Tragovi skriveni duboko u deblima drevnog drveća otkrili su da je prošlo ljeto bilo najtoplije na sjevernoj hemisferi u proteklih 2000 godina. Prošla je godina već potvrđena kao najtoplija zabilježena na svijetu s velikom razlikom, barem od 1850. godine.

Ali godovi drveća, koji bilježe informacije o temperaturi dalje u prošlost čak i od viktorijanskih naučnih zapisa, sada pokazuju koliko su prošlogodišnje vrućine bile neviđene.

Istraživači kažu da su temperature prošlog juna, jula i augusta bile gotovo 4C više od najhladnijeg ljeta prije 2000 godina.

Naučnici koji se bave klimom opetovano su ukazivali da globalne temperature posljednjih desetljeća brzo rastu. Prema klimatskom tijelu UN-a, posljednji put kad je svijet bio ovako topao je bilo prije možda više od 100.000 godina.

Ovi zaključci proizlaze iz zapisa poput jezgri leda i dubokomorskih sedimenata, koji mogu dati dobar pokazatelj Zemljine geološke prošlosti, ali ne mogu odrediti pojedinačne godine ili čak desetljeća toliko daleko u prošlost.

Za to su godovi posebno vrijedni. Oni ne samo da pokazuju starost stabla, već također bilježe detaljne informacije o stanju klime svake godine u vrijeme rasta drveta. "To je ljepota zapisa o godovima", rekao je Ulf Büntgen, profesor analize ekoloških sistema na Univerzitetu Cambridge i koautor studije za BBC News.

Naučnici su promatrali žive uzorke kao i fosile, od evropskih Alpa do ruskih planina Altaj. Usredotočili su se na drveće koje živi na nadmorskoj visini, gdje bi se najjasnije osjetio utjecaj ljetnog rasta.

Na takvim mjestima godovi su obično širi u toplijim godinama, kada ima više rasta, a tanji u hladnijim godinama.

Koristeći devet najdužih hronologija prstenova drveća osjetljivih na temperaturu, istraživači su izgradili sliku ljetnih temperatura od prije 2000 godina za sjeverni dio svijeta, izvan tropskih krajeva.

Korištenjem tako velikog skupa podataka - koji sadrži mnogo hiljada stabala u različitim dijelovima hemisfere - istraživači mogu biti sigurniji da njihov zapis predstavlja kako su se temperature promijenile, a da se ne radi o više lokalnih poremećaja poput bolesti. Autori su kombinirali dugoročne podatke o godovima drveća sa savremenim temperaturnim podacima.

Otkrili su da je ljeto 2023. bilo 2,07C toplije od "predindustrijskog" razdoblja 1850.-1900.

U usporedbi s najhladnijim ljetom u historiji, 536. godinom, prošlo ljeto bilo je toplije za 3,93C.

Kao i mnoge hladnije godine, 536. je bila pogođena velikom vulkanskom erupcijom koja je u atmosferu unijela više sumpora, što je pomoglo ohladiti planet. Vulkanska aktivnost također je povezana s hladnijim razdobljima kao što je malo antičko ledeno doba u 6. stoljeću i malo ledeno doba, koje je otprilike trajalo od 1350. do 1850. godine.

Najtoplije ljeto u rekonstrukciji godova prije industrijskih vremena bilo je 246. godine, ali istraživači kažu da ni to nije ni blizu nedavne topline.

Čak i uzimajući u obzir velike neizvjesnosti, autori kažu da je ljeto 2023. premašilo ovaj raspon prirodne klimatske varijabilnosti za najmanje 0,5C. Istraživači kažu da su informacije o godovima drveća veliki dodatak onome što znamo o našoj promjenjivoj klimi tokom historije.

Čak iu razdoblju od 1850. do 1900. bilo je samo 58 meteoroloških stanica koje su bilježile temperaturu širom svijeta, od čega 45 u Evropi.Posljedica toga je da su temperature tokom tog razdoblja možda zapravo bile precijenjene zbog načina na koji su ta mjerenja obavljena.

Nova studija sugerira da to znači da se svijet zapravo zagrijao za oko četvrtinu stepena više nego što se obično navodi. Iako istraživači kažu da su ljudske aktivnosti odgovorne za veliku većinu ljetne topline 2023. iznad predindustrijskih razina, oni također primjećuju da je temperature pojačao El Niño.

Ovaj prirodni klimatski obrazac dovodi do toga da tople vode izlaze na površinu Pacifika i pomažu povisiti globalne temperature zraka. El Niño su prvi primijetili južnoamerički ribari u 17. vijeku, ali podaci o godovima drveća pomažu pokazati da datira mnogo dalje u prošlost.

Najnovija epizoda El Niña pomogla je da 2023. postane najtoplija godina zabilježena, ali budući da se nastavila u ranom dijelu 2024., mogla bi i ove godine također biti rekordno toplih 12 mjeseci.

Autori kažu da je ključni zaključak njihovog rada potreba za brzim smanjenjem emisija plinova koji zagrijavaju planet. "Što duže čekamo, to će biti skuplje i teže će biti ublažiti ili čak zaustaviti taj proces i preokrenuti ga", rekao je glavni autor, prof Jan Esper sa Univerziteta Johannes Gutenberg u Njemačkoj.

"To je jednostavno tako očito", rekao je. “Trebali bismo učiniti što je više moguće, što je prije moguće.

Nova studija objavljena je u časopisu Nature.