Argentinci su u nedjelju izabrali Javiera Mileija, krajnje desničarskog političara kojeg se poredi s Donaldom Trumpom, kao svog sljedećeg predsjednika, piše Stav.ba.

Novi argentinski predsjednik ima 53 godine, ekonomista je i bivša televizijska ličnost s malo političkog iskustva. Upao je na tradicionalno zatvorenu argentinsku političku scenu drskim stilom, prihvatanjem teorija zavjere i nizom ekstremnih prijedloga za koje kaže da su potrebni da bi se preokrenula slomljena ekonomija.

Milei je dobio 56 posto glasova, uz 95 posto prebrojanih listića, pobijedivši Sergija Masu, argentinskog ministra ekonomije lijevog centra, koji je imao 44 posto. Massa je priznao poraz čak i prije nego što su objavljeni zvanični rezultati.

Novi predsjednik obećao je da će smanjiti potrošnju i poreze, zatvoriti Centralnu banku Argentine i zamijeniti nacionalnu valutu američkim dolarom. On je također predložio zabranu abortusa, popuštanje propisa o oružju i razmatranje samo zemalja koje se žele “boriti protiv socijalizma” kao saveznike Argentine, a često navodi Sjedinjene Američke Države i Izrael kao uzore.

U svom pobjedničkom govoru napao je političku "kastu" za koju kaže da se obogatila na račun prosječnih Argentinaca, rekavši da je “danas kraj argentinske dekadencije”. Ali ponudio je i maslinovu grančicu.

“Želim da poručim svim Argentincima i svim političkim liderima i svima onima koji žele da se pridruže novoj Argentini: bit ćete dobrodošli”, rekao je on.

Izbor Mileija pobjeda je za globalni pokret krajnje desnice koji je ojačao izborom Trumpa i sličnih političara, među kojima je i Jair Bolsonaro iz Brazila, iako je posljednjih godina posrnuo zbog izbornih gubitaka. Bolsonaro i španska krajnje desničarska stranka Vox navijali su za Mileija; bivši voditelj Fox Newsa Tucker Carlson otputovao je u Argentinu da ga intervjuira; a milijarder Elon Musk u nedjelju je, nakon pobjede Mileija, rekao da je “pred nama prosperitet Argentinu”.

I Trump je čestitao Mileiju. “Veoma sam ponosan na vas”, rekao je u online objavi. “Preokrenut ćete svoju zemlju i zaista učiniti Argentinu ponovo velikom!”

Ipak, neki politički analitičari kažu da uspon Javiera Mileija odražava očaj mnogih Argentinaca za promjenama, a ne podršku njegovoj ideologiji.

Neki birači dijele njegove ekstremne stavove, “ali ima i drugih koji su glasali za njega jer u Mileiju vide način da izraze svoju frustraciju pred ekonomskom i političkom realnošću koja im je već dugo ružna”, rekao je Carlos Pagni, profesor historije i politički kolumnista u La Naciónu, jednoj od najvećih argentinskih novina.

“Oni ne gledaju na njegovu ideologiju“, rekao je. “Oni vide da je Milei ljut i da predlaže prekid s onim čime nisu zadovoljni.”

Milei je prihvatio da ga porede s Trampom i Bolsonarom, iako iskazuje jasne razlike u odnosu na njih, uključujući njegovu snažno privrženost liberalnoj ideologiji koja ga je navela da podržava otvorene migracije i dekriminalizaciju droga. Ali njegov politički stil umnogome liči na njihov. Oštro napada svoje kritičare i medije, naučni konsenzus o klimatskim promjenama naziva socijalističkom zavjerom, tvrdi da ljudi u sjeni vuku konce.

Za mnoge posmatrače, najzabrinjavajuća paralela bile su preventivne tvrdnje gospodina Mileija o prevari birača. Otvoreno je dovodio u pitanje rezultate američkih izbora 2020. i brazilskih izbora 2022. godine, a mjesecima je s oskudnim dokazima tvrdio da su izbori u Argentini namješteni protiv njega. Upozorio je da bi, izgubi li u nedjelju, to možda bilo zato što su glasovi ukradeni. Nakon što su se u nedjelju pojavili znaci da će on pobijediti, iz njegove kampanje rekli su novinarima da su izbori bili čisti.

Milei je u svojim izjavama umanjivao zvjerstva argentinske krvave vojne diktature od 1976. do 1983. godine, nazivajući to “ekscesima” kao dijelom “rata” protiv ljevičara. On je tokom nacionalne debate rekao da je broj ljudi ubijenih pod diktaturom mnogo manji od široko prihvaćenih procjena od čak 30.000 ljudi.

Ta retorika, u kombinaciji s njegovim upozorenjima o namještenim izborima, izazvala je široku zabrinutost u Argentini zbog potencijalnog efekta na demokratiju nacije. Uoči glasanja, više od 20 istaknutih Argentinaca snimilo je i objavilo video koji promovira demokratske vrijednosti.

Milei će se sada suočiti s velikim izazovom koji gotovo nijedan drugi argentinski predsjednik nije mogao riješiti decenijama: argentinskom ekonomijom.

