Istraživanja javnog mnjenja u vezi sa lokalnim izborima u Albaniji koji će biti održani 14. maja pokazuju popriličnu izjednačenost između Socijalističke partije na čijem je čelu aktuelni premijer te zemlje Edi Rama i koalicije "Zajedno pobjeđujemo", navodi se u analizi Međunarodnog instituta IFIMES.

Koalicija "Zajedno pobjeđujemo" dominira na sjeveru Albanije - Skadar, Tropoja, Kukeš, Leža i Has, dok im raste podrška i na jugu države.

Kako se navodi u analizi IFIMES-a, iako se radi o lokalnim izborima na kojima ne učestvuju čelnici vodećih političkih stranaka, ključno predizborno nadmetanje odvija se između lidera Socijalističke partije i aktuelnog premijera Edija Rame i koalicije "Zajedno pobeđujemo-BF" koju predvode dva veterana albanske politike i bivša albanska predsjednika Sali Beriša i Iljir Meta.

Izborna kampanja je, iako se bore za svako mjesto, dodaje se, usmjerena ka velikim gradovima kao što su Tirana, Elbasan i Drač.

IFIMES podsjeća da su poslednji lokalni izbori u Albaniji održani 30.juna 2019.godine, kao i da ih je bojkotovala opozicija, a da je na njima izlaznost iznosila svega 21,6 posto.

"Tako su sve pozicije u lokalnim samoupravama zauzeli kandidati Socijalističke partije Edija Rame. Posljednji lokalni izbori u Albaniji su provedeni u atmosferi napetosti, nakon što je albanska opozicija napustila rad parlamenta i nastavila političke aktivnosti na ulicama Tirane, zahtjevajući ostavku premijera Rame, formiranje prelazne vlade i raspisivanje opštih izbora", dodaje se u analizi.

Trenutno je, kako se navodi, neizbežno pitanje za Edija Ramu zašto je Albanija još ubjedljivo najsiromašnija zemlja u Evropi, a ima izvanredne potencijale za razvoj.

Ukazuju na to da su u rješavanju političke krize u Albaniji zakazali EU i NATO, a da je kriza razotkrila "korupcijsku mrežu Edija Rame u koju su uključeni i pojedini bivši visoki zvaničnici EU, SAD, ali i drugih država".

Albanija je, dodaje se, stekla kandidatski status za EU u septembru 2014. godine, a pregovore je započela krajem 2022. godine.

Također, kako navode, u okviru zadataka koje Albanija treba da ispuni su reforma pravosuđa, borba protiv kriminala, trgovine narkoticima i ljudima, korupcije, nedostatak nezavisnih medija, depolitizacija institucija, povećanje efikasnosti kao i uspostavljanje dinamičnijeg dijaloga između vlasti i opozicije u cilju sveobuhvatnijih i bržih reformi.

Politički pritisci, zastrašivanja, korupcija i ograničeni resursi, ukazuje se u analizi, spriječili su pravosuđe da funkcioniše u potpunosti, nezavisno i efikasno, a dodaje se i da je korupcija prisutna u svim segmentima i na svim nivoima vlasti, uključujući javne nabavke i javno-privatna partnerstva.

"Vlada Edija Rama bila je neuspješna prilikom otklanjanja ekonomskih i društvenih posljedica trostrukog zemljotresa 2019. godine", jedan je od zaključaka IFIMES-a.

Kada je Edi Rama pokrenuo policijsku akciju u selu Lazaret, koji je bio centar narko biznisa, podsjeća se u analizi, očekivao se konačni obračun sa narko biznisom.

Kasnije se pokazalo, dodaju, "da je taj biznis stavio pod kontrolu sam Edi Rama i umjesto reformi i razvoja te dalje demokratizacije države pokrenuo je proces kanabizacije Albanije".

"Albanija je za vrijeme premijerskog mandata Edija Rame postala kriminalno utočište za kriminalce iz Evrope, Azije, Sjeverne i Južne Amerike. Olakšavajuća okolnost za kriminalne strukture je bezvizni režim, kojeg Albanija ima sa državama članicama EU, što kriminalcima omogućava slobodno kretanje i poslovanje te enormne zarade u trgovini narkoticima i trgovini ljudima. Edi Rama sa svojim bekgraundom zatvorio je Albaniji vrata za članstvo u EU jer dok je Rama na čelu albanske vlade, nema ulaska u EU", navodi se.

Kako navode, albanski kanabis se šalje u Tursku i razmjenjuje za heroin i kokain, koje albanski državljani krijumčare širom Evrope.

Albanske vlasti registrovale su porast zaplijene kokaina 2021.godine preko luke Drač prvenstveno u pošiljkama banana iz Ekvadora, a albanska policija učestvovala je u nekoliko međudržavnih operacija za sprovođenje zakona 2021. godine, albanski državljani, između ostalih, uhapšeni su u Grčkoj, Italiji, Španiji i Holandiji.

