“Moram da vam kažem da u svim grupama postoji ogromna rezervisanost prema postupku i mnogi naši prijatelji iz islamskih zemalja, čak i kada glasaju za, nije im drago, jer im je jasno da povređuju prijatelja”, reći će nedavno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je 20. jula 1995. godine, devet dana nakon pada „sigurne zone“ UN-a Srebrenica, za skupštinskom govornicom izjavio: “Ubijete jednog Srbina, mi ćemo stotinu muslimana!”

Dakle, dok se još uvijek provodio Genocid u Srebrenici, odnosno dok su Mladićevi monstrumi 19. jula u okolini Nezuka lovili kao divljač posljednje preživjele podrinjske Bošnjake iz kolone marša smrti, a 20. jula 1995. godine likvidirali grupu od oko 150 bošnjačkih muškaraca u mjestu Maćesi kod Milića, Vučić je za govornicom prijetio. Ili je tada znao nešto više, piše Stav.ba.

Danas, skoro tri decenije od genocida, prijeti za govornicama UN-a. Želi da ubijedi članice UN-a, da događaji koji su se desili u „sigurnoj zoni“ UN-a, nisu onakvi kakvim su ih u svojim presudama okarakterisali UN-ovi sudovi. Jer, kako bi kazao ideolog Dobrica Ćosić „laž je srpski državni interes“.

I ide dalje, pa tvrdi kako ni islamskim zemljama nije baš drago da njihovi ambasadori podignu ruku za rezoluciju, kojom će se civilizirani svijet jednom u godini sjetiti nedužno ubijenih Bošnjaka muslimana.

No, da Vučiću istina i činjenice nisu životne vrline, potvrđuju rezolucije Organizacije islamske saradnje (OIC) iz 2022. i 2023. godine, kojima 57 članica, između ostaloga, osuđuje negiranje Genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca, te poziva islamski svijet da obilježi godišnjicu Genocida u Srebrenici kao Dan žalosti. Prvi put u javnosti objavljujemo kompletne sadržaje ovih važnih rezolucija.

No, krenimo redom. OIC, sa sjedištem u Džedi, u Saudijskoj Arabiji, je najveća multilateralna organizacija u svijetu nakon UN-a i predstavlja glas dvije milijarde muslimana. U OIC-u su dominantno zastupljene zemlje s muslimanskom većinom, ali postoji i desetak zemalja, poput Benina, Kameruna, Ugande i drugih, u kojima su muslimani manjina. Bosna i Hercegovina ima status posmatrača u ovoj organizaciji.

Vijeće ministara vanjskih poslova OIC-a svake godine na zasjedanju usvaja Rezoluciju o situaciji u Bosni i Hercegovini. Obzirom da pojedini dijelovi Rezolucije nisu više bili aktuelni, te da je bilo potrebno izmijeniti sadržaj, a posebno dio koji se odnosi na genocid (genocid je nazivan “tragičnim događajima”) u Srebrenici, Kabinet tadašnje ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisere Turković, uz podršku Ambasade BiH u Rijadu i diplomata iz MVP-a, 2021. godine inicirao je izmjenu teksta Rezolucije.

Tada je, kako saznajemo, pripremljen novi tekst, a obavljeni su brojni razgovori sa ambasadorima najuticajnijih zemalja OIC-a, poput Indonezije, Egipta, Saudijske Arabije, Irana, Pakistana, Turske... kojima su prezentovani razlozi za izmjenu teksta. Ovdje je važno napomenuti da je usvajanje rezolucija na OIC-u vrlo kompleksno, obzirom da 57 članica mora usaglasiti veliki broj tekstova rezolucija, a koje se odnose na različite zemlje i regije u svijetu. Ne treba dodatno naglašavati koliko su i odnosi u islamskom svijetu komplikovani.

Nakon niza dodatnih konsultacija, što je uključivalo razgovore i na najvišim nivoima, na 48. redovnom zasjedanju Vijeća ministara vanjskih poslova Organizacije islamske saradnje (OIC), 23. marta 2022. godine u Islamabadu, usvojena je Rezolucija o situaciji u Bosni i Hercegovini. Predlagač je Republika Turska, koja predstavlja cijeli OIC u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC).

U Rezoluciji se, između ostaloga, osuđuju i odbacuju odluke vlasti u entitetu Rs, kojima se potkopava država, daje podrška euroatlanskom putu BiH i suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

U nastavku donosimo dijelove koji se odnose na Genocid u Srebrenici.

„Upozorava da nepoštivanje odluke visokog predstavnika o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, predstavlja direktno kršenje Aneksa IV i Aneksa X Dejtonskog mirovnog sporazuma i izriče sankcije za prekršioce.

