Istaknuti članovi arapske zajednice počinju kampanju protiv glasanja za američkog predsjednika zbog njegove pomoći Izraelu

Adem Abusalah, 23-godišnji društveni aktivista, ogorčen je i to jasno daje do znanja dok razgovara u restoranu u centru grada Dearborna, Michigan, na srednjem zapadu Sjedinjenih Država. Došao je noseći kufiju, palestinski crno-bijeli šal. Pozdravlja sve na engleskom, na palestinskom arapskom dijalektu ili na mješavini oba.

“Radio sam na Bidenovoj predsjedničkoj kampanji 2020. Tada sam bio zadužen za mobiliziranje glasova arapskih Amerikanaca u njegovu korist, navođenje ljudi da se registriraju za glasanje i podrže ga. A sada, nakon što sam mu pomogao da dođe do Bijele kuće, osjećam se kao da pomaže bombardovati moju porodicu u Palestini... Osjećam se izdano.”

Ovaj mladi arapski Amerikanac, koji se cijeli život bavi politikom, kune se i zaklinje da više nikada neće podržati Bidena. “Čak ni kada bi moj glasački listić bio taj koji bi odlučio izbore između njega i Donalda Trumpa, ne bih glasao za njega”, tvrdi on, prenosi Stav.ba.

On nije jedini koji to tako izgovara u Dearbornu, stoji u reportaži iz ovog američkog grada koju je ovog vikenda objavio El Pais.

Deareborn, industrijski grad, tik do Detroita i prozvan arapskom prijestolnicom Sjedinjenih Država - više od polovine njegovih stanovnika, 54,5 posto, porijeklom je iz arapskih zemalja - prije tri godine priklonio se uglavnom demokratima. Njegova podrška omogućila je Bidenu pobjedu u Michiganu, ključnoj državi.

Ali od početka rata u Gazi i predsjednikove odlučne podrške Izraelu, mnogi se stanovnici izjašnjavaju protiv novog mandata za sadašnjeg stanara Bijele kuće; Odavde je pokrenuta kampanja kako nijedan arapski Amerikanac ne treba podržati njegov reizbor na izborima u novembru slijedeće godine.

“Želimo povezati njegovo predsjedništvo s Gazom. Neka to bude jedan od faktora koji uzrokuje njegov poraz. Neka historijske knjige i satovi građanskog odgoja kažu da je Gaza koštala Joea Bidena predsjedništva,” kaže Khalid Turaani, 57, iz organizacije Michigan Task Force for Palestine i jedan od sudionika kampanje #AbandonBiden.

Dearborn je grad tipičnog američkog izgleda. Središte automobilske proizvodnje u Sjedinjenim Državama otkako je Ford tamo preselio svoje tvornice 1960-ih, ovaj grad od 106.000 stanovnika na prvi je pogled sličan tolikim drugima u kojima stambena naselja koegzistiraju duž beskrajnih ravnih avenija, tu su porodične kuće s trgovačkim centrima uz cestu. Ali ovdje, u tim trgovačkim centrima, franšize koje su sveprisutne u ostatku zemlje susreću se s nargila kafićima, orijentalnim pekarama i putničkim agencijama koje promoviraju letove za Jemen. Znakovi objekata su na engleskom i arapskom jeziku. Gradonačelnik Abdullah Hammoud libanskog je porijekla kao i šef policije Issa Shahin.

U centru Dearborna, palestinske zastave koegzistiraju u vrtovima i kućnim prozorima s božićnim svjetlima i sobovima na napuhavanje. Džamije, okićene ogromnim američkim zastavama, izmjenjuju se s crkvama. Ispred trgovine Modern Hijab, koja nudi muslimansku žensku odjeću u modernim bojama, šarene ulične jaslice pozivaju na proslavu Isusovog rođenja.

U nekim od glavnih ulica neko je na ulične svjetiljke zalijepio plakate s fotografijama palestinske djece ubijene u Gazi, oponašajući plakate sa slikama izraelskih talaca koje je zarobio Hamas, a kojih je u zapadnim prijestolnicama sve više od napada sedmog oktobra.