Albanski organi za sprovođenje zakona sarađivali su sa američkim kolegama u hapšenju i zaplijeni pošiljke narkotika i laboratorije za preradu droge u Albaniji, kao i zaplijene imovine u Albaniji vezano za globalnu međunarodnu trgovinu drogom.

Ukazuje se da je nekoliko uspjeha ostvareno u 2021.godini, uključujući hapšenja 38 osoba, uključujući jednog tužioca i nekoliko visokih policijskih zvaničnika, u sklopu velike međunarodne istrage o narkoticima trgovine ljudima.

Ali, kako se navodi, albanski državljani igraju veliku ulogu u međunarodnoj i organiziranoj kriminalnoj mreži trgovine narkoticima, a Albanija je ključni element balkanske rute trgovine narkoticima prema Zapadnoj Evropi i Velikoj Britaniji.

"Nasilan kriminal u Albaniji se često povezuje sa organiziranim kriminalom, i sudijama, tužiocima, policijom i novinarima, koji su bili predmet zastrašivanja. Relativno slaba vladavina prava, korupcija i visoka stopa nezaposlenosti glavni su albanski problemi kontrole nad trgovinom narkoticima. Reforme krivičnog pravosuđa u Albaniji uključuju uklanjanje sudija i tužilaca, koji su povezani sa organiziranim kriminalom i/ili neobjašnjivim ličnim bogatstvom. SAD podržavaju reforme pravosuđa u Albaniji, a Albanija mora nastaviti i reformu pravosuđa, pooštriti propise i nadzor protiv pranja novca i raditi na eliminaciji utecaja organizovanog kriminala na albansku vladu i društvo", navodi se u analizi.

Dodaje se da Specijalizovana struktura za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK), koju čine Specijalno tužilaštvo (SPO) i Nacionalni istražni biro (NBI), ima manjak kapaciteta.

Ukazuje se na to da je napravljen napredak u oduzimanju imovine u vezi sa organizovanim kriminalom, kao i da se to mora intenzivirati u budućnosti.

Također, potrebno je nastaviti s naporima kako bi se osiguralo povećanje krivičnog gonjenja i implementacija pravosnažnih presuda, posebno na visokom nivou.

"Albanija je i dalje ranjiva na pranje novca zbog korupcije, prisustva mreža organiziranog kriminala i praznine u zakonodavstvu i nadzoru. Albanija ima veliku keš ekonomiju i neformalni sektor, sa značajnim doznakama i investicionim prilivom novca iz inostranstva. Trgovina narkoticima i druge aktivnosti organizovanog kriminala su glavni izvori opranih sredstava. Albanske kriminalne organizacije imaju veze sa mrežama koje djeluju širom Evrope i Južne Amerike", navedeno je analizi pred lokalne izbore.

Dodaje se da česte afere sa međunarodnim dimenzijama, prikazuju veze Raminog režima sa međunarodnim faktorima i korumpiranost stranih zvaničnika.

Analitičari smatraju, navodi se, da predstojeći lokalni izbori u Albaniji prevazilaze karakter i važnost lokalnih izbora jer predstavljaju šansu da se krene u konačni obračun sa režimom Edija Rame i dekriminalizacijom Albanije.

Savezništvo Salija Beriše i Iljira Mete kroz koaliciju "Zajedno pobjeđujemo", okuplja opozicione političke snage i predstavlja masovni pokret nezadovoljnih građana Albanije, da krenu u borbu za konačan obračun sa narko kartelom, kriminalom i korupcijom, dodaje se, uz napomenu da lokalni izbori predstavljaju svojevrsni izbor za građane Albanije da li žele da imaju narko kartel koji će vladati državom i/ili parlamentarnu republiku, koja je građanima u posljednjih 10 godina uglavnom bila uskraćena ili ukradena.

Ukazuje se da izbori moraju biti transparenti, slobodni i pošteni bez kupovine glasača i glasova iz "crnih fondova", koji su osigurani prljavim novcem od narko biznisa i trgovine ljudima, jer prihodi od narko biznisa premašuju visinu albanskog državnog budžeta.

Navodi se i da će Rama u želji za ostankom na vlasti, krizu iz Albanije pokušati da prenese na region, ali i širi evropski prostor.

Kako smatraju analitičari, lokalni izbori će po svemu sudeći prouzrokovati formiranje prelazne vlade, koja će organizovati prevremene parlamentarne izbore i mirnu tranziciju vlasti.

Na lokalnim izborima pravo glasa ima 3.650.550 birača na 5.211 biračkih mjesta.

Na izborima učestvuje 48 političkih partija sa 23.788 kandidata, od kojih 144 pretendira na poziciju predsjednika općina, a među njima je i 15 žena.

Izbore će pratiti 324 međunarodna promatrača OSCE-a.