Papa u ponedjeljak započinje maratonski 12-dnevni posjet četirima zemljama u jugoistočnoj Aziji i južnom Pacifiku: Indoneziji, Papui Novoj Gvineji, Istočnom Timoru i Singapuru. To je jedno od najdužih inostranih putovanja na koje je neki papa krenuo i označava najveću geografsku udaljenost - 32.814 kilometara koju je Franjo prešao od svog izbora 2013. godine.

Ovaj posjet omogućit će 87-godišnjem papi da istakne ključne teme svog pontifikata, uključujući međureligijski dijalog i zaštitu okoliša.

Putovanje također naglašava značajnu promjenu koja se događa unutar Katoličke crkve: njezino skretanje prema Aziji.

Tokom njegovog pontifikata, Franjina prethodna 44 inostrana posjeta uključivala su Južnu Koreju, Japan, Filipine, Tajland, Mianmar i Bangladeš. Također je imenovao kardinale s Filipina (Luis Antonio Tagle) i Južne Koreje (Lazarus You Heung-sik) na visoke položaje u centralnoj upravi crkve.

Katolička crkva više nije eurocentrična ili zapadna institucija, već ona u kojoj crkve u Aziji, Africi i Latinskoj Americi imaju sve veći glas. Franjo, koji je kao mladić želio biti misionar u Japanu, pozitivno je govorio o muškim i ženskim crkvenim vođama koji dolaze iz zemalja izvan Europe.

“Azija je uvijek bila među Franjinim prioritetima”, rekao je velečasni Antonio Spadaro, vatikanski dužnosnik i blizak papin savjetnik, govoreći za CNN.

Katolici u Aziji često su u manjini, iako često prevazilaze svoju težinu kada je riječ o vođenju škola i dobrotvornim djelima.

“Papu ne zanima toliko broj katolika koliko živost”, rekao je Spadaro, koji će putovati s Franjom. U mnogim azijskim zemljama, objasnio je isusovački svećenik, crkva nastoji djelovati kao “kvasac” u pokušaju da služi “općem dobru”, dok Azija “predstavlja budućnost u ovom trenutku u svijetu”.

Međuvjerska deklaracija

Često manjinske, crkve u Aziji usredotočene su na dijalog s drugim religijama, nešto što će biti centralna tema putovanja.

Dok je u Indoneziji, najmnogoljudnijoj muslimanskoj zemlji na svijetu, papa će sudjelovati na sastanku s vjerskim vođama u džamiji Istiqlal u Jakarti, najvećoj u jugoistočnoj Aziji. Nakon toga, Franjo će potpisati međuvjersku deklaraciju s velikim imamom Indonezije, a očekuje se da će posjetiti i podvožnjak koji povezuje džamiju i katoličku katedralu poznat kao “tunel prijateljstva”.

“Indonezija i Singapur su zemlje u kojima je potreba za pregovorima o skladnom suživotu s drugim religijama i sa širom zajednicom stalna briga”, rekla je za CNN Christina Kheng, katolička teologinja iz Singapura koja predaje na Istočnoazijskom pastoralnom institutu. “Ono što se ističe je dijalog svakodnevnog života koji katolici vode s ljudima svih vjera”.

“Puls ovdašnjih crkava prilično je drugačiji od recimo onih u Europi ili SAD-u gdje su pitanja poput polarizacije, sekularizacije i zlostavljanja dominirala naslovnicama”, dodala je.

Spadaro je rekao da “papa želi dati signal o dijalogu s islamom” i ističe da je u Istočnom Timoru vlada usvojila značajan dokument o ljudskom bratstvu – koji su potpisali Franjo i veliki imam Al-Azhara, šeik Ahmed al- Tayeb – kao nacionalni tekst.

Istočni Timor neobičan je za Aziju jer se 97% stanovništva izjašnjava kao katolici, najveći udio izvan grada Vatikana.

Michel Chambon, koji radi na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru i stručnjak je za azijski katolicizam, rekao je da će papin posjet pomoći u izgradnji odnosa i međusobnog razumijevanja s tim zemljama.

“Ključna stvar je da Vatikan nije europska država, on je puno više od toga”, rekao je.

Div u pozadini

U međuvremenu, odnos Vatikana s Kinom, službeno ateističkom državom u kojoj je vlada uvelike ograničila vjersku praksu, bit će u pozadini ovog posjeta s Franjom koji će nastaviti s pokušajima ponovne izgradnje diplomatskih odnosa s Pekingom.

Katolicizam je jedna od pet državno priznatih vjera u Kini. No, katoličke crkve koje je odobrila država decenijama su vodili biskupi koje je imenovao Peking, a ne Sveta Stolica, sve dok dvije strane nisu postigle sporazum 2018. Pojedinosti sporazuma nikada nisu objavljene, a mnogi unutar kineskih podzemnih kongregacija koji ostali su lojalni Rimu i dugo su se suočavali s progonom, strahujući da će biti napušteni.

Iako je sporazum Svete Stolice i Kine naišao na kritike, Vatikan kaže da se dogovor već isplati i nada se otvaranju stalnog ureda u Kini. Papa je više puta rekao da bi želio posjetiti zemlju.

Pristaše strategije strpljive diplomacije ukazuju na poboljšane odnose Svete Stolice s drugom zemljom kojom upravljaju komunisti: Vijetnamom. Nakon godina razgovora, papa je krajem prošle godine uspio imenovati prvog rezidentnog veleposlanika u Hanoju.

Franjino putovanje također će ga prikazati u dijelu svijeta koji je u opasnosti od porasta razine mora i prirodnih katastrofa, s Papuom Novom Gvinejom kao zemljom na prvoj crti klimatske krize. Tokom svog pontifikata Papa je inzistirao na tome da je zaštita planeta goruće moralno pitanje, a njegovo putovanje na Pacifik još je jednom prilika da potakne svjetske čelnike na snažniju akciju.

Odlazak na ovo dugo putovanje sada, nakon više od 11 godina pape, šalje poruku onima, uključujući i na višim razinama u crkvi, da se nadaju da je ovaj pontifikat na izmaku. Spadaro kaže da to naglašava “živost pontifikata u ovom trenutku”.

Franjo će putovati, kao i obično, s doktorom i dvije medicinske sestre. Postoje rizici s tako dugim i napornim posjetom u njegovoj dobi. Ali ovo je papa spreman riskirati i prirediti iznenađenja. I odlučan je napraviti jedno od najambicioznijih putovanja svog pontifikata.