Na kraju u Europskom parlamentu nije bilo iznenađenja: Ursula von der Leyen je sa 370 od 720 glasova zastupnika dobila podršku većine za svoju novu ekipu, svoju drugu EU komisiju. No, njezin drugi mandat neće biti jednostavniji od prvog, vjerovatno će biti i teži. Razlog su rovovske bitke koje se već sedmicama vode između velikih zastupničkih klubova u EU parlamentu.

Oni se spore oko pitanja koliko udesno nova većina smije skrenuti, koliko desna smije biti nova većina, zu pomoć koje će Komisija stupiti na dužnost? U svakom slučaju je puno desnija od dosadašnje - to je još ranije zahtijevao Manfred Weber.

Političar bavarskog CSU-a je šef Kluba zastupnika EPP-a (kršćanskih demokrata). U novi mandat kreće ojačan, s obzirom na činjenicu da je njegov klub na europskim izborima bio na strani pobjednika. EPP je već i u prošlom sazivu bila najveća frakcija, a nakon izbora je prednost nad socijaldemokratima i porasla.

Weber je mišljenja da to mora imati i određene posljedice: „Birači žele promjenu kursa", kaže on. „Birači su kaznili Zelene u Europskom parlamentu." U stvarnosti to nije baš tako dramatično, birači nisu „izbacili" Zelene iz Parlamenta, kako to sugerira Weber –ni još uvijek imaju 53 mandata u novom sazivu. Ali istina je da su pretrpjeli teške gubitke, imaju 20-ak zastupnica i zastupnika manje nego u prošlom sazivu. Građanski tabor je na drugoj strani ojačan, kaže Weber, i dodaje da se to mora osjetiti i na novom kursu EU-a.

EPP „vabi" desno-nacionalne snage

Weber već više od dvije godine radi na novoj parlamentarnoj većini – to bez Zelenih. On se u tom projektu obratio i onim političkim snagama koje se pozicioniraju desnije od Unije CDU/CSU. Bavarac je tako već relativno rano otputovao u Rim, i to još u vrijeme kada je Georgia Meloni bila usred predizborne kampanje. Neposredno prije toga je Weber snimio i jedan predizborni video-clip, a iz njegove je perspektive obećavajuće izgledao i mogući savez sa šeficom Fratelli d'Italia (Braća Italije), aktuelnom premijerkom Meloni, koja je tada bila u fazi političkog uspona na Apeninima.

Politolozi i historičari Braću Italije klasificiraju kao postfašističku stranku, ali ni Weber ni većina kršćanskih demokrata u tome ne vidi nikakav razlog koji bi išao u prilog tezi da se s Meloni ne sarađuje tješnje. Jedan od „Braće Italije", Raffaele Fitto, će postati član nove Komisije, i to kao jedan od vodećih ljudi u novoj ekipi von der Leyen - Fitto bi trebao dobiti istaknutu dužnost dopredsjednika Komisije.

Fitto doduše uživa određeni ugled kao europski političar, i to ne samo u redovima svoje stranke, već i izvan nje. No, način na koji je „progurana" ta posebna funkcija koju bi ubuduće trebao obnašati, zgrozila je mnoge parlamentarce iz redova centrističkih stranaka ili ljevice.

„Riskantan kurs"

U redovima SPD-a su primjerice sve donedavno ostavili otvorenim sve mogućnosti, od toga da će podržati novu Komisiju pa do opcije da to neće učiniti. „Manfred Weber i kršćansko-demokratski klub zastupnika voze riskantan kurs", kazao je šef SPD-a u Europskom parlamentu, René Repasi. Žestoko je kritizirao činjenicu da se Weber proteklih mjeseci u više navrata forsirao većinu u Europskom parlamentu s glasovima krajnje desnice - jednom je tako njegov EPP glasao za jednu inicijativu AfD-a o migracijskoj politici.

„To je drugačiji kurs od onog kojeg je vodila gospođa von der Leyen", zaključio je Repasi. I podsjetio da je prije ljetne pauze drugi mandat von der Leyen na čelu Komisije podržao proeuropski centar u EU parlamentu, te joj tako dao „veliki predujam po pitanju povjerenja".

Zeleni zahtijevaju vatrozid

Fratelli d‘Italia tada nije bio u većini, Meloni nije direktno podržala von der Leyen. Šef EPP-a Weber se svejedno potrudio oko naklonosti talijanske premijerke, kako bi uspio skupiti većinu desno od centra, što je izazvalo ljutnju kod Zelenih. „Potreban nam je vatrozid", zahtijeva dopredsjednica Kluba zelenih Terry Reintke. Zastupnica iz njemačke Ruhrske oblasti smatra da je taktika kršćanskih demokrata pogrešna –aktika kojom žele ući u savez s desno-nacionalnim snagama, a sve s ciljem da realiziraju svoje političke ciljeve.

A kad se radi o tim ciljevima, Weber ništa ne skriva, oni su se našli i u predizbornom programu: ukidanje odluke o prestanku prodaje motora s unutarnjim sagorijevanjem na području Unije, povlačenje ekoloških reformi u agrarnoj politici, te uvođenje novih propisa iz Bruxellesa, samo ako su oni u skladu s interesima privrede i poljoprivrede.

Sa Zelenima se sve to ne može provesti u praksi, a s novim desnim savezom bi se moglo –pravo zato bi današnje glasanje za novu Komisiju, po mišljenju Weberovih kritičara, mogao biti predložak za buduće većine prilikom usvajanja novih zakona u EU parlamentu.

Usprkos tome većina zastupnika Zelenih je prihvatila novu Komisiju, mada im to ne pada lako. Na glasanju o novoj Komisiji radi se i o tome da se osigura da EU ubuduće bude u stanju djelovati, kaže Reintke. Odlučujući faktor je tu obećanje von der Leyen da će kao šefica nove Komisije svoju većinu tražiti u centru EU parlamenta – proeuropskim klubovima zastupnika.

Nejasna strategija von der Leyen

Slijedi li von der Leyen (CDU) možda drugačiju strategiju od Webera (CSU)? Ili mu ona dozvoljava da se razmaše zato što jednostavno nema drugog izbora, zato što ovisi o sigurnoj većini? Oko toga se diskutira u redovima Zelenih i SPD-a. Mišljenja se razlikuju.

Neki se nadaju da će stara i nova šefica Komisije ostati privržena Green Dealu, ekološkoj transformaciji europske privrede, odnosno da neće dozvoliti da novi desni savez „pokopa" taj projekt.

To tako i stoji u sporazumu koji su kršćanski demokrati, socijaldemokrati i liberali sklopili neposredno uoči glasanja. Ali u tom sporazumu stoji i jedna zanimljiva poruka –a se treba sarađivati sa svim snagama koje su proeuropske, za Ukrajinu i za vladavinu prava. A upravo to su kriteriji za koje je Weber, prilikom posjete Rimu prije dvije godine, rekao da ih ispunjava postfašistička stranka „Braća Italije", piše DW.