Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta sutra dočekuju veliki mubarek dan Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski-bajram, vrijeme obavljanja hadža.

Danas, nekoliko miliona muslimana obavlja glavni obred hadža, a to je boravak na brdu Arefat – brdo milosti, spoznaje, mjesto na kojem se grijesi opraštaju i molitve primaju.

Muslimani u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Kosovu, na Balkanu uopće i svijetu u gotovo svim džamijama sutra klanjaju Bajram namaz.

Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice u BiH bit će održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje će bajramsku hutbu kazivati reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.

Bajram namaz će se klanjati u 05.44 sati, nakon sabah-namaza koji se klanja u 04.25 sati, a bit će održan i svečani program u izvedbi poznatih učača Kur'ana, ilahija i kasida.

Nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, vjernici pristupaju žrtvovanju kurbana, a kurbansko meso se dijeli onima koji su u potrebi, komšijama, familiji.

Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu porodice, dočekuju i obilaze familiju, prijatelje, komšije.

Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen dvojice Ademovih a.s. sinova i na Ibrahimovu odanost Bogu. Svi Božji poslanici, od Adema a.s. do Muhammeda a.s. držali su do institucije kurbana, imperativa koji se nije gasio kroz čitavu historiju čovječanstva.

Za kurban se obično žrtvuje ovan, krupna stoka, a kurbansko meso se dijeli siromašnima, prijateljima, komšijama, onima kojima je to najviše potrebno, time se pokazuje briga za ljude i njihove potrebe. Oni koji dijele kurbansko meso govore „halal olsun“, a oni koji primaju govore „kabul olsun“

Također, Hadži-bajram je vrijeme kada nekoliko miliona muslimana boravi u časnim mjestima Mekki i Medini kako bi obavili peti stub islama – hadž, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to.

Hadž podrazumijeva: hodočastiti Meku i Medinu, boraviti na Arefatu, (mjestu sa kojeg je Božiji poslanik Muhammed.a.s. održao posljednju hutbu), zatim izvršiti obilazak K'abe, ubrzano hodati i trčati između dva brdašca Safe i Merve, te obaviti ostale hadžske obrede.

Danas oko tri miliona hodočasnika boravi na brdu Arefat, nedaleko od Mekke. Nakon ikindije namaza, oni će krenuti prema Muzdelifi, a potom na Mini gdje će obaviti obred gađanja šejtana kamenom.

Zato Kurban bajram ili Hadži bajram ima dvije radosti – radost žrtvovanja kurbana i dijeljenje kurbanskog mesa, a druga radost je obavljeni hadž, čime se hadžije, koji su Allahovi gosti, približavaju Allahu i iskazuju pokornost, zahvalnost, i nadaju se Njegovoj milosti i oprostu.