Ponavlja poziv islamskom svijetu da nastavi pružati podršku preživjelima Genocida u Srebrenici i Memorijalnom centru Srebrenica kroz ekonomske, obrazovne i humanitarne projekte, te da se pridruži porodicama žrtava u obilježavanju 27. godišnjice Genocida u Srebrenici 11. jula 2022. kao Dan žalosti, u skladu sa Rezolucijom usvojenom na 39. sjednici Vijeća ministara vanjskih poslova, održanoj u Astani, Republika Kazahstan, 30. juna 2011. godine“

Nakon usvajanje ove Rezolucije u Islamabadu, kako saznajemo, nastala je ideja i započet proces usvajanja Rezolucije u UN-u, o čemu ćemo detaljnije drugom prilikom.

U međuvremenu, Rezolucija je od strane istih aktera dodatno aktuelizirana i ojačana, a usvojena u martu 2023. godine, na 49. sjednici Vijeća ministara vanjskih poslova OIC-a u Mauritaniji.

Izdvajamo dijelove koji se odnose na Genocid u Srebrenici.

„Osuđuje svako širenje vjerske i nacionalne mržnje, posebno u mjestima gdje su počinjeni teški ratni zločini i genocid, te veličanje, odlikovanje i slavljenje osuđenih ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini i zemljama regiona, i posebno osuđuje širenje islamofobije prema bosanskim muslimanima - Bošnjacima, kao autohtonom evropskom narodu, a koja je potvrđena u godišnjim izvještajima OIC o islamofobiji.

Upozorava da nepoštivanje Odluke visokog predstavnika od 22. jula 2021. godine, kojom je donesen Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se zabranjuje poricanje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, predstavlja direktno kršenje Aneksa IV i Aneksa X Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dalje naglašava da se negiranjem, umanjenjem i relativiziranjem Genocida u Srebrenici i svih drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, krši međunarodno i domaće pravo, principi i standardi, vrijeđaju žrtve i obespravljuju porodice žrtava. Prihvatanje i provedba Odluke visokog predstavnika će doprinijeti suočavanju sa prošlošću, pomirenju među etničkim skupinama, ali i boljoj budućnosti za nove generacije;

Poziva islamski svijet da kroz ekonomske, obrazovne i humanitarne projekte nastavi podržavati preživjele žrtve Genocida u Srebrenici i Memorijalni centar u Potočarima, te da se pridruži porodicama žrtava u obilježavanju godišnjice Genocida u Srebrenici 11. jula kao Dana žalosti, u skladu sa Rezolucijom usvojenom na 39. sjednici Vijeća ministara vanjskih poslova održanoj u Astani, Republika Kazahstan, 30. juna 2011. godine“

Iste godine, generalni sekretar OIC-a je usvojio 11. juli kao Dan žalosti, te se pridružio porodicama žrtava Genocida u Srebrenici u obilježavanju 28. godišnjice genocida.

Dakle, islamske zemlje su već pozvale na obilježavanje godišnjice Genocida u Srebrenici kao Dana žalosti, a generalni sekretar prošle godine i obilježio godišnjicu. Istovremeno, osudile su veličanje ratnih zločinaca u BiH, ali i u regionu, što se prvenstveno misli na Srbiju, te osudile negiranje i relativiziranje genocida, ali i širenje islamofobije prema bosanskim muslimanima – Bošnjacima.

Navedene rezolucije, koje su usvojene jednoglasno, ne znače da će sve zemlje OIC-a glasati i za Rezoluciju u UN-u, ali predstavljaju jasno iskazan stav islamskih zemalja (ali i desetak zemalja sa muslimanskom manjinom) prema Genocidu u Srebrenici i situaciji u Bosni i Hercegovini. Ukoliko budu dosljedne, glasat će i u UN-a, jer OIC svojim članstvom u Upravnom odboru PIC-a, ima obavezu prema Bosni i Hercegovini.

Imajući u vidu Vučićeva tzv. lobiranja i rezolucije OIC-a, jasno je da predsjednik države koja je proglašena krivom što nije spriječila Genocid u Srebrenici, pokušava da istočne zemlje, uključujući u islamske, uz pomoć Rusije i Kine, preko Rezolucije u UN-u uvuče u sukob sa zemljama Zapada, koje generalno podržavaju Rezoluciju u UN-u.

Pri tome, Vučić članice UN-a plaši izjavama da usvajanje Rezolucije može dovesti do nestabilnosti u regionu, a ne govori da sve države regiona – Hrvatska, Slovenija (sponzor), Sjeverna Makedonija (sponzor), Crna Gora, Albanija (sponzor), Bosna i Hercegovina (sponzor), pa i Kosovo (Kosovski parlament usvojio Rezoluciju o Genocidu u Srebrenici), podržavaju usvajanje Rezolucije, te da nestabilnost isključivo može izazvati Srbija.

Rezoluciju u UN-u nisu pokrenule nikakve svjetske sile da napakoste Srbiji, niti srpskom narodu, nego su idejni tvorci Rezolucije, ovakvog koncepta i usvajanja u Generalnoj skupštini UN-a, isključivo oni koji su svojoj koži osjetili posljedice brutalne agresije i genocida, ali i politike i režima čiji je Vučić nekada bio megafon. I u tome, očigledno, ostao dosljedan.