe nastoji steći i obećanjima da je spreman pokušati Putina odgovoriti od upotrebe nuklearnog oružja. Kineski su zvaničnici rekli i da se Peking, osim kao mirotvorac, želi pozicionirati i kao strana koja će pomoći obnovu Ukrajine. 

Dok popravlja odnose s Europom, Peking od nje traži da ne raskida važeće dogovore i sporazume koje su dvije strane postigle. Suštinski, Kina ne želi da Stari kontinent počne slijediti primjer SAD-a koji se počeo komercijalno udaljavati o Pekinga, pogotovo kada se radi o naprednim i osjetljivim tehnologijama. "Kina je shvatila da je u isto vrijeme naljutila previše zemalja, pogotovo onih razvijenih, onih koje su joj glavni trgovinski i ekonomski partneri", rekao je Jean-Pierre Cabestan, stručnjak za Kinu iz Hong Konga. "Peking želi popraviti komunikaciju s Njemačkom, Francuskom, Italijom, Španijom, Japanom, Južnom Korejom i Vijetnamom." 

Evropska unija najveći je trgovinski partner Kine, a nekoliko vodećih evropskih kompanija najveći su strani investitori koji ulažu u Kinu. Peking barem na ovom polju nešto dobro radi jer su neki vodeći evropski političari poput njemačkog kancelara Olafa Scholza i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela unazad nekoliko mjeseci posjetili Kinu, a drugi poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i italijanske premijerke Giorgije Meloni isto će napraviti početkom 2023. godine. Ni Macron ni Scholz nisu za prekid veza s Kinom i obojica je vide kao važnog partnera. "Kina će Macronovu želju za strateškom autonomijom pokušati iskoristiti kako bi udaljila Europu i Ameriku", rekao je Cabestan.