"Od sutra ćemo krojiti sudbinu Hrvatske", poručio je Ivan Penava, predsjednik hrvatskog Domovinskog pokreta, u noći izbora na kojima je njegova stranka osvojila treće mjesto i dospjela u situaciju da određuje ko če vladati tom zemljom. Da će ova nacionalistička i ekstremno desničarska stranka krojiti buduću vladu i njenu politiku, jasno je iz ove pozicije, a tako smatraju i hrvatski analitičari, piše beogradski NIN.

Izbori u Hrvatskoj su završeni, a Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je zvanično odnijela pobjedu osvojivši 61 mandat. Kao drugoplasirana ostala je koalicija "Rijeke pravde" oko Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) sa 42 mandata, dok je treće mjesto zauzeo Domovinski pokret (DP) uz osvojenih 14 mandata. Formiranje vlade sada zavisi od DP, bez kojeg niko ne može do većine, pa im se otvara širok prostor za političku trgovinu.

Predsjednik DP, ujedno i gradonačelnik Vukovara i bivši HDZ-ovac Ivan Penava, u govoru poslije izbora najavio je da slijede razgovori o daljim koracima, ali naglasio da čvrsto ostaju pri svojim stavovima kada je u pitanju okupljanje vladajuće koalicije – u nju ne mogu Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), ali ni platforma Možemo (zeleno-lijevi politički pokret).

Opcije za formiranje vlade su da HDZ Andreja Plenkovića uđe u koaliciju sa DP ili da "Rijeke pravde" formiraju većinu, ali je i njima onda neophodan DP. Treća varijanta je manjinska vlada ili ponavljanje izbora. Ono što se u ovom trenutku sa sigurnošću zna jeste da je Penava postao glavni trgovac u predstojećim pregovorima oko formiranja nove vlade, a DP prema mišljenju mnogih, “najpoželjnija udavača” proteklih izbora.

Ko je Penava - lider Domovinskog pokreta?

Hrvatski desničar Ivan Penava (Foto: DRUŠTVENE MREŽE / Youtube/Z1 Televizija/Printscreen)

Domovinski pokret i njegov lider, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, važe za ekstremnu verziju HDZ, iz koje je Penava i došao. Osnovao ga je muzičar i ekonomista Miroslav Škoro, koji se povukao nedugo poslije poraza na izborima za gradonačelnika Zagreba.

Ko je Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara i čovjek koji će sa svojim Domovinskim pokretom odlučivati sudbinu hrvatske vlade. On je široko poznat po svojim nacionalističkim stavovima, pa i koketiranjem sa ustaštvom, sve uvijeno u celofan "počasti herojima domovinskog rata".

Tako je prošle godine, pred obilježavanje godišnjice pada Vukovara, rekao da onima kojima smeta "Za dom spremni" na grbu HOS i "poneko U", ne treba da dolaze u Vukovar. Inače, HOS je paravojna formacija koju je osnovao Dobrosav Paraga, a poznata je po crnim uniformama i ustaškoj ikonografiji tokom ratova u Hrvatskoj i BiH. Neke njene jedinice nosile su imena visokih ustaških zvaničnika iz Drugog svjetskog rata, kao što su Jure Francetić ili Rafael Boban. Jure Francetić bio je komandant ustaške "Crne legije" i odgovoran je za niz zločina nad Srbima i Jevrejima na teritoriji tadašnje nacističke marionete NDH, dok je Boban jedan osnivača ustaškog pokreta i Crne legije, čiji je komandant postao nakon što je Francetić poginuo u borbi sa partizanima. Veterani HOS poznati su po ustaškoj ideologiji i veličanju Ante Pavelića i NDH, pa ih je čak i Franjo Tuđman poredio sa nacističkim SS jedinicama. Više pripadnika HOS osuđeno je za ratne zločine.

"Slobodna Dalmacija" je tako pisala da je "što se vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave tiče, upravo je koketiranje s ustaštvom ono što Vukovaru treba, a stilizovani ustašoidni plakat je mjera savremenog Vukovara.

"Trideset godina se trudimo da sebi, Srbima i svijetu pokažemo kako nismo ustaše, i onda dođu likovi ala Penava i namerno proliju to civilizacijsko mlijeko, s trostrukim efektom: svijet nam upisuje politički minus, Srbi likuju - jer ispada da su u pravu kada nas poistovećuju s ustašama - a mi se vraćamo u građanski rat iz 1941. godine", pisala je svojevremeno "Slobodna Dalmacija" o Penavi.

