Ruski dezerter Anton odlučio je ispričati britanskim medijima kako funkcioniše nuklearna vojna baza gdje je služio u trenutku kad je počela ruska invazija na Ukrajinu. Napomenuo je da je tog dana baza bila proglašena puna borbena uzbuna.

“Prije smo imali samo vježbe. Ali na dan kada je rat počeo, oružje je bilo potpuno na svom mjestu”, kaže bivši oficir ruskih nuklearnih snaga.

“Bili smo spremni pokrenuti pomorske i zračne snage i, u teoriji, izvesti nuklearni napad.” BBC-ov novinar Will Vernon susreo se s Antonom na tajnoj lokaciji negdje izvan Rusije. Zbog njegove vlastite sigurnosti, navode kako neće otkriti lokaciju njihovog susreta te su promijenili njegovo ime i neće pokazati njegovo lice.

Rus je bio oficir u strogo povjerljivom postrojenju za nuklearno oružje u Rusiji. Anton je pokazao dokumente BBC-u koji potvrđuju njegovu jedinicu, čin i bazu na kojoj je služio. Iako ugledski britanski medij nije bio u mogućnosti neovisno potvrditi događaje koje im je Rus ispričaju, oni se poklapaju s izjavama koje su dali ruski dužnosnici u tom vrijeme.

‘Imali smo samo rusku televiziju’

Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je tri dana nakon početka invazije na Ukrajinu da je naredio ruskim snagama za nuklearno odvraćanje naređen “poseban način borbene službe”. Anton je izjavio kako je borbena uzbuna bila proglašena prvog dana rata te je ustvrdio kako je njegova jedinica bila “zatvorena u bazi”.

“Sve što smo imali bila je ruska državna televizija. Nisam zapravo znao što to sve znači. Automatski sam izvršavao svoje dužnosti. Nismo se borili u ratu, samo smo čuvali nuklearno oružje”, kazao je dodajući kako je puna borbena uzbuna bila ukinuta dvije-tri sedmice kasnije.

Svjedočenje ruskog dezertera pruža uvod u način na koji djeluju nuklearne snage u Rusiji. Izuzetno je rijetko za članove tih jedinica da pričaju s novinarima.

Život pod strogom kontrolom

“Tamo postoji vrlo strog proces selekcije. Svi su profesionalni vojnici – nema regruta. Postoje stalne kontrole i testiranja na detektoru laži za sve. Plata je puno veća, a trupe se ne šalju u rat. Oni su tu da ili odbiju ili izvedu nuklearni udar”, naveo je. Dodao je kako je život vojnika i oficira u toj bazi bio pod strogom kontrolom ruskih vlasti.

Njegov zadatak je bilo osigurati da vojnici kojima je komandovao ne unesu niti jedan mobitel u bazu.

“To je zatvoreno društvo, tu nema stranaca. Ako želite da vas roditelji posjete, morate podnijeti zahtjev Službi sigurnosti FSB-a tri mjeseca unaprijed.”, kazao je Anton koji je bio dio sigurnosne jedinice, postrojbe za brzu reakciju koja je čuvala nuklearno oružje.

Stalno su imali vježbe, a njihovo vrijeme reakcije je bilo dvije minute, što je ponosno Anton kazao britanskom novinaru.

Nuklearno oružje

Federacija američkih naučnika tvrdi kako Rusija ima 4.380 operativnih nuklearnih bojevih glava, ali samo je njih 1.700 “raspoređeno” ili spremno za upotrebu. Postoji zabrinutost kako bi ruski predsjednik mogao rasporediti “nestrateško”, često nazivano taktičkim, nuklearno oružje.

Naime, to su manji projektili koji općenito ne uzrokuju široko rasprostranjene radioaktivne padavine.

Međutim, njihova upotreba bi dovela do opasne eskalacije rati.

Nakon što je američki predsjednik Joe Biden dopustio Ukrajini da upotrebu američkih dalekometnih projektila za napade na ciljeve unutar ruske teritorije, ruski predsjednik Vladimir Putin ratificirao je rusku nuklearnu doktrinu u kojoj stoji da Rusija može lansirati nuklearno oružje u slučaju da bude pod “masovnim napadom” konvencionalnih projektila od strane nenuklearne države, ali “uz sudjelovanje ili podršku nuklearne države”.

Topovsko meso

Anton je ubrzo nakon početka rata dobio naredbu koju je opisao kao “zločinačku”, a to je da drži predavanje svojim trupama koristeći vrlo specifične pisane smjernice. “Rekli su da su ukrajinski civili borci i da ih treba uništiti!. To je za mene crvena linija – to je ratni zločin. Rekao sam da neću širiti ovu propagandu”, ispričao je Anton. Nakon toga je uslijedila reakcija njegovih nadređenih.

Oni su ga ukorili i prebacili u redovnu jurišnu brigadu u drugom dijelu zemlje, te mu je rečeno mu je da će ga poslati u rat.

Jurišne brigade su te koje se često šalju u bitke u prvom valu, a brojni ruski dezerteri su kazali za BBC kako su svi oni koji se protive ratu korišteni kao “topovsko meso“.

Anton je prije nego su ga poslali na prvu liniju ratišta potpisao izjavu o tome da odbija učestvovati u ratu i protiv njega je pokrenut kazneni postupak. Rus je pokazao novinarima dokumente koji potvrđuju njegov prelazak u jurišnu brigadu i detalje krivičnog slučaja koji se vodio protiv njega. On je tada odlučio pobjeći iz zemlje uz pomoć volonterske organizacije za dezertere “Idite Lesom”.

Prijetnja životu

“Da sam pobjegao iz baze nuklearnih snaga, tada bi lokalna sigurnosna služba FSB-a odlučno reagirala i vjerovatno ne bih mogao napustiti zemlju”, rekao je i naveo kako smatra da je zakazao sistem najviše sigurnosne provjere nakon što je prebačen u običnu jurišnu jedinicu.

Ruski dezerter Anton vjeruje da ga sigurnosne službe još uvijek traže.

”Ovdje poduzimam mjere opreza, radim ilegalno i ne pojavljujem se ni u jednom službenom sistemu”.

Anton je s razlogom oprezan. Naime, najmanje je jedan dezerter ubijen nakon bijega u inostranstvo, a zabilježeno je nekoliko slučajeva prisilnog vraćanja u Rusiju i potom suđenja. Podsjećamo, najpoznatiji ruski dezerter Maxim Kuzminov ubijen je garaži u još uvijek neutvrđenim okolnostima u španskom gradiću Villajoyosa, piše Politico.

Anton je prestao pričati sa svojim prijateljima u nuklearnoj bazi jer bi ih mogao dovesti u opasnost: “Moraju se testirati na detektoru laži, a svaki kontakt sa mnom mogao bi dovesti do krivičlnog postupka.”

Međutim, on sam nema iluzija o riziku u kojem se i sam nalazi pomažući drugim vojnicima u bijegu.”Razumijem da što više to radim, veće su šanse da me pokušaju ubiti.”