Dok većina kompanija objavljuje živopisne slike novih proizvoda, zadovoljnih kupaca i nasmijanog osoblja, ruski energetski div u državnom vlasništvu, Gazprom, na drugačiji način koristi društvene mreže i u porukama miješa prikrivene prijetnje i nagovještaje nasilničkog ponašanja.

Posljednjih nekoliko dana, na Twitteru i Telegramu su objavili mračno upozorenje da Europi i dalje prijeti nestašica energije. Bilo bi lako odbaciti to kao korporativni gangsterizam, ali ipak sadrži i neugodno zrnce istine, navodi u svom komentaru Matthew Lynn u The Telegraphu. U Europi smo, navodi, imali veliku sreću što smo prošlu zimu prebrodili bez redukcija električne energije širom kontinenta, no Europi ponestaje vremena da deaktivira "plinsku bombu" koja bi još uvijek mogla raznijeti ekonomiji.

Neko bi mogao pomisliti da bi s proljećem i ugašenim termostatima Europa mogla jednostavno ostaviti energetsku krizu iza sebe jer je zimu preživjela bez isključivanja struje, racionalizacije ili zatvaranja škola i tvornica. Ipak, ako neko misli da je kriza gotova, Gazprom je tu da podsjeti kako je taj gigantski opskrbljivač energijom ruskog predsjednika Vladimira Putina još uvijek sila na koju treba računati.

Europska skladišta plina, kako navodi Gazprom, već su na 60 posto kapaciteta i morat će se ponovno napuniti u nadolazećim mjesecima. "To će biti vrlo teško učiniti s obzirom na politički motivirane odluke kojih je cilj odbijanje uvoza ruskog plina putem plinovoda. Na količinu plina dostupnog na europskom tržištu uvelike će utjecati konkurencija za LNG (ukapljeni plin, op.a.)", naveli su u Gazpromu.

Istina, Gazprom nije baš neutralan izvor informacija. Europa se uspjela ‘skinuti‘ s ruskog plina brže nego što je iko očekivao nakon što je ruska vojska prešla ukrajinsku granicu prije 14 mjeseci - i to uz tek manje teškoće.

To je omogućilo nekim zemljama da održe snažnu podršku Kijevu jer svjetla nisu bila gašena, uredi, tvornice i škole ostali su otvoreni i ekonomija je nastavila funkcionirati. No, unatoč nasilničkom ponašanju, još uvijek postoji dio istine u onome što Gazprom navodi. Kao što Putin dobro zna, europski kontinent imao je sreće prošle zime i nema garancija da će mu sreća ostati naklonjena.

Tri su razloga zašto je Europa uspjela ‘isplivati‘ unatoč zatvaranju ruskih plinovoda. Kao prvo, temperature su bile relativno visoke - od kraja septembra prošle godine prosječne temperature u Njemačkoj, najvećem europskom potrošaču plina, bile su 25 posto, odnosno 1,58 stepeni Celzijusa iznad normale, prema podacima Refinitiva (američko-britanski globalni pružatelj podataka i infrastrukture o financijskim tržištima, op.a.).

U švicarskim Alpama bilo je toliko toplo da je bilo premalo snijega u skijalištima, a širom cijelog kontinenta bilo je toplije nego inače. No, Europa je bila samo jednu ‘zvijer s istoka‘ daleko od ozbiljne nestašice i sigurno ne može računati na blago vrijeme tokom zime dvije godine zaredom - dapače, jednostavni prosjeci sugeriraju da Europu očekuje hladno vrijeme.

Zatim, dodatne isporuke iz Katara i ponajviše iz SAD-a, potpomognute rastućom ‘fracking‘ industrijom, značile su da je možda bilo viška LNG-a na tržištu. No, s oporavkom globalne ekonomije i sve većom potražnjom u Aziji, europski kontinent ni na to ne bi trebao računati.

Napokon, kako je bjesnio rat u Ukrajini, kompanije i potrošači bili su voljni štedjeti, pri čemu su mnogi gradovi ugasili božićna svjetla, a neke su tvornice, posebno u centru njemačke teške industrije, prešle na alternativna goriva, iako su skuplja. No, moguće je da se to neće ponoviti.

Europa se ne smije osloniti samo na sreću kako bi svjetla ostala upaljena. Unatoč mjerama koje su poduzete za ograničavanje ovisnosti o ruskom plinu, i dalje u Slovačkoj, Estoniji, Poljskoj i Njemačkoj on čini više od polovice ukupnog uvoza prirodnog plina.

Kada je Kremlj prošle godine prekinuo opskrbu Europom putem plinovoda, borba za osiguranje alternativnih isporuka dovela je do skoka cijena i masovno pogoršala krizu rasta troškova života. Prošle su zime mnoge europske države ‘ulupale‘ goleme svote novca da problem zadrže pod kontrolom, stvarajući goleme deficite kako bi osigurale opskrbu LNG-om na skučenom globalnom tržištu.

Bude li iduća zima hladna, ako se potražnja vrati na prijašnje razine, ako se situacija na tržištu LNG-a zaoštri, ako će vrijeme i dalje ometati proizvodnju energije od vjetra ili ako ključnim francuskim nuklearnim elektranama budu potrebni dodatni popravci - ili se tamo vlasti suoče sa štrajkovima - uskoro bi se Europa mogla ponovno naći u raspravi o nestancima struje i racionalizaciji potrošnje.

Europski kontinent uspio je zadržati svjetla upaljena tokom protekle zime, no to je imalo svoju cijenu. Moglo je biti i puno gore, a kako Gazprom mračno podsjeća, kriza još nije gotova. Popravljati krov dok sunce sja najstariji je kliše u političkim priručnicima, no tokom idućih šest mjeseci Europa treba naučiti lekciju od prošle godine i pobrinuti se da sebi priskrbi mnogo sigurnije opskrbe energijom do trenutka kada ponovno zahladi, stoji u zaključku komentara Mattheva Lynna.