Francuski predsjednik Emmanuel Macron je imenovao Michela Barniera kao premijera kako bi prekinuo političku pat-poziciju u Francuskoj.

Ovim potezom, Macron je dao značajnu pobjedu ekstremnoj desnici. 

Opstanak buduće vlade Michela Barniera sada ovisi o dobroj volji Nacionalnog okupljanja, stranke Marine Le Pen koja je završila treća na prijevremenim izborima ovog ljeta.

Nova ljevičarska koalicija, Front narodnog otpora, koja je osvojila najviše mjesta, ali nije uspjela osvojiti apsolutnu većinu, već je obećala podršku prijedlozima za nepovjerenje protiv Barniera u Nacionalnoj skupštini. Barnier će stoga trebati podršku ekstremne desnice kako bi osigurao da njegova vlada ne bude odmah srušena — koalicija pro-Macron i konzervativna Republikanška desnica, koja će vjerovatno podržati novog premijera, ima samo 213 mjesta, daleko ispod potrebnih 289 za većinu.

Lideri Nacionalnog okupljanja su u posljednjim danima iznijeli svoje uslove za podršku: mjere za kupovnu moć, sigurnost i imigraciju; uvođenje proporcionalnog predstavljanja u parlamentu; i "poštovanje“ zakonodavaca ekstremne desnice.

"Marine Le Pen daje 'poljubac smrti' ovom i onom kandidatu. Nacionalno okupljanje ima 142 zakonodavca, ne možete ih ignorirati", rekao je Macronov saveznik Hervé Marseille u intervjuu za Le Monde.

Iako je Nacionalno okupljanje izgubilo parlamentarne izbore koje je bilo predviđeno da će pobijediti i propustilo priliku da vodi Francusku, sada je postalo kraljica odlučivanja u zemlji.

Loši odnosi Le Pen je bila utjecajna figura u pregovorima ove sedmice o izboru novog premijera.

Ubrzana potraga za novim liderom dovela je do toga da je konzervativni teškaš Xavier Bertrand postao favorit nakon sastanka u utorak na kojem su centristički desničari rekli Macronu da će podržati premijera sklonog desnici.

Macron je kasnije tog popodneva nazvao Le Pen, prema vladinom službeniku koji je, poput drugih citiranih ovdje, dobio anonimnost za raspravu o osjetljivoj temi.

Dvojica su razgovarali o kandidaturi Bertranda, kao i o bivšem socijalističkom francuskom premijeru Bernardu Cazeneuveu, ranijem favorit koji je izgubio šanse do kraja ponedjeljka.

Nije jasno što je rečeno između Le Pen i Macrona, ali ona i Bertrand imaju loše odnose. Bertrand je jednom hvalio kako je "slomio vilice" ekstremnoj desnici u Le Peninom sjevernom uporištu nakon što je pobijedio nju u utrci za vođenje regije Hauts-de-France.

Nacionalno okupljanje zaprijetilo je "odmah odbaciti“ Bertrandovu vladu bez obzira na njegove politike, što Macron nije mogao priuštiti. Ljevica bi vjerojatno podržala napore ekstremne desnice da sruši Bertranda, čime bi njegova vlada brzo pala.

I tako je u četvrtak Bertrand otišao, a Barnier došao.

Pitanje je sada hoće li Barnier, koji će također morati kompromitirati sa svojim centrističkim i desničarskim biračima, zadovoljiti ekstremnu desnicu, koja se protivi mnogim budžetskim rezovima koji će vjerojatno biti predloženi za rješavanje ozbiljnih problema duga Francuske.

"Barnier se čini da ispunjava barem jedan od kriterija koje smo zahtijevali, a to je da bude neko ko bi poštovao različite političke snage i mogao razgovarati s Nacionalnim okupljanjem", rekla je Le Pen dodavši: "To će biti korisno, budući da će biti potrebni kompromisi za rješavanje budžetske situacije".

Dok ekstremna desnica još uvijek može pokušati srušiti Barnierovu vladu, anketar OpinionWay Bruno Jeanbart rekao je da možda neće htjeti ubrzati novu krizu.

"Oni imaju sudbinu vlade u svojim rukama, ali nisam siguran da im je u interesu srušiti vladu previše brzo", rekao je Jeanbart.

"Mogli bi pustiti da stvari teku do sljedećih predsjedničkih izbora", dodao je, s obzirom na to da su svjesni "da je teško voditi zemlju bez pobjede na predsjedničkim izborima".

Nelagodnost u Macronovom taboru Macronovo dogovaranje s Nacionalnim okupljanjem izazvalo je nelagodu u njegovom taboru. Nakon što je raspustio parlament nakon dominantne izvedbe ekstremne desnice na junskim evropskim izborima, francuski predsjednik vodio je kampanju da zadrži ekstremne snage izvan vlasti u Parizu. Sada im je predao mač Damoklovu da visi nad sljedećom vladom.

Jedan centristički zakonodavac rekao je da četvrtkovi događaji ne "odgovaraju duhu republikanskog fronta, referirajući se na tradicionalni pakt među glavnim strankama da drže ekstremnu desnicu izvan vlasti. Zakonodavac je rekao da je sudbina Barniera efektivno "držana od Nacionalnog okupljanja".

Drugi ljevičarski parlamentarac iz Macronove stranke okrivio je ljevicu što nije "razmišljala izvan okvira". Nakon početnog međusobnog prepucavanja, Front narodnog otpora predstavio je svog kandidata, 37-godišnju državnu službenicu Lucie Castets, za poziciju premijera, inzistirajući da njihova pobjeda na prvom mjestu daje pravo na izbor.

Macron je brzo odbacio Castetsovu kandidaturu u ime institucionalne stabilnosti, predviđajući da ona ne bi preživjela glasanje o nepovjerenju u razbijenoj Nacionalnoj skupštini.

Ali Marine Tondelier, liderica Zelene stranke, rekla je da je Macron "tražio figuru koja je sve više i više desno“ kako bi zadovoljio Nacionalno okupljanje i osigurao da ne bi kritikovao sljedeću vladu.

"Neprestano se grli s ekstremnom desnicom", rekla je ona, piše Politico.