Donald Trump pobijedio je u utrci za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Za razliku od prije osam godina, kada je mandat počeo traljavo, upetljavajući se u pravne bitke koje su mu samo odvukle pažnju i završile porazom, ovog puta novoizabrani predsjednik krenuo je drugačije. Počeo je ubrzano nominirati ljude koji će provoditi njegovu politiku, piše Sead Numanović za Politički.ba.

Ona je definirana u tzv. Agendi 47 i fokusirana je na SAD.

Malo toga u tom dokumentu tiče se vanjskih poslova.

I ni slovo, barem ne direktno, ne odnosi se na zapadni Balkan, a pogotovo ne Bosnu i Hercegovinu.

No, Trumpova jedina konstanta je nepredvidivost.

Uz nju, zna se da nominirane osobe, ako prođu nominacije, ne moraju do kraja mandata od četiri godine (ili više) ostati na poziciji. Trump je i prošli put kada je bio predsjednik - od 2016. do 2020. godine, smjenjivao svoje saradnike. Tako je, na primjer, na Twitteru objavio da njegov izabranik za šefa američke diplomatije to više nije. Ekspresno i brutalno ga je smijenio.

Tek, nova predsjednička administracija se postepeno ekipira. U njoj će izuzetno bitnu ulogu imati Elon Musk, multimilijarder i vlasnik - između ostalog - mreže X, kako se danas zove Twitter.

On, kao i Vivek Ramaswamy, dobili su mandat da "očiste" državni aparat.

I već su najavili da će "čeličnom četkom" raditi svoj posao.

Desetine hiljada državnih službenika SAD su u strahu.

I to se već odražava na funkcioniranje državne službe.

Richard Grenell, pak, još uvijek nije dobio poziciju u Trumpovoj administraciji.

On je u proteklih osam godina uspio bitno poboljšati odnos s novoizabranim predsjednikom, ali i njegovim najbližim okruženjem.

Grenell ne krije da ima bliske odnose sa srbijanskim establišmentom. Također, ne ustručava se reagirati i na - na primjer - usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Tada je rekao da "nije svaki zločin genocid", što je i mantra zvaničnih srbijanskih/srpskih struktura.

To što Grenella nema ni na čelu Vijeća za nacionalnu sigurnost, ali ni State Departmenta i ne mora imati neku težinu. Isto kao i činjenica da je u dosadašnjoj distribuciji pozicija tzv. albanski lobi prošao mnogo bolje nego bilo koji drugi iz regiona. Najmanje dvojica novonominiranih zvaničnika bliski su im.

Pravi prvi značajan signal smjera kojim će se nova administracija SAD kretati kada je BiH i naš region u pitanju bit će sudbina Douglasa Jonesa.

Ovaj karijerni diplomata nominiran je za nasljednika Michaela Murphyja 11. jula ove godine.

Taj čin ostat će upamćen i po neuobičajenoj reakciji.

Ambasador SAD u BiH Michael Murphy nije krio svoje zadovoljstvo.

"Čestitam Dougu Jonesu! Zajedno smo došli u američki diplomatski kor i dobri smo prijatelji i kolege 33 godine.

Poznaje zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu, a ako ga potvrdi Senat, bit će izvanredan američki ambasador", poručio je Murphy.

Jones je predstavljao nastavak dosadašnje - nove američke politike u BiH.

I on je to potvrdio na saslušanju pred Vanjskim odborom Senata 11. septembra.

"Posvećen sam korištenju svih dostupnih alata uključujući sankcije i podržavanje autoriteta visokog predstavnika kada se to traži, da se suprotstavi unutrašnjim i vanjskim zloćudnim utjecajima koji žele razbiti državu", rekao je Jones tokom svog svjedočenja.

Jones je glatko prošao saslušanje.

I tu je sve stalo.

Senat ga nije potvrdio.

U međuvremenu, Demokratska stranka je izgubila većinu u ovom, gornjem domu.

Republikanska stranka sada ima čak 53 senatora i najmanje 218 kongresmena - zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta SAD.

A Senat, kako već napisasmo, je tijelo koje odobrava bezmalo sva imenovanja predsjedničke administracije. Uključujući i ambasadore.

S promjenom vlasti, potvrđivanje Jonesa postaje sve manje izvjesno.

No, uvijek imajte na umu Trumpovu nepredvidivost.

U teoriji je moguće da on odobri Jonesovo imenovanje i da ga Senat potvrdi.

To je - dakle - sve manje vjerovatan scenarij, ali ga ne treba isključiti. Makar u teoriji.

U vjerovatnijem scenariju, Trump će nominirati svog čovjeka za ambasadora.

To može biti karijerni diplomata iz State Departmenta.

A može biti i politički kandidat.

Takav je, na primjer, Christopher Hill, aktuelni ambasador SAD u Srbiji. Njega je Joe Biden "izvukao" iz penzije i poslao u Beograd. Da bi Hill postao najodaniji saradnik i "koalicioni partner" Aleksandra Vučića!