Odbacivanje arapske zajednice moglo bi biti ključno za ishod izbora u novembru sljedeće godine. Godine 2020. Biden je pobijedio Trumpa u Michiganu za samo 154.000 glasačkih listića, 2,5 posto. U toj je državi registrirano 300.000 ljudi arapskog porijekla; na izborima prije tri godine, od tog ukupnog broja, glasalo je 146.000 arapskih Amerikanaca, od kojih je gotovo 70% podržalo demokratu. Udarac bi mogao biti veći ako, kao što predlažu organizatori #AbandonBidena, druge arapsko-američke zajednice također okrenu leđa predsjedniku u drugim državama u kojima imaju kritičnu masu, poput Georgije, Virginije ili Minnesote.

Anketa Arapsko-američkog instituta objavljena 31. oktobra otkriva da je podrška Bidenu među arapskim biračima pala s 59% prije tri godine na 17%, što je pad od 42 postotna boda. Dvije trećine te izborne grupacije ima loše mišljenje o tome kako je Biden upravljao američkom ulogom u sukobu. Ovakvo mišljenje dodatno povećava Bidenove probleme u anketama, koje ga u izbornoj utrci stavljaju iza Trumpa. Popularnost mu je oko 37%, dva boda manje nego u julu. I ove sedmice, istraživanje Siena Collegea za New York Times pokazuje da 57% ispitanih ne odobrava predsjednikovo upravljanje sukobom, dok ga samo 33% podržava. Najkritičniji su najmlađi birači, uglavnom propalestinski nastrojeni.

Dearborn je rat u Gazi posebno teško pogodio. Svatko zna nekoga ko je u Pojasu izgubio voljene. Otkako je izbio sadašnji sukob, sve manje ljudi hoda ulicama. Postoji strah od islamofobije za koju tvrde da je porasla; sjećaju se ubistva palestinskog djeteta nožem u državi Illinois u oktobru, pucanja na tri palestinsko-američka učenika na Dan zahvalnosti u Vermontu. Raspoloženje je mračno. U neobaveznim razgovorima u pekarama i restoranima nije neuobičajeno da se pojave pojmovi poput "Hezbollah", "rat" ili "Palestina".

Ogorčeni su što Sjedinjene Države odbijaju zatražiti prekid vatre, kao što su to već učinile Velika Britanija i Njemačka, zemlje koje su se također pridružile Izraelu. Ljuti ih vojna pomoć Izraelu i ljuti ih što je Washington odobrio novu isporuku oružja odmah nakon što je stavio veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja poziva na primirje. Nedavno izglasavanje nepovjerenja jedinoj predstavnici palestinskog porijekla u američkom Kongresu, Rashidi Tlaib, navodi se kao pokušaj da se ušutkaju proarapski glasovi u javnom životu.

Iako su arapski Amerikanci u Michiganu uvijek bili politički aktivni od ranog 20. stoljeća, kada su se prvi od njih naselili, "priroda i širina političke aktivnosti koju sada vidimo u Dearbornu je nešto novo", kaže Sally Howell, profesorica historije i arapsko-američkih studija na Univerzitetu Michigan-Dearborn. “To je novo jer zajednica nikada nije prošla kroz ovakvu političku krizu s toliko puno zakonodavaca, poput Rashide Tlaib ili Abdullaha Hammouda, koji ih predstavljaju. Čini se da su politički dobici koje je stanovništvo postiglo u desetljećima teškog rada na lokalnom ili državnom nivou osigurali mjesto za stolom, ali napad na Gazu i američka podrška Izraelu pokazali su koliko su malo arapsko-američki glasovi važni po pitanjima koji su temeljni za njihove živote i njihove vrijednosti.”

