Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ponovno je uzburkao javnost ponovivši namjeru preuzimanja kontrole nad Grenlandom, autonomnim teritorijem pod upravom Danske.

Na klasičnim zemljopisnim kartama ne može se isprva najjasnije iščitati strateška važnost Grenlanda. No, kada pogledamo globus, postaje jasno da je Grenland na samom sjevernom polu relativno blizak i SAD-u i Rusiji te u srcu Arktika koji ima sve veći geostrateški značaj u geopolitičkom i ekonomskom smislu.

Geografska i strateška pozicija Grenlanda

Grenland je najveći svjetski otok, smješten na Arktiku i prekriven ledom na oko 80% svog teritorija. S populacijom od samo 56.000 stanovnika, uglavnom autohtonih Inuita, najveći broj ljudi živi u blizini glavnog grada Nuuka, na jugozapadu otoka.

Ekonomija Grenlanda temelji se na ribarstvu, uz znatne subvencije danskog budžeta koje čine petinu BDP-a.

Zbog svog položaja na sjevernom polu, Grenland je važan i Rusiji i SAD-u, a od posebnog su značaja vojne baze, uključujući američku svemirsku bazu Pituffik (bivša zrakoplovna baza Thule), ključnu za obranu SAD-a.

Zašto je Grenland važan?

Posljednjih godina interes za prirodne resurse Grenlanda, poput minerala rijetkih zemalja, urana i željeza, dodatno je porastao. Globalno zagrijavanje uzrokuje topljenje leda, čime se otvaraju nove mogućnosti za rudarsku industriju.

Prema riječima Marca Jacobsena, vanrednog profesora Kraljevskog danskog koledža za odbranu, svemirska baza Pituffik neizmjerno je važna za odbranu SAD-a zbog svoje lokacije na putanji potencijalnih ruskih projektila.

"Ako bi Rusija lansirala projektile prema SAD-u, najkraći put prolazio bi preko Sjevernog pola i Grenlanda", objašnjava Jacobsen.

Nove pomorske rute

Godine 2023. danska vlada objavila je izvještaj u kojem se detaljno opisuje potencijal Grenlanda kao bogatog nalazišta vrijednih minerala. Arktički otok ima "povoljne uvjete za formiranje taloženja ruda, uključujući mnoge kritične sirove minerale".

Topljenje leda na Arktiku također otvara novu stratešku, geopolitičku prednost - kraće i učinkovitije pomorske rute. Naprimjer, navigacija kroz Arktičko more od zapadne Europe do istočne Azije je oko 40 posto kraća u usporedbi s plovidbom kroz Sueski kanal. Promet brodova na Arktiku već je porastao za 37 posto u proteklom desetljeću, prema nedavnom izvještaju Arktičkog vijeća.

Kina je pokazala značajan interes za novu rutu kroz Arktik, a u novembru su Kina i Rusija dogovorile saradnju na razvoju arktičkih pomorskih ruta.

"To je autocesta od Arktika do Sjeverne Amerike"

Trump je više puta klimatske promjene nazvao "prevarom". No jedan od njegovih bivših savjetnika za nacionalnu sigurnost Robert C. O'Brien sugerirao je da je, među ostalim, upravo zbog posljedica tih promjena Trump i zainteresiran da Grenland postane teritorij SAD-a.

"Grenland je autocesta od Arktika sve do Sjeverne Amerike, do Sjedinjenih Država", rekao je za Fox News. "Strateški je vrlo važan za Arktik, koji će biti kritično bojno polje budućnosti jer, kako klima bude postajala toplija, Arktik će biti put koji će možda smanjiti korištenje Panamskog kanala", dodao je.

Historijske težnje SAD-a prema Grenlandu

Trumpove ambicije nisu presedan. Još 1867. godine, nakon kupovine Aljaske od Rusije, američki državni sekretar William H. Seward pregovarao je o kupovini Grenlanda, no bez uspjeha. Godine 1946. SAD je ponudio 100 miliona dolara za otok, no Danska je odbila ponudu.

Tokom prvog mandata Trump je 2019. godine ponovno iznio prijedlog o kupovini Grenlanda, koji su danska i grenlandska vlada jednoglasno odbacile uz poruku: "Grenland nije na prodaju."

Danas se situacija dodatno komplicira zbog prisutnosti Kine i Rusije, koje intenziviraju svoje vojne aktivnosti u arktičkoj regiji. Lars Løkke Rasmussen, danski ministar vanjskih poslova, izjavio je da Danska prepoznaje "legitimne" interese SAD-a te je spremna na razgovore. "Vidimo Rusiju koja se naoružava. Vidimo Kinu koja pojačava svoj interes za Arktik", upozorio je Rasmussen.

"Trump nas tretira kao predmet trgovine"

Danska svejedno odbacuje mogućnost prodaje ili predaje otoka SAD-u.

Mnogi stanovnici Grenlanda izražavaju zabrinutost zbog američkih namjera. Kuno Fencker, član grenlandskog parlamenta Inatsisartut, smatra da bi nezavisni Grenland mogao odlučiti o saradnji s SAD-om u odbrambenom smislu.

No, mnogi poput Dinesa Mikaelsena, lokalnog turoperatora, protive se ideji i upozoravaju na opasnost tretiranja stanovnika kao "robe koja se može kupiti".

"Trump nas tretira kao predmet trgovine", izjavila je Aleqa Hammond, prva premijerka Grenlanda.