Raspoloženje vezano uz Ukrajinu na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu 3. i 4. decembra može se opisati jednom riječju: sumorno. Dovoljno je poslušati inače vedrog glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea: "Ovo bi mogla biti najteža zima za Ukrajinu od 2022." Ili ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihu, koji je novinarima rekao da je situacija doista vrlo izazovna: "I pritom sam vrlo diplomatski raspoložen."

Visoki dužnosnik NATO-a, govoreći anonimno jer nije bio ovlašten govoriti javno, za Radio Slobodna Europa jasno je rekao ono što je već neko vrijeme očito - da Rusija pojačava tempo svojih ofanzivnih operacija na bojišnici, potiskujući Ukrajinu na nekoliko frontova. 

Brzi ruski napredak sada je prilično značajan, s procjenama NATO-a da Rusija napreduje i do 10 kilometara dnevno. Ranije ove godine to je bilo bliže 10 metara dnevno.

Brutalan napredak Rusije

Ruski brzi napredak omogućen je iskorištavanjem ravnog, otvorenog terena, primjerice oko Pokrovska u regiji Donjeck, prije nego što stigne najgore zimsko blato. 

Dužnosnik NATO-a istaknuo je da Rusija ima "značajnu prednost u pogledu opreme, municije i ljudstva jer može angažirati 30.000 novih vojnika svaki mjesec". Tome treba dodati i pojačane zračne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu, što zadržava ukrajinsku protuzračnu odbranu u pripravnosti i pojačava psihološki pritisak na civilno stanovništvo.

Ipak, treba napomenuti da ne ide sve glatko za Moskvu. Ruske snage će uskoro naići na čvršće ukrajinske položaje. A od septembra do novembra ruski gubici procijenjeni su na 1500 vojnika dnevno, dok se ukrajinski gubici smatraju otprilike upola manjima, piše RSE.

Ukrajina treba i vojnike i opremu

Jasno je što Ukrajini treba: više ljudi i dodatni sistemi protuzračne odbrane. Što se tiče prve stavke, većina ljudi u sjedištu NATO-a u Bruxellesu složila se s nedavnom procjenom Washingtona da bi Kijev trebao sniziti dob za novačenje na 18 godina s trenutnih 25 iako je jasno da bi to bila teška politička odluka.

Što se tiče sistema protuzračne odbrane, Ukrajina ih je već tražila, a ministar vanjskih poslova Sibiha zatražio je 19 novih sistema za pokrivanje ključne infrastrukture. Iako ništa nije obećano, diplomati na ministarskom sastanku rekli su da očekuju da će barem neki sustavi uskoro biti isporučeni.

Još jedno predvidljivo razočaranje za Ukrajinu na ovom sastanku bila je nedostižna pozivnica za članstvo u NATO-u. Činjenica je da vojni savez nije napredovao po tom pitanju od NATO-ovog summita u Vilniusu 2023. 

Jednostavno nema jednoglasja o ovom pitanju, pa su trenutno najbolje što Ukrajina dobiva iste dobro uvježbane fraze o "nepovratnom NATO putu" i "mostu prema članstvu", što se odnosi na sigurnosne pakte pojedinih članica s Kijevom i misiju saveza za obuku ukrajinskih vojnika.

Diplomatska ofanziva

Ipak, ove jeseni došlo je do nove ukrajinske diplomatske ofanzive s nadom u Kijevu da bi na ministarskom sastanku mogli čak dobiti pozivnicu. Navodno se nada temeljila na tome da bi dva ključna skeptika - Sjedinjene Države i Njemačka - mogla biti sklonija promjeni stava s obzirom na to da SAD uskoro dobiva novu administraciju, a Njemačka će u februaru održati savezne izbore.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova čak je sa sobom ponio kopiju Budimpeštanskog memoranduma iz 1994., koji su potpisale Sjedinjene Države i Rusija, a trebao je jamčiti teritorijalni integritet Ukrajine u zamjenu za odricanje od nuklearnog oružja.

Međutim, optimizam je bio pogrešan. Već prije ministarskog sastanka visoki NATO-ovi diplomati brifirali su medije da savez ostaje podijeljen po pitanju ukrajinskog članstva i da takva "monumentalna" odluka nije na stolu.

Ministri su ostali neimpresionirani ukrajinskim pokušajima uvjeravanja. Govoreći anonimno jer nisu bili ovlašteni javno istupati, nekoliko NATO-ovih dužnosnika reklo je da je ideja o članstvu Ukrajine odbačena tijekom večere posvećene ratu. Ovo će se pitanje sigurno ponovno postaviti, najvjerojatnije uoči sljedećeg NATO summita u Haagu u junu 2025.

Svi gledaju prema pregovorima

Čini se da je većini diplomata i ministara na umu potencijal za neku vrstu pregovora s Rusijom 2025. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je u intervjuu za britanski Sky naznačio da bi mogao odustati od dijela okupiranog teritorija u zamjenu za članstvo u NATO-u.

Rutte nije spekulirao o tome, već je jednostavno napomenuo da NATO mora "osigurati da Ukrajina, kad god odluči ući u mirovne pregovore, to učini iz pozicije snage." Malo bi ko tvrdio da je Ukrajina sada u takvoj poziciji.

U međuvremenu, razmatraju se razne druge ideje. Nekoliko NATO diplomata potvrdilo je medijske izvještaje iz Londona i Pariza da bi te dvije zemlje bile spremne poslati vojnike na teren u postratnoj Ukrajini – u suštini kao mirovne snage koje bi nadzirale neki oblik prekida vatre.

Također se spominje mogućnost da bi Poljska i baltičke zemlje mogle sudjelovati u takvoj misiji mirovnih snaga. Prema riječima diplomata, to ne bi koordinirao NATO, već bi se radilo o dogovoru između pojedinih glavnih gradova NATO-a, čime bi se pokazalo Sjedinjenim Državama da europski saveznici mogu igrati aktivnu i korisnu ulogu.

Ključno pitanje ostaje koliko je Rusija voljna sklopiti dogovor. Mnogi u sjedištu NATO-a smatraju da nije previše zainteresirana. 

"Ne mislimo da je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljan oko pregovora. Možda je spreman razgovarati, ali dok god vjeruje da pobjeđuje, nema poticaja za pregovore. A i dalje vjeruje da vrijeme radi za njega", rekao je jedan dužnosnik NATO-a.