U isto vrijeme, Howell dodaje, “postoji napad bez presedana na slobodu izražavanja protiv onih koji su kritični prema izraelskoj agresiji, mediji ne izvještavaju neutralno o tome šta se događa na terenu u Izraelu i Gazi, a rasizam protiv Arapa i islamofobija (paralelno s antisemitizmom) vrtoglavo rastu. Ove stvarnosti motiviraju sve vrste novih oblika političkog protesta i solidarnosti.” Unatoč tome što su vrlo raznoliki - došljaci i oni koji su tu već stoljeće; demokrate i republikanci; dolaze iz Libana, Iraka, Jemena, što se tiče Palestine, smatra Howell, “zajednica govori jednim glasom”.

Arapsko razočaranje predsjednikom prijeti da će se proširiti i na druge demokratske kandidate. Kongresnica Elissa Slotkin, kandidatkinja za Senat Michigana iduće godine, "izrazila je zabrinutost svojim saveznicima da možda neće moći dobiti svoju izbornu bitku" ako Biden ostane stranački predsjednički kandidat, objavio je The Washington Post ove sedmice.“Nije samo Joe Biden u pitanju. Nećemo glasati ni za koga ko je pokazao nezainteresiranost za živote Palestinaca. Za sve koji nisu govorili. Ako se toliko bojite jevrejskog lobija da ne osuđujete nepravde, ne računajte na nas”, kaže Adem Abusalah, mladi aktivista.

Bijela kuća tvrdi, sa svoje strane, da vrši pritisak na Izrael da ublaži svoju taktiku. Ona uvjerava da niti jedna zemlja "nije učinila toliko da ublaži patnju ljudi u Gazi kao Sjedinjene Države", kao što je ranije ovog mjeseca izjavio glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby. Svjestan nemira među arapskim biračima, predsjednički ured organizirao je sastanke i razgovore s čelnicima zajednice. Kontakti nisu približili stavove.

Osama Siblani (68) došao je u Sjedinjene Države iz Libanona 1976. godine bježeći od građanskog rata u svojoj zemlji. Oduvijek ga je zanimala politika. Osnovao je i kopredsjedavao grupom za pritisak Američko-arapski politički akcijski odbor (AAPAC), pratio je vođu Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), Yassera Arafata, u potpisivanju sporazuma iz Osla i stvorio najveće novine u arapskoj zajednici u SAD-u, The Arab American News, s tiražem od 35.000 primjeraka sedmično. U razgovoru u svom uredu, on je otvoren: "Nećemo glasati za Bidena."

Siblani – koji predlaže predaju praznog predsjedničkog glasačkog listića slijedećeg novembra – kaže da je odbijanje nepokolebljivo: "Da bis dobio natrag naš glas", kaže on, "Biden bi morao postati sam Isus i uskrsnuti 20.000 mrtvih Palestinaca."

Ne dijele svi u Dearbornu takva kritička mišljenja. Na Univerzitetu Michigan-Dearborn, student međunarodnih odnosa Vincent Intrieri kaže da je ovo pitanje izazvalo duboki raskol među studentima. I sam je prisustvovao na dva protesta u korist Gaze i tvrdi da to više neće učiniti, umoran od onoga što smatra „bijeljenjem“ Hamasa među nekim studentima. “Možda ste u pravu, ali ako napadate djecu, žene, to je terorizam. A ako prakticirate terorizam, učinit ćete da to zaprlja cijelu vašu zajednicu… Hamas je teroristička skupina i ne možete opravdati ono što su učinili.” O Bidenu i prijedlozima da se ne glasa za njega, Intrieri se izjašnjava skeptično. “Istina je da Biden nije poduzeo jako snažne mjere, ali također je istina da su mu ruke vezane.”

S druge strane, Adem Abusalah nema dvojbi. Glasanje protiv Bidena, naglašava mladi aktivista, “kratkotrajna je šteta, ali dugoročno korist. Ako Trump pobijedi, patit ćemo četiri godine. Ali ljudi će shvatiti da za pobjedu na izborima moraju pridobiti arapsko-američku zajednicu u Michiganu.”