Piše: Darko Omeragić

Broj penzionera u Bosni i Hercegovini se gotovo izjednačio s brojem radnika koji je u junu bilo oko 855.000, a entitetskim vladama u BiH za isplatu penzija godišnje nedostaje više od 200 miliona eura. Ove dramatične podatke prije nekoliko dana objavio je Radio Slobodna Evropa. Ovih 200 miliona eura je razlika između uplaćenih doprinosa i ukupnih rashoda za starosne i vojne penzije, kao i invalidnine i druga prava.

Poslovni savjetnik i ekonomski analitičar Zoran Pavlović za "Slobodnu Bosnu" je rekao da je uzrok ovog problema to što su u BiH previsoki nameti na rad, zbog čega najveći broj radnika prima mininalne plate, dok se ostatak isplaćuje u kovertama, što nije dobro za budžete. U Republici Srpskoj na ovaj problem se veže još jedan, a to je zvanična politika vlasti ovog entiteta zbog koje se RS mora skupo zaduživati.

"POLITIČARIMA SU BITNE NJIHOVE BENEFICIJE"

"Naše vlasti sve najbolje 'znaju', a i mnogo ih nije briga za naše građane i penzionere, nešto ih je briga za socijalne slučajeve, a sve ostalo za njih je nebitno. Njima su bitne njihove beneficije koje ostvaruju na raznim nivoima vlasti. Situacija je takva da radno sposobno stanovništvo napušta Bosnu i Hercegovinu zato što je ova država preskupa. Nameti su oko 64 posto za zdravstvene i penzione fondove. To praktično proizvodi situaciju da radnici pola plate primaju preko računa, a pola u kešu, jer privreda drugačije ne može biti konkurentna. Naš proizvod ne može biti konkurentan u Evropi s takvim troškovima", kaže Pavlović.

Dokle god, ističe Pavlović, porez na dodatnu vrijednost (PDV) puni entitetske kase do tada naše političare nije briga za sve ostalo. Zapravo, imaju bh. političare jednu brigu, a to je čiji je audi skuplji i hoće li za limuzine biti novca. I još jedna „brigica“ je da li će prilikom kupovine neke limuzine dio novca završiti u džepu korumpiranog političara. Oni, jednostavno, imaju svoju privrednu granu koja se zove mito i korupcija.

"U Titovoj Jugoslaviji, u sistemu u kojem sam i ja radio dok se nije raspao, bila tri zaposlena na jednog penzionera. A danas smo došli na nivo 1:1 i ne samo to, jer u tom jednom zaposlenom imamo najmanje 40 posto minimalaca, a nešto preko sve ostalo. Stvorili smo spiralu propasti koja ide na naniže i umjesto da ti ljudi koji pregovaraju sa sindikatima i poslodavcima naprave koncept da doprinosi na plate budu do 50 posto, ali da se cijela plata isplati preko računa. Tada će radnici imati ozbiljne plate i biće kreditno sposobni da riješe stambena pitanja i neće odlaziti u inostranstvo da bi odatle rješavali svoje stambeno pitanje u Banjaluci, Sarajevu i Mostaru. Također, porez na platu treba biti 5 posto, a ne 10“, rekao je Pavlović za "Slobodnu Bosnu"".

FOND UIO BiH SE PUNIO ZAHVALJUJUĆI SKUPOJ HRANI

Naš sagovornik se boji da već dogodine neće biti novca za isplatu penzija i socijalnih obaveza, ali ni plaćanja doprinosa u javnom sektoru. Pavlović kritikuje i Upravu za indirektno oporezivanje BiH koja ne želi da uvede diferenciranu stopu PDV-a i da na hranu ili lijekove stopa bude 0 ili 5 posto, 17 posto redovna, a 25 posto na luksuzne proizvode. Takva situacija je u vremenu visoke inflacije dovela do apsurda u kojem se fond UIO BiH (u julu prikupili više od milijarde KM) punio ponajviše na osnovu visoke cijene hrane.

"Suština njihove priče je da dok ima novca lako se praviti bogat, a nama pričaju kako mi živimo divno i da ne razumijemo koliko teško u svijetu. Tim političarima samo želim poručiti da odu u jednu od javnih kuhinja i stanu u red za besplatnu hranu i da vide koliko je ljudi gladno", ukazuje Pavlović.

Zabrinjavajuća je činjenica koju je naš sagovornik ponovio u ovom tekstu, a to je da se finansijski kolaps zbog nedostatka sredstava za isplatu penzija i socijalnih davanja približava, a ako se odnos države prema privredi, poslodavcima i radnicima, ta situacija će se ubrzati na vrata oholih političara zakucati već naredne godine, što nije daleko.

FBiH čim prije mora usvojiti set fiskalnih zakona, a RS promijeniti retoriku i političke stavova koji su u suprotnosti sa stavovima američke administracije, jer se zbog toga ne može zadužiti po osnovu dugoročnih obveznica, što bi ovaj entitet mogao dovesti pred finansijski kolaps.