Američki predsjednik Joe Biden i njegov republikanski suparnik Donald Trump u dugoočekivanoj televizijskoj debati razmijenili su više ličnih uvreda. Bidenov nastup je bio nesiguran, što potkrepljuju i mnogobrojne rekacije i ankete koje pristižu posljednjih dana.

Anketa CBS-a objavljena nakon debate pokazala je skok od 10 posto u broju demokrata koji vjeruju da se Biden ne bi trebao kandidirati za predsjednika, kojih je sada 46 posto u odnosu na 36 posto u februaru.

Foto: Reuters

Bila je agonija gledati zbunjenog starca koji se bori da se prisjeti riječi i činjenica. Njegova nesposobnost da iznese argument protiv slabog protivnika bila je obeshrabrujuća. Ali operacija njegove kampanje da negira ono što su desetine miliona Amerikanaca vidjeli vlastitim očima otrovnija je od toga, jer njena neiskrenost izaziva prezir, piše u svoj analizi magazin The Economist osvrćući se na ovu TV debatu.

„Biden je na početku ovog mandata najavljivao da će biti tranzicijski predsjednik i da ne planira tražiti re-izbor. Stvari su se u međuvremenu promijenile, kako zbog snažnog povratka Trumpa tako i zbog toga što se potpredsjednica Kamala Harris nije isprofilirala kao logički nasljednik. Međutim, Bidenovi kognitivni problemi su jasni već odavno, i demokratska stranka je morala reagovati puno ranije dok je bilo dovoljno vremena da se isprofilira neko novi“, kaže u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“ Adis Maksić, profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu.

Profesor Maksić smatra da je Biden u pitanju izraleske agresije u Gazi politički i moralno podbacio. „Za slobodu u zločinu koju je premijer Izraela Benjamin Netanyahu imao možemo okriviti Bidena.”

Simbolička refleksija društva

Joe Biden se nalazi u neugodnoj situaciji nakon debakla na TV debati – postavlja se s pravom pitanje da li je on sposoban odslužiti drugi predsjednički mandat?

Pitanje o Bidenovim kognitivnim sposobnostima je prije svega pitanje percepcija. Predsjednik ima savjetnike, institucije i birokrate na koje se može osloniti kako bi iznio jos jedan mandat, ali on je i simbolička refleksija društva. Nijedno društvo ne želi da ga predstavlja osoba koja ima problema sa sastavljanjem koherentnih rečenica i koja je često u javnim nastupima potpuno dezorjentisana. Biden u ovakvom stanju ima još 7 mjeseci tekućeg mandata, a traži još četiri godine. Problemi izazvani starenjem su nešto sto nikako ne može postati boljim, i mogu imati samo silaznu putanju. Toga je američka javnost svjesna, i to je prvenstveni razlog zašto sve veći broj demokata misli da njihov trenutni kandidat nije u stanju odslužiti još jedan mandat.

Joe Biden (Foto: X)

Zastupnik Lloyd Doggett iz Teksasa javno je pozvao Bidena da odstupi s mjesta stranačkog kandidata za predsjednika. Božo Kovačević bivši hrvatski diplomata, smatra da je problem veći što demokratska stranka nakon početka Bidenovog mandata nije poduzela korake za pronalaženje njegovog nasljednika. Može li, hoće li, odnosno ima li Demokratska stranka dovoljno vremena da pronađe novog kandidata?

Složio bih se sa tom konstatacijom. Biden je na početku ovog mandata najavljivao da će biti tranzicijski predsjednik i da ne planira tražiti re-izbor. Stvari su se u međuvremenu promijenile, kako zbog snažnog povratka Trumpa tako i zbog toga što se potpredsjednica Kamala Harris nije isprofilirala kao logički nasljednik. Međutim, Bidenovi kognitivni problemi su jasni već odavno, i demokratska stranka je morala reagovati puno ranije dok je bilo dovoljno vremena da se isprofilira neko novi.

Demokrate u ćorsokaku

Dakle, mislim da se vaše pitanje da li sada ima vremena za promjenu treba razdvojiti na dva ili tri dijela. Tehnički govoreći ima, konvencija se još nije desila, odnosno tek je u avgustu. Međutim, suštinski, ovo čekanje je dovelo demokrate skoro pa u ćorsokak. Pošto je pobijedio na demokratskim predizborima, promjena može doći samo ako Biden sam odustane. Mislim da je to realno, jer pritisak ce rasti, a ankete već pokazuju da su se nakon debakla u debati Bidenove šanse svele na minimum.

Tu dolazimo do trećeg dijela, a to je ime novog kandidata. Imena koja su u cirkulaciji po anketama ne stoje znatno bolje od Bidena u duelu sa Trampom. Neka od tih imena su relativni anonimusi, tako da njihovo profiliranje u narednim mjesecima moze dovesti do pomaka u tim brojkama. U svakom slučaju, ako bih morao predviđati, mislim da će doći do promjene jer novi kandidat će imati bar neke šanse protiv Trumpa.

Šta u ovom trenutku za svijet znači povratak Trumpa ili ostanak Bidena?

Na međunarodnom planu, dolazak Trumpa znači slabljenje NATO saveza, predaja dijelova Ukrajine Rusiji, još veća podrška zločinačkoj politici izraelske desnice, i porast šansi za sveopšti rat sa Iranom. Trump ne bi započinjao ideološke ratove pod parolom širenja demokratije, ali bi realpolitika na način na koji je on vidi i bezrezervna podrška Izraelu gurnuli svijet u eru međunarodnih odnosa gdje se ništa drugo ne broji osim sirove moći.

Donald Trump (Foto: Agencije)

Na domaćem planu, Trump znači vjetar u leđa ksenofobiji i rasizmu, uskraćivanje građanskih sloboda, umanjivanje poreza za ultrabogate, omalovažavanje nauke, jačanje mitoloških vjerovanja - sve ono što smo mislili da je svijet ostavio iza sebe u nekim davnim vremenima prije Prosvjetljenja.

Poilitički i moralno podbacio

Britanski list The Guardian objavio je izvještaj u kome se navodi da je američki predsjednik Joe Biden  politički i moralno podbacio u svom bavljenju pitanjem izraelskog rata u Gazi te da je pokazao zbunjujuću slabost pred izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Vaš komentar na politiku Amerike prema pitanju ovog rata?

Američka podrška Izraelu je tradicionalna. Izraelski lobi je već odavno iskonstruisao u američkom javnom mnijenju percepciju Izraela kao prijatelja svetionika demokratije u moru autoritativnih neprijateljskih arapskih režima. Metafore idu do te mjere da mnogi Amerikanci posmatraju Izrael kao američkog nosača aviona stacioniranom na kopnu. Dakle, teško je zamisliti da bi bilo koja administracija u Vašingtonu uskratila pomoć Izraelu nakon 7. oktobra.

Ništa od ovoga ne amnestira Bidena. U ranim fazama ovog rata dao je odriješene ruke desničarskoj vladi da iskali bijes nad nedužnim Palestincima. Za slobodu u zločinu koju je Netanjahu imao možemo okriviti Bidena. Dakle, zaista jeste i poilitički i moralno podbacio. Omogućio je smrt desetina hiljada civila, i na hiljade djece. Tužna realnost ovog dijela američke spoljne politike je da bi, koliko god to bilo teško zamisliti, stradanje nevinih Palestinaca bilo bi još strađnije pod Donaldom Trumpom.

Razgovarala: Sanela GOJAK