Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi potez Zapada da dopusti Kijevu korištenje oružja dugog dometa protiv ciljeva dublje unutar ruskog teritorija značio da bi se NATO našao "u ratu" s Moskvom.

Putin je to izjavio dok američki i britanski najviši diplomati raspravljaju o ublažavanju pravila o lansiranju zapadnih dalekometnih projektila dublje u Rusiju, za što Kijev izvršava jak pritisak više od dvije i pol godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

"Ako se takva odluka donese, to neće značiti ništa drugo već izravno uključivanje NATO-a, SAD-a i evropskih zemalja u rat u Ukrajini. To će biti njihov izravan angažman i, naravno, značajno će promijeniti suštinu, samu prirodu sukoba", rekao je Putin novinaru državne televizije. "To bi značilo da su zemlje NATO-a, SAD, europske zemlje u ratu s Rusijom", dodao je. "Ako je to slučaj, onda ćemo, uzimajući u obzir promjenu prirode sukoba, donijeti odgovarajuće odluke na temelju prijetnji s kojima ćemo se suočiti", rekao je Putin, kako prenosi The Guardian.

Dopustiti Kijevu da izvodi udare duboko u teritorij Rusije, rekao je Putin, nije pitanje da li dozvoliti ukrajinskom režimu da napadne Rusiju s tim oružjem ili ne, nego je "odluka o tome jesu li zemlje NATO-a izravno uključene u vojni sukob ili ne".

Putin je više puta rekao da zemlje NATO-a ne samo da razgovaraju o mogućnosti da ukrajinska vojska upotrijebi rakete drugog dometa, već i o direktnom uključivanju u rat.

"Onaj ko eskalira je Putin"

"Samo vojno osoblje NATO-a može kontrolirati letove spomenutih raketnih sistema. To je moguće samo uz pomoć obavještajnih podataka sa satelita, koje Ukrajina nema. Poenta je da se donese odluka o tome da li zemlje NATO-a trebaju izravno biti uključene u sukob ili ne", istaknuo je Putin.

Putinovi komentari dolaze dan nakon što je američki državni sekretar Antony Blinken dao najjači nagovještaj do sada da se Bijela kuća sprema ukinuti svoja ograničenja Ukrajini za korištenje zapadnog oružje dugog dometa na ključne vojne ciljeve unutar Rusije. Govoreći u Kijevu zajedno s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem, Blinken je rekao da su SAD "od prvog dana" bile voljne prilagođavati svoju politiku kako se situacija na bojnom polju u Ukrajini mijenjala. "Nastavit ćemo to činiti", istaknuo je on.

Blinken je istaknuo da će on i Lammy izvijestiti svoje "šefove" - američkog predsjednika ​​Joea Bidena i britanskog premijera Keira Starmera - nakon njihovih razgovora u srijedu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Amerikanci zasad i dalje ne popuštaju i ne dozvoljavaju Kijevu da gađa ciljeve u Rusiji zbog bojazni od eskalacije s Moskvom. Blinken je rekao da se "užurbano radi kako bismo osigurali da Ukrajina ima ono što joj je potrebno da se učinkovito brani".

Britanski šef diplomatije je istaknuo da je iransko slanje balističkih projektila Moskvi - što Iran demantira - promijenilo strateško razmišljanje i rasprave u Londonu i Washingtonu. Bila je to "značajna i opasna eskalacija", rekao je Lammy. "Onaj ko eskalira ovdje je Putin. Putin je eskalirao isporukom projektila iz Irana. Vidimo novu osovinu Rusije, Irana i Sjeverne Koreje", dodao je. Britanski ministar vanjskih poslova je pozvao Kinu da ne igra na one na ono što je nazvao "skupinom otpadnika".

Starmer se sastaje s Bidenom

Izvori britanske vlade naznačili su da je već donesena odluka da se Ukrajini dopusti korištenje krstarećih raketa Storm Shadow za ciljeve unutar Rusije, iako se ne očekuje da će to biti javno objavljeno u petak, kada se Starmer sastane s Bidenom u Washingtonu.

Dvojica čelnika planiraju razgovarati o ratu u Ukrajini i o tome kako bi se on mogao okončati, kao dio opsežne vanjskopolitičke rasprave, iako će izbjegavati intenzivan fokus na bilo koji određeni sistem naoružanja jer je fokus razgovora strategija, piše Guardian.

Zelenski je u četvrtak kritizirao "kašnjenje" zapada kada je riječ o udarima dalekometnim oružjem u dubinu ruskog teritorija. "Moramo biti iskreni - odađanje procesa naše upotrebe odgovarajućeg naoružanja u vojne svrhe na teritoriju Ruske Federacije dovodi do toga da je Moskva angažirana na premještanju vojnih ciljeva dublje na svojem teritoriju", naglasio je on.

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski, pak, ponovio je da se "žrtva agresije ima pravo braniti".