Hillu mandat ističe polovinom januara naredne godine i trebao bi se vratiti u penziju. Na njegovo mjesto Trump treba poslati novog ambasadora. A beogradski ambasador je do sada bio neka vrsta "šefa" ambasadorima SAD na Balkanu.

Pa će i taj element utjecati na Trumpovu politiku u BiH i region.

Ako Trump u BiH pošalje karijernog diplomatu, ne treba očekivati "tektonske poremećaje". Mada ni to nije sigurno.

Ako u Sarajevo dođe neko ko je politički nominiran, a to su osobe koje su bliske predsjedniku, onda je svašta moguće!

Ovdje se posebno treba voditi računa o odnosima koje novoizabrani američki predsjednik ima s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom. Ovaj ekstremni desničar ima najbolje veze s Trumpom od svih čelnika Evropske unije. Ako Orbanu bude zanimljiva pozicija američkog ambasadora u BiH, on će se potruditi da utječe na Trumpa da prođe osoba koja mu odgovara. A Orban sve više investira u BiH i pokazuje interes da taj portfolio pojača.

Ko god da dođe, a doći će prije ili kasnije, provodit će politiku koja se definira u Vašingtonu.

Milorad Dodik ima najveće nade.

On očekuje da mu se ukinu sankcije i da zamajac njegovoj politici.

A to je - svi znamo - politika koja kao krajnji cilj ima komadanje Bosne i Hercegovine i stvaranje "srpskog sveta".

Prema ranijim informacijama Politicki.ba, Trump je i tokom izborne kampanje, ali i ranije, poručivao da ga zanima samo mir i stabilnost na zapadnom Balkanu i da nije voljan ni sklon "eksperimentiranjima" s granicama, promjenama ili razmjenama teritorija... Njega zanimaju samo unosni poslovni dilovi koji će donijeti korist SAD, ali i firmama koje su mu naklonjene.

Tu su priliku već iskoristili Edi Rama, premijer Albanije i srbijanski Vučić. Grenell je pohodio više puta obje države i tokom prošle, ali i ove godine, kako bi "izviđao teren" za investicije.

Zna se da mu je plan da na mjestu ruševine Generalštaba Vojske Jugoslavije u centru Beograda pravi luksuzni objekat.

Kao i što se zna da želi u rejonu albanskog obalnog grada Vlora napraviti prestižni kompleks hotela i objekata za odmor.

Oba projekta vodi Jared Kushner, zet Donalda Trumpa.

A sve se finansira novcem iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

S ovim činjenicama na umu, novi američki ambasador u Beogradu trebao bi biti i čovjek koji bi na licu mjesta nadgledao aktivnosti i na ovom polju.

Hoće li ta uloga pripasti Grenellu?

Niko ne zna!

On je imao veće ambicije. Ali mu se nisu ostvarile.

Ili bi Grenell mogao biti imenovan za specijalnog Trumpovog izaslanika za Balkan?

SAD su, u liku Gabriela Escobara, imale specijalnog balkanskog izaslanika. No, on nije bio Bidenov, već izaslanik Antony Blinkena, odlazećeg šefa američke diplomatije.

Trump bi mogao reaktivirati ovu poziciju koju je ustanovio još Bill Clinton, početkom ovog milenijuma.

I on će to uraditi ako Grenell ili neko drugi, njemu blizak i utjecajan, to predloži.

Bez obzira što nije prošao ni kao savjetnik za nacionalnu sigurnost, ali ni šef diplomatije, Grenell ima utjecaj na njega.

I direktno, ali i preko Kushnera i njegove supruge, Trumove kćerke - miljenice Ivanke.

Njih troje vjerovatno čekaju da se "posloži" prva Trumpova administracija, te da vide ko će "ostati u sedlu" nakon određenog vremena.

Moguće je da Grenell dođe na bitnu poziciju već nakon prvih smjena koje će Trump sigurno provesti u prvih godinu dana svog mandata.

A on u Bijelu kuću ulazi 20. januara naredne godine.

Kako god, ne treba očekivati neke ogromne promjene.

One su se već desile s administracijom Joea Bidena.

Suprotno svemu što je govorio, on je proveo politiku umiljavanja Vučiću, u Beograd poslao diplomatu čije izjave i djela čak ni u State Departmentu nerijetko nisu ni razumjeli, a još manje odobravali. Ali se ta politika provodila.

Trump je poznat i kao čovjek koji nema živaca za detalje.

On ne trpi duga objašnjenja i prestane slušati ako u rečenici postoji više od dva subjekta.

A Balkan je vrlo kompleksan i izazovan.

Stoga, najvjerovatniji scenarij njegove politike u našem regionu i BiH je da će ona biti refleksija poteza koje će vući na širem geopolitičkom prostoru.

Koliko god dolazak Trumpa na vlast bio i jeste i bit će ogromna promjena, prvenstveno u SAD jer njegov tim ima zadatak da iz korjena promijeni američki sistem, to je i ogromna šansa za BiH.

Ali je nećemo iskoristiti!

I tu je i problem i krivica za sve što će nam se dešavati u narednom periodu.