Neuspješne ekonomske politike dugo su vodile Argentinu među najnestabilnijih svjetske ekonomije, ali čak i prema inače lošim argentinskim standardima, nacija od 46 miliona ljudi nalazi se u jednoj od najgorih kriza.

Godišnja inflacija porasla je iznad 140 posto – što je treća najveća stopa u svijetu – više od dva od pet Argentinaca sada živi u siromaštvu, a vrijednost argentinske valute naglo je pala. U aprilu 2020. godine, na početku pandemije, 1 dolar vrijedio je 80 pezosa, koristeći nezvanični kurs zasnovan na tržišnoj procjeni valute. Ove sedmice, za 1 dolar dobije se skoro 1.000 pezosa.

Milei je tvrdio da je rješenje u drastičnom raskidu sa starom politikom. Njegova kampanja bila je usredotočena na obećanja da će “dignuti u zrak” centralnu banku i dolarizovati ekonomiju, što je ilustrirano time što je razbio minijaturne verzije banke i podigao ogromne novčanice od 100 dolara sa svojim licem.

Njegov drugi rekvizit za kampanju bila je motorna pila kojom bi mahao na skupovima. Testera je predstavljala duboke rezove koje želi unijeti, uključujući smanjenje poreza; privatizacija državnih industrija; smanjenje broja federalnih ministarstava na 8 sa 18; prebacivanje javnog obrazovanja na sistem zasnovan na vaučerima, a javno zdravstvo na sistem osiguranja; i smanjenje federalne potrošnje do 15 posto argentinskog bruto domaćeg proizvoda. Nedavno je ublažio neke prijedloge.

Ekonomisti i politički analitičari kažu da Mileiju nedostaju politička podrška i ekonomski uslovi da izvede takve radikalne promjene. Njegova nova stranka Liberty Advances drži samo sedam od 72 mjesta u argentinskom Senatu i 38 od 257 u Donjem domu. Milei je izabran u Donji dom argentinskog Kongresa 2021. godine, a njegovo mjesto sada će pripasti drugom članu njegove stranke.

Ipak, za mnoge Argentince, Milei će biti dobrodošao odmak od peronizma, političkog pokreta koji je predsjedavao 16 od posljednjih 20 godina, uglavnom instalirajući ljevičarsku politiku koja je u tom periodu potresla zemlju od procvata do kraha.

“Želim budućnost”, rekla je Dana Durante, 22, lični trener na veseloj uličnoj proslavi u centru Buenos Airesa, gdje su ljudi skandirali "sloboda" i mahali argentinskim zastavama. Rekla je da je razmišljala napusti zemlju u slučaju Mileijnog poraza.

“Ovo je revolucija”, rekla je. “Za drugu zemlju. Za bolju Argentinu.”

Mnogi birači, nakon posljednjeg ekonomskog pada i niza korupcijskih skandala, očajno su tražili bilo kakvu promjenu, uprkos svim sumnjama koje su imali u vezi s ekscentričnom ličnošću Mileija i neprijateljskim temperamentom.

“Ne mogu nastaviti da glasam za korupciju”, rekla je Silvana Cavalleri, 58, agent za nekretnine, nakon što je nevoljko glasala za Mileija. “Nadam se da je Milei barem manje korumpiran. Nije da mislim da uopće nije.”

Milei je prevladao kritike i pitanja o raznim neuobičajenim ponašanjima tokom kampanje, uključujući njegove oštre napade na papu, njegove sukobe s obožavateljima Taylor Swift, njegove tvrdnje da je guru tantričkog seksa, njegovo oblačenje kao libertarijanskog superheroja i njegov blizak odnos s svojim psima mastifima nazvanim po konzervativnim ekonomistima – i svi su klonovi.

Neke glasače odbili su njegovi raniji ispadi i ekstremni komentari tokom godina rada na televiziji. U jednom snimku iz prethodnih godina, koji je široko dijeljen tokom kampanje, Milei tvrdi da je vlada korumpirana i da pljačka prosječne Argentince.

“Država je pedofil u vrtiću”, rekao je, “s djecom vezanom lancima i okupanom u vazelinu.”

Njegova potpredsjednica  Victoria Villarruel također je kritizirana zbog svojih nekadašnjih komentara, uključujući i neke koji su branili diktaturu. Villarruel, koja dolazi iz argentinske vojne porodice, vodi organizaciju koja prepoznaje žrtve napada koje su izvršili ljevičarski gerilci prije nego što je vojska preuzela vlast.

Ona i Milei tvrdili su da je 8.000 ljudi nestalo tokom diktature, uprkos zapisima koji pokazuju da je čak i argentinska vojska vjerovala da je 22.000 ljudi nestalo za samo dvije godine.

Nakon glasanja u nedjelju, Villarruel je kritizirala obližnji mural posvećen 30.000 ljudi za koje se vjeruje da su ubijeni tokom diktature. “Praviti grafite za 30.000 ljudi je kao otići na groblje i slikati Barney Beara”, rekla je, misleći na lik iz crtanog filma.

Milei će položiti zakletvu kao predsjednik 10. decembra, na 40. godišnjicu inauguracije prvog demokratski izabranog predsjednika nakon pada vojne diktature.