Znanstvenici su oživjeli drevne 'zombi' viruse iz permafrosta i otkrili da još uvijek mogu zaraziti žive jednostanične amebe. To baš zvuči kao zaplet iz nekog horor filma, ali zapravo je riječ o stvarnom znanstvenom otkriću.

Šanse da ti prastari virusi zaraze životinje ili ljude ostaju nejasne, no znanstvenici naglašavaju da bi viruse permafrosta trebalo smatrati prijetnjom javnom zdravlju.

Problem otapanja permafrosta

Permafrost je sloj tla koji ostaje potpuno smrznut tokom cijele godine, odnosno barem je tako bilo prije klimatskih promjena uzrokovanih čovjekovim djelovanjem. Permafrost pokriva oko 15 posto kopna na sjevernoj Zemljinoj hemisferi.

No, zbog spomenutih klimatskih promjena permafrost se brzo otapa, otkrivajući mnoštvo drevnih ostataka, od virusa i bakterija, do vunastih mamuta i besprijekorno očuvanog špiljskog medvjeda.

Vraćanje virusa u život

Francuski profesor Jean-Michel Claverie pronašao je sojeve 48.000 godina starog smrznutog virusa na nekoliko permafrost lokacija u Sibiru, piše CNN. Najstariji soj, koji je datirao unatrag 48.500 godina, došao je iz uzorka tla iz podzemnog jezera, dok su najmlađi uzorci bili stari oko 27.000 godina. Jedan od tih mlađih uzoraka otkriven je u ostacima vunastog mamuta.

Neki znanstvenici strahuju da bi, kako klimatske promjene zagrijavaju Arktik, otapanje permafrosta moglo osloboditi drevne viruse koji nisu bili u kontaktu sa živim bićima tisućama godina, a to znači da biljke, životinje i ljudi možda nemaju imunitet na njih.

Znanjem protiv straha

Morate zapamtiti da je naša imunološka odbrana razvijena u bliskom kontaktu s mikrobiološkim okruženjem. Ako postoji virus skriven u permafrostu s kojim nismo bili u kontaktu hiljadama godina, moguće je da naša imunološka odbrana nije dovoljna. Ispravno je poštovati situaciju i biti proaktivan, a ne samo reaktivan, a način borbe protiv straha je znanje, rekla je za CNN Birgitta Evengård sa Univerziteta Umea u Švedskoj.

Profesoru Claverieu to ipak nije prvi put da je oživio drevne viruse ili takozvane "zombi viruse", kako ih on naziva. On se istraživanajem tih virusa bavi od 2014. godine i kaže da osim njegovog rada, vrlo malo znanstvenika te viruse shvaća ozbiljno.

To pogrešno sugerira da su takve pojave rijetke i da 'zombi virusi' nisu prijetnja javnom zdravlju, objavili su Claverie i njegovi kolege u svom najnovijoj studiji objavljenoj u u časopisu Viruses.

Oživljeni virusi i dalje su zarazni

Claverie i njegov tim su u navedenoj novoj studiji uspjeli oživjeti nekoliko novih sojeva zombi virusa i otkrili da svaki još uvijek može zaraziti kultivirane amebe, što je pothvat koji bi se trebao smatrati i znanstvenim kuriozitetom i zabrinjavajućom prijetnjom javnom zdravlju, smatra Claverie.

Viruse koji zaraze amebe smatramo surogatima za sve druge moguće viruse koji bi mogli biti u vječnom ledu. Vidimo tragove mnogih drugih virusa. Dakle, znamo da su tamo. Ne znamo sa sigurnošću jesu li još uvijek živi. Ali naše razmišljanje je da ako su virusi amebe još živi, ne postoji razlog zašto drugi virusi neće još uvijek biti živi i sposobni zaraziti vlastite domaćine, kaže francuski znanstvenik.

Istraživanje zamrznutih virusa, poput Claveriejevog zombi virusa, pomaže znanstvenicima da bolje razumiju kako ti drevni virusi funkcioniraju i mogu li potencijalno zaraziti životinje ili ljude. No, nije tu riječ samo o virusima. I drevne bakterije bi se mogle osloboditi i reaktivirati po prvi put u do dva miliona godina, kako se permafrost otapa.

To se dogodilo, misle znanstvenici, kada su se 2016. pojavile epidemije bakterijske infekcije antraksom kod ljudi i sobova u Sibiru, piše Business Insider.