(Foto: EPA / EFE / STRINGER)

Nije samo vraćanje u prošlost i Drugi svjetski, ali i rat koji je bjesnio devedesetih, Penavina specijalnost. Imao je on nacionalističke ispade koji su proteklih nekoliko godina bili veoma opasni po međunacionalne odnose, ali i pojedince, pripadnike srpske manjine u Hrvatskoj. Kako su pisali hrvatski mediji o Penavi, on postupa kao i svi nacionalisti u Hrvatskoj - kada ih uhvate u malverzacijama odmah počnu da upozoravaju na "velikosrpsku opasnost".

Tako je Penava oštro kritikovao srpsku djecu iz Vukovara jer nisu ustala tokom intoniranja hrvatske himne, povezujući to sa učenjem ćirilice i školama na srpskom jeziku, kao i sa srpskim političarima u Hrvatskoj, koji su, prema njegovom tumačenju, "nacionalisti koji žele veliku Srbiju". I ne samo da je kritikovao, već je na službenoj stranici Vukovara i objavio video-snimak maloljetne djece sa fudbalske utakmice, direktno ih targetirajući, a tokom naraslih tenzija poslije toga, fizički je napadnuto jedno dijete srpske nacionalnosti.

Penava se istakao i borbom protiv ćirilice u Vukovaru, dvojezičnih tabli u tom gradu, a kada su, poslije popisa na kome se pokazalo da ih ima nešto manje od zakonske granice od 30 posto, izgubili prava na upotrebu pisma i jezika, lider Domovinskog pokreta je likovao. Umjesto da se, kao gradonačelnik, zabrine zašto je broj Srba u odnosu na popis 2011. drastično opao (sa 34,87 na 29,73 posto), on je tvrdio da je prethodni popis bio lažiran i da će gubitkom prava Srba "biti obezbjeđeno bar 10 godina stabilnosti u gradu".

Na njegovoj meti su i srpski političari u Hrvatskoj, poput Milorada Pupovca i njegove SDSS. Penava i njegov Domovinski pokret odbacuju mogućnost koalicije sa SDSS pod bilo kojim uslovima. Pupovca je optuživao da je "promoter velikosrpske politike", te da je on "dokaz" da postoji "kontinuitet velikosrpske politike u Hrvatskoj" i da je "Vukovar epicentar kontinuirane velikosrpske puzajuće agresije".

Iako je Domovinski pokret na prethodnim izborima 2020. godine dobio dva mandata više nego na ovim, u DP su zadovoljni i posljednjim izborima jer su postali tas na vagi koji će moći da određuje sastav i politiku vlade.

Macan: HDZ je prirodan partner DP

HDZ Hrvatske (Foto: TANJUG / AP / Darko Vojinović)

Skretanje Hrvatske udesno, politički komentator iz te zemlje Krešimir Macan za NIN objašnjava činjenicom da su na desnici, za razliku od ljevice, formirana tri prilično jaka politička bloka.

“HDZ je tradicionalno najjača stranka, i sad je vjerovatno došao na nekih 35 posto. I prije ovih izbora, Domovinski pokret i Most su se po anketama nalazili na osam i sedam posto. To je onda riješena desna opcija. Most je krenuo iz centra, pa završio kao neka konzervativno-katolička opcija (bio je protiv abortusa, blizak crkvi), dok je DP veteranski pokret. On okuplja sve one, a to su većinom bivši članovi HDZ-a iz 2015, kojima se nije svidjelo kada je Plenković gurnuo HDZ prema centru da bi imao veći broj glasova, a što se pokazalo da mu se isplatilo i na ovim izborima”, kaže Macan za NIN.

On navodi da je Hrvatska oduvek imala ekstremnu desnicu, a da je DP sada počeo da primjenjuje i nove politike, protiv migranata ili Istanbulske konvencije (konvencija protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici), te se udružili sa teoretičarima zavjere europoslanika Mislava Kolakušića, koji je osnovao stranu Pravo i pravda. Macan objašnjava da je DP čak koristio u kampanji plakate na kojima je Plenković prikazan kao četnik, sa Pupovcem i Vojislavom Stanimirovićem iz SDSS koji su "okupirali Vukovar", čiju je upotrebu zabranila hrvatska izborna komisija.

U pogledu usmjeravanja formiranja vlade, Macan ističe da će DP biti manji partner i da će se zadovoljiti "određenim plenom".

