Cijene stanova u EU porasle su 48% između 2010. i 2023. godine, dok su troškovi stanovanja, uključujući plaćanje komunalija, u nekim državama članicama naglo porasli, prema najnovijem izvještaju Eurostata o stanovanju u Evropi. 

U Irskoj je ljudima bilo najteže jer su borili s najvećim troškovima stanovanja, uključujući vodu, struju i gas 2023. godine, što je dvostruko više od prosjeka EU, prema Eurostatu.

Drugo najskuplje mjesto bio je Luksemburg (86% iznad prosjeka EU), a sledi ga Danska (80% iznad evropskog prosjeka).

U međuvremenu, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najjeftinije stanovanje, sa troškovima ispod prosjeka EU za 61%, odnosno 56%.

Gledajući evoluciju cena, Eurostat primjećuje da su između 2010. i 2023. godine troškovi stanovanja u Irskoj porasli sa 17% iznad prosjeka EU na 101%, što se na kraju udvostručilo.

Gdje je sve poskupilo

Troškovi su porasli u 17 država članica u istom periodu, a pali u 9, uključujući Grčku, Kipar i Španiju. Troškovi stanovanja u Poljskoj su ostali nepromijenjeni.

Dok stambene krize muče razne zemlje u Evropi, uključujući Irsku, Portugal i Španiju, trend vrtoglavog rasta cijena nekretnina lagano je zaustavljen prošle godine, kada su cene u prosjeku lagano pale 0,3%.

Gledajući širu sliku, međutim, pokazuje se da su ukupno cijene kuća porasle 48% između 2010. i 2023. u prosjeku u EU, s najvećim porastom u Estoniji (+209%), Mađarskoj (+191%) i Litvaniji (+154%). Cijene nekretnina snižene su samo u dvije države članice (nema podataka iz Grčke) u Italiji i na Kipru za 8% odnosno 2%.

Sve skuplja renta

U međuvremenu, troškovi iznajmljivanja su stalno rasli, za ukupno 22% u periodu 2010-2023, pri čemu su skoro sve zemlje članice zabilježile rast osim Grčke. Poređenja radi, ukupna inflacija u EU za isti period iznosila je 36%.

Međutim, bilo je zemalja u kojima su cijene najma rasle daleko iznad prosjeka. U Estoniji, gde su zabilježeni najveći porasti cijena najma, trošak je skočio 211%, u Litvaniji je došlo do skoka od 169%, a u Irskoj su se udvostručili u istom periodu.

U prosjeku, ljudi u EU potrošili su oko jedne petine (19,7%) svog raspoloživog dohotka na stanovanje prošle godine, s najvećim udjelom u Grčkoj (35,2%), Luksemburgu (27,6%) i Danskoj (25,9%).

U Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj ljudi troše otprilike jednu četvrtinu svog raspoloživog prihoda na stanovanje.

Za one za koje se može smatrati da su u riziku od siromaštva u EU, ova stopa je bila mnogo viša, u prosjeku 38,2%.

Ipak, postoji poboljšanje u udjelu ljudi koji kasne u isplati hipoteka, stanarine ili računa za komunalije – ova stopa u EU je smanjena na 9,3% u 2023. sa 12,4% u 2010. godini, pri čemu je samo pet država članica zabilježilo određeni porast. Jedna zemlja, međutim, ide u velikoj mjeri protiv trenda poboljšanja, Grčka, gdje skoro polovina stanovništva ima neke neizmirene obaveze.

Više od dvije trećine ljudi posjedovalo svoj dom

Postoje ogromne razlike u cijelom bloku kada je u pitanju vlasništvo nad nekretninom u kojima ljudi žive. U Rumuniji, na primjer, više od 95% stanovništva posjeduje svoje stanove. Tu zemlju blisko prate Slovačka, Hrvatska i Mađarska, s više od 90% ljudi koji posjeduju svoje domove.

Iznajmljivanje je najčešće u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje su više od polovine stanovništva podstanari.

U cijelom bloku, više od dvije trećine, 69% stanovništva posjedovalo je svoj dom, dok je preostalih 31% živjelo u iznajmljenim stanovima 2023.

Kuća ili stan?

U EU je 2023. godine više od polovine stanovništva živjelo u kućama, pri čemu je gotovo 48% stanovalo u stanu, a manja stopa od 0,6% birala je alternativni tip smještaja, kao što su stambeni čamci i kombiji.

Iako bi izbor između kuće ili stana također mogao biti u velikoj mjeri određen time da li je dom u gradu ili na selu, za ukupno poređenje zemalja, Irska je daleko prednjačila, sa 90% stanovništva koje živi u kući.

Zemlja sa drugom po broju kuća bila je Holandija (79%), dok su Belgija i Hrvatska (obje po 77%) podijelile treće mjesto. S druge strane, Španija je imala najveći udio stanova (66%), a slijede Latvija (65%, podaci iz 2021.), Malta (63%) i Njemačka (61%).

Gdje su ljudi najviše ulagali u nekretnine?

Ljudi na Kipru su prošle godine uložili u imovinu ekvivalent od 8,6% BDP-a zemlje, prema Eurostatu. U Italiji je ova stopa iznosila 7%, nešto više nego u Njemačkoj (6,9%) i Francuskoj (6,4%).

Najniža stopa zabilježena je u Poljskoj (2,2% BDP-a) i Grčkoj (2,3%).

Prosječna investicija u stanovanje u EU iznosila je 5,8% BDP-a 2023. godine.