Mađarska, koja je godinu dana blokirala kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO-u i čini se da ju je maknula s dnevnog reda prošli tjedan, samo želi malo poštovanja, ali na kraju će ratificirati članstvo 32. članice transatlantskog saveza, izjavio je visoki mađarski diplomat tijekom vikenda.

Nakon što je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto poslao pismo svom švedskom kolegi prošlog tjedna za koje se činilo da prijeti nastojanjima Stockholma da se pridruži NATO-u, osim ako Švedska ne ušutka oporbene političare koji kritiziraju demokratsko nazadovanje Mađarske, mađarski dužnosnici uvjeravaju da je ratifikacija još uvijek na pravom putu - ali ako dobiju malo poštovanja. "Prije ili kasnije ratificirat ćemo", izjavio je Zsolt Bunford, politički direktor mađarskog ministarstva vanjskih poslova, na događaju Instituta Hudson u subotu. "Na našem parlamentu je da ratificira", dodao je.

U mađarskom parlamentu dominira desničarska stranka Fidesz premijera Viktora Orbana. Europski parlament je otišao toliko daleko da je rekao da se Mađarska više ne može smatrati potpunom demokracijom, pozivajući se na tamošnje srozavanje pravosuđa i izbornog sustava tijekom Orbanove 13-godišnje vladavine.

‘Poštovanje, pa onda ratifikacija‘

Švedski premijer Ulf Kristersson nije javno kritizirao Mađarsku, ali jesu švedski oporbeni političari, predvođeni bivšom premijerkom Magdalenom Andersson. Kada su ga pitali traži li Mađarska da Švedska ‘začepi usta‘ oporbenim političarima u zamjenu za članstvo u NATO-u, Bunford je tvrdio je da tome nije tako. Umjesto toga, rekao je, u Budimpešti se nadaju švedskom posjetu na visokoj razini kako bi se izgladile obnovljene napetosti.

"Ne, ne, ništa slično. Ono što tražimo je poštovanje", rekao je. "Ako žele da ratificiramo, to će biti glavni dio, da sjednemo zajedno i vidimo kako možemo riješiti ovaj izazov. Mislim da to nije previše (za tražiti)".

Bunfordovi komentari dolaze u trenutku kada su Orbanovi bliski suradnici ovog tjedna u Washingtonu uoči Opće skupštine Ujedinjenih naroda na sastancima s dužnosnicima administracije Joea Bidena i članovima Kongresa. Švedska i Finska, obje desetljećima vojno neutralne zemlje, zajedno su podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine. Finska je prošla kroz proces i postala članica NATO-a, a Švedska, sa svojim podmornicama i borbenim zrakoplovima F-35 američke proizvodnje te snažnom vlastitom obrambenom industrijskom bazom, tek bi trebala.

Suradnici u Kongresu koji su govorili za Foreign Policy tvrde kako je malo vjerojatno da će Mađarska blokirati Švedsku, što su i mađarski dužnosnici, čini se, u subotu ponovili. Ovaj ‘naklon‘ nije rezerviran samo za Šveđane - finski predsjednik Sauli Niinistö posjetio je i Budimpeštu i Tursku uoči glasovanja o ratifikaciji u obje te zemlje. U međuvremenu, Bidenova administracija kaže da planiraju držati Tursku i Mađarsku ‘na vatri‘ kad je riječ o držanju obećanja koje su dali na summitu NATO-a u Vilniusu da će omogućiti Švedskoj pridruživanje vojnom savezu.

"Očekujemo da Švedska bude članica NATO-a", rekao je jedan visoki dužnosnik američke obrane, govoreći pod uvjetom anonimnosti. "Očekujemo da saveznici ratificiraju članstvo Švedske u NATO-u. Ne vidimo nikakve promjene u kvalifikacijama Švedske, za koje vjerujemo da su jake. Vjerujemo da je Švedska ispunila sve izazove i zahtjeve da bude članica NATO-a i očekujemo da će saveznici ratificirati - kao što su vodstva tih dviju zemalja potvrdila - u listopadu".

Turski uvjet - zrakoplovi F-16

No, protivljenje Turske i dalje je problem. Švedski i dužnosnici NATO-a u početku su se nadali da će njihova kandidatura za pridruživanje savezu biti ispunjena do summita u Vilniusu u srpnju. Do kraja dvodnevnog sastanka, Turska i Švedska postigle su dogovor da Ankara ukine svoje dugotrajno protivljenje kandidaturi, nakon što je Stockholm pristao poduzeti mjere protiv kurdskih pokreta u zemlji, a NATO-a da uspostavi posebnu koordinaciju za borbu protiv terorizma, u skladu sa željama Ankare.

S druge strane, Bidenova administracija radi na tome da se u Kongresu pokrene proces isporuke slanja borbenih zrakoplova F-16 Turskoj, što je ‘posljednja rata‘ isplate Turskoj za ulazak Švedske u NATO. naime, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, netom nakon izborne pobjede u svibnju, zatražio je od Bidenove administracije da ukine protivljenje Kongresa ugovoru o isporuci F-16 vrijednoj 20 milijardi dolara prije nego što turski parlament ratificira švedsku ponudu, naglašavajući neovisnost zakonodavne vlasti u Ankari.

"Ako kažete da će Kongres odlučiti, onda imamo Kongres i Turskoj - to je turski parlament", rekao je Erdogan novinarima prošlog tjedna na marginama summita G-20 u Indiji. "Nije moguće da sam kažem ‘da‘ osim ako takvu odluku ne odobri turski parlament", rekao je Erdogan.