“Ja sam siguran da im Plenković neće pustiti one ključne poluge, ali se nešto mora otpustiti s obzirom da ipak sa njima ostvaruju sigurnu, stabilnu većinu. On ih pokušava izbrisati na sve moguće načine, ali mislim da ne može, upravo zato što će oni (DP) usloviti da Pupovac ne bude u vladi, da ne bude predstavnika srpske manjine, iako je to Plenkoviću opcija kako bi tražio od Vučića isto. Upravo tako je i Žigmanov na kraju ušao u prošlu srpsku vladu. Tu će biti nekih kompromisa, Srbi formalno možda neće biti u vladi, ali im se neće status ništa bitnije ni promijeniti. Plenković zna zašto mu to treba, ali će ispuniti. To je jedan od tih formalnih zahtjeva DP-a”, objašnjava Macan.

Iako je DP prošle godine bio uspešan u pogledu blokade dolaska Pupovca na obeležavanje Dana sećanja na žrtve Vukovara, Macan ne smatra da će ulazak u vladu na bilo koji način da zaoštri politiku prema manjinama, prvenstveno u pogledu SDSS-a. On kaže i da zbog toga što je krajnje desno, DP može da računa na oko 10 odsto podrške, koliko je ekstremna desnica u Hrvatskoj uvek mogla da dobije.

Milorad Pupovac (Foto: TANJUG / AP / FOTO HINA/DENIS CERIĆ )

„Prije izbora se svašta kaže, poslije izbora se dogovore. Nije ni Pupovac slučajno radio kampanju ’Hrvatska treba Srbe’. Dakle to je isto bila poruka njima. On je to radio kao kampanju za sebe, ali de fakto je to bila poruka hrvatskoj javnosti, da kaže da su Srbi sastavni dio danas moderne Hrvatske, odnosno da srpska manjina aktivno učestvuje. De fakto je poslao poruku Domovinskom pokretu, sve više sam uvjeren da je to radio kroz kampanju“, navodi Macan uz zaključak da je DP-u prirodno da se dogovori sa HDZ-om, ali da je sada jedino pitanje kolika će biti cijena tog dogovora.

Prema mišljenju politikologa i univerzitskog profesora Pera Maldinija, HDZ ne treba da bude nezadovoljan rezultatima, a pregovori će svakako biti otvoreni, samo je pitanje sa kim. Maldini ističe da će to najvjerovatnije biti DP.

„Riječ je o stranci koja je nastala od nezadovoljnih članova uglavnog desnog krila nekadašnjeg HDZ-a i taj postotak koji su oni unazad 5-6 godina izgubili, otprilike odgovara postotku koji je Domovinski pokret, kao nova stranka na skroz desnom krilu dobio“, rekao je on za HTV i dodao da se čeka na zahtjeve DP-a na koje bi HDZ mogao da reaguje.

„Uvijek se u izbornoj kampanji koristi teško naoružanje kako bi se mobilizovao što veći broj birača i kako bi se podrška maksimalizovala. Kad se sjedne za sto, onda se govori o realnim stvarima. Ne želim da kažem niti bi bilo za očekivati da će neko da 'promijeni ploču', to se osjeća kao izdaja birača, toga je bilo u prošlosti i te stranke su bile kažnjene. Čuli smo Domovinski pokret i gdje je njihova granica, ali nismo čuli šta je njihov zahtjev, da bi HDZ mogao na to da odreaguje i postavi svoje granice iza kojih ne ide. To nije stvar za javnost, to ide u četiri oka i to je predmet pregovora“, objasnio je Maldini.

Sukob sa SDSS i predizborna kampanja

Nisu DP-u smetali samo srpski političari, već i turbofolk zvijezde koje su veoma popularne u Hrvatskoj, a ta partija ih povezuje sa Srbijom. Veliku pažnju javnosti privuklo je kada je DP u okviru predizborne kampanje došao na ideju da zaustavi gostovanja turbofolk zvijezda iz regiona u Hrvatskoj. Oni su glavnog krivca našli u hrvatskim medijima, koji se "usuđuju da pišu o popularnosti turbofolka umjesto da se posvete domaćim muzičarima".

"Sve to za posljedicu ima rasprodate Arene od srpskih pjevača, a preko toga i kulturnu kolonizaciju Hrvatske. Treba otvoreno kazati da je kulturnoj kolonizaciji prethodila kolonizacija hrvatskog medijskog prostora te kako je pokoravanje medijskog tržišta bio preduslov 'uspješnog' ulaska istočnog melosa u hrvatski kulturni mejnstrim", navodili su tada Domovinskog pokreta.

Inače, prošle godine predstavnici SDSS-a, uoči obilježavanja Dana sjećanja na Vukovar nisu bacilli vijence u Dunav, kako su to radili prethodnih godina, a uslijed pretnji od strane DP-a da će ih tamo dočekati "živi zid" kojim će biti sprečeni da odaju počast žrtvama.