Hripavac ne jenjava i dalje se bilježe velike brojke novooboljelih što potvrđuju i brojevi.

Od hripavca može svako oboljeti, ali trenutno je najviše oboljelih među adolescentima.

- Svako može oboljeti. U ovoj epidemiji u Hrvatskoj trenutno najviše su to adolescenti, 7. i 8. razred odnosno ta dobna skupina. Oni su zajedno u razredu i jedni po drugima šmrcaju, kašlju. Sad je doba svih respiratornih infekcija – običnih prehlada, korone i uskoro gripa dolazi. Doba godine kad pojačano kašljemo i kišemo i lakše se prenose respiratorne bolesti. Ima nešto i odraslih koji su zaraženi, ali većinom su to adolescenti, rekao je prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić. 

Šta je hripavac?

Hripavac ili pertussis je akutna visoko zarazna bakterijska infekcija dišnog sistema, karakterizirana napadima spazmatičnog kašlja. Uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece. Tok bolesti je postupan, s nespecifičnim kataralnim simptomima (kao prehlada), zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, ne posumnja na hripavac, pa bolesnik neometano širi bolest.

Simptomi hripavca

Ovava bolest ima tri stadija pa se o tome razlikuju i simptomi:

1. stadij - rani kataralni simptomi u trajanju 1 do 2 sedmice.

• Curenje nosa ili začepljen nos i blago povišena temperatura (do 38 °C)

• Kašalj (kod dojenčadi slabo prisutan)

• Teško disanje do prestanka disanja - apneja i cijanoza (kod dojenčadi i male djece)

2. stadij - napadi kašlja (paroksizmi), u trajanju od 2 do 6 sedmica (ili duže)

• Brzi, snažni i ponavljajući napadi kašlja u trajanju od 1 do 2 minute, bez udisaja, završavaju dugim visokotonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje). Napadaji kašlja su češći tokom noći.

• U toku i nakon napada kašlja javlja se povraćanje i malaksalost.

• Stanje se pogoršava kako bolest odmiče.

3. stadij - oporavak, u trajanju oko 2 do 3 sedmice (ljeti kraće nego zimi), a može i duže, katkad mjesecima

Kako se liječi hripavac?

Liječenje se može podijeliti na simptomatsko i uzročno (antibiotsko). Dojenčad je hospitalizirana prilikom liječenja jer je hripavac opasniji za tu dobnu skupinu.

Oboljelo dijete (potvrđeni ili vjerovatni slučaj) potrebno je privremeno udaljiti iz kolektiva (vrtić, škola), i izbjegavati kontakt s malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno 5 dana tokom kojih pacijent uzima antibiotike. Ako ih ne uzima, izolacija traje 3 sedmice od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja (ovisno što prvo nastupi).

Članovima obitelji također mogu biti preventivno propisani antibiotici. Nažalost, nije mnogo mogućnosti dostupno za ublažavanje kašlja. Bezreceptni (OTC) lijekovi protiv kašlja, primjerice, imaju vrlo malo utjecaja na hripavac. Zato je nekad moguća primjena kortikosteroida koji imaju pozitivan utjecaj kod napadaja kašlja.

Važno je da roditelji cijepe djecu dojenačke dobi

Dok od hripavca mogu oboljeti svi, pa čak i cijepljeni, posebno u slučaju da je prošlo previše vremena od cijepljenja, najugroženiji su ipak oni najmlađi, odnosno novorođenčad. Karakterističan „magareći“ kašalj nije ugodan, ali za odrasle ne predstavlja opasnost uz propisane antibiotike. No, za novorođenčad hripavac može biti puno opasniji. Zato je nužno cijepljenje. 

- Prije uvođenja programa cijepljenja, negdje prije 100 godina – 1930. u dijelovima Slavonije, smrtnost dojenčadi je bila 30 posto odnosno 300 od 1000 novorođene djece umrlo je u prvoj godini života. Dakle, svako treće dijete. Danas, uz programe cijepljenja I neke druge mjere koje smo napravili – sigurnost hrane, vode, preventivne preglede – s 300 je smanjeno na 5. To je učinak programa cijepljenja: kada nismo dovoljno cijepljeni, u populaciji se javljaju epidemije i što su veće epidemije veće je vjerojatnost da će netko zaglaviti od ove bolesti, objasnio je Kolarić.