Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegov srpski kolega Aleksandar Vučić ignorisali su vanjske pritiske u četvrtak navečer kako bi potpisali niz sporazuma u vrijednosti više milijardi. 

Sporazumi su potpisani uprkos sigurnosnim brigama vezanim za Parizovo zbližavanje s Beogradom, koji održava bliske odnose s Moskvom i Pekingom, kao i velikim protestima u Srbiji protiv proširenja rudnika litijuma, piše Politico.

Dvojica lidera potpisali su 11 bilateralnih sporazuma, uključujući unosan ugovor za 12 francuskih borbenih aviona Rafale, prodaju kritičnih sirovina poput litijuma i razvoj civilnog nuklearnog programa za sve veće energetske potrebe Srbije.

„Sporazum koji je danas potpisan je historijski važan“, rekao je Macron. „Vidim mnogo ljudi koji se ljute zbog toga što Srbija ima odnose s Rusijom i Kinom... ali poštujem suverenitet Srbije.“ Naglasio je da je Francuska tokom pregovora za prodaju aviona dobila zadovoljavajuće garancije — pregovori su trajali do samog kraja, prema Vučiću.

AVIONI I LOGISTIKA

Prema ugovoru sa Dassault Aviation, Srbija će dobiti avione zajedno s logističkim paketom i rezervnim dijelovima u vrijednosti od 2,7 milijardi eura. „Ovo je veliki posao za nas. Doprinijet će značajnom povećanju operativnih sposobnosti naše vojske“, rekao je Vučić novinarima.

Dodatni sporazumi potpisani su između predstavnika Électricité de France i Francuske razvojne agencije.

Vučić je, međutim, odbacio pitanja francuskih novinara o svojim odnosima s Pekingom i Moskvom.

„Neću se izvinjavati zbog toga... Znam da bi Emmanuel volio da uvedemo sankcije protiv Rusije. Ali nismo to učinili i nismo sramotni zbog svoje odluke.“

Tokom svoje decenije na vlasti, Vučić je uživao bliske odnose s Moskvom, posebno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je posjetio Beograd dva puta u posljednjih 10 godina.

Vučić također ima bliske odnose s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, koji je posjetio Srbiju kao dio svoje prve post-Covid-19 posjete Evropi. Kineski državni mediji nazivaju njihov bilateralni odnos „čeličnim prijateljstvom“, kategorijom rezerviranom za zemlje koje Peking zaista cijeni.

Macronova posjeta također dolazi nakon velikih protesta protiv EU-podržanog projekta litijuma u zemlji. Kada su njemački kancelar Olaf Scholz, šef EU Green Deal-a Maroš Šefčovič i Vučić potpisali sporazum koji formalizira podršku EU za rudnik prošlog mjeseca, ključna prednost bila je da će projekt približiti Srbiju bloku.

Međutim, potpisivanje je stavilo Vučića u težak položaj, ponovo pokrećući masovne proteste protiv rudnika koje prosvjednici tvrde da će Srbe osuditi na ekonomsko iskorištavanje i zagađenje okoliša te udaljiti zapadne standarde. Vučić je u odgovoru optužio protestante da planiraju da ga svrgne — uz podršku Zapada.

Vlada, koju predvodi Srpska napredna stranka i njeni politički saveznici, pokušava suzbiti široko nezadovoljstvo targetiranjem nezavisnih novinarskih izvora u zemlji i priznala je da vodi „liste neprijatelja Srbije“ i čak osniva anonimne političke pokrete kako bi povećala podršku za rudnik.

„Francuska vas voli kao što ste vi voljeli nju!“ izjavio je Macron 2019. godine tokom svoje posljednje posjete srpskoj prijestolnici, njegove izraze na lokalnom jeziku često su prekidali entuzijastični povici velike publike okupljene pred Spomenikom zahvalnosti Francuskoj u beogradskom Kalemegdanu.

Ovaj put, šarmantni napor bio je još izraženiji. Prije svoje dvodnevne posjete zemlji, Macron je poslao 1.400 riječi dugačak pismo srpskim dnevnim novinama, ponovo pohvalivši „otpornost i vitalnost veza koje nas povezuju, Francuze i Srbe“, i rekavši da posjeta ima za cilj „njegu i produbljivanje našeg dragocjenog prijateljstva“.

„Posjeta je nesumnjivo od velike važnosti za Srbiju“, rekao je Boško Jakšić, analitičar za vanjsku politiku.

„Predsjednik Macron je pristao da bude zaštitnik Srbije kao jedan od ključnih lidera Evropske unije... i često je podržao Vučićeve politike iako je Vučić bio predmet kritike Evropske unije zbog svog autokratskog stila vođenja.“

U svom pismu i tokom zajedničke pres-konferencije u četvrtak, Macron je preuzeo ulogu prijateljskog kritičara koji pokušava nježno usmjeriti Srbiju u pravom smjeru.

„Često se slažemo, ali čak i kada se ne slažemo, uvijek smo se poštovali“, rekao je Macron na pres-konferenciji u Palati Srbije. „I to je osnova prijateljstva između naših dvaju nacija, koje je započelo kroz rat i borbu zajedno za našu Evropu. Naše nacije su uvijek ostale zajedno.“

BLISKI ODNOSI

Francuska i Srbija zaista dijele bliske odnose još od srednjeg vijeka, kada su srpski kraljevi stupili u brak s francuskim plemstvom. Njihova veza se produbila tokom Prvog svjetskog rata, kada su borili zajedno na Solunskom frontu, s Francuskom koja je također pružala značajnu humanitarnu pomoć i evakuaciju srpskih civila i trupa koje su pretrpjele velike gubitke.

Danas, preko 80 posto francuskih investicija na Balkanu je u Srbiji, dok preko 100 francuskih kompanija u Srbiji zapošljava oko 12.000 radnika.

Ključno je da je Srbija računala na Francusku da je podrži kad god je bila stjerana u kut od strane drugih evropskih nacija. U maju  je Parlamentarna skupština Vijeća Evrope glasala za prijem Kosova — bivše južne pokrajine Srbije koja je proglasila nezavisnost 2008. godine, što Beograd još uvijek ne priznaje — kao članice organizacije za ljudska prava .

Francuska je bila među onim zemljama koje su blokirale konačno glasanje Vijeća Evrope, navodeći nedostatak napora Prištine da uspostavi Asocijaciju srpskih općina, političko tijelo koje bi predstavljalo srpsku manjinu na Kosovu.

Za Jakšića, i Srbija i Francuska imaju mnogo toga za dobiti iz svoje obnovljene alijanse.

„Francuski interesi su prvenstveno ekonomske i finansijske prirode, dok je interes predsjednika Vučića ponovo dobiti pokriće i podršku od Zapada za svoje vlastite politike“, rekao je.