Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine uputili su u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima i Zakon o izmjeni poreza na dohodak.

Predlagači ovih izmjena zakona su zastupnici Almedin Aliefendić (Nezavisni) i (Admir Čavalić (SBiH), a neformalna grupa poduzetnika je zadovoljna ovim prijedlozima te su naveli da je veoma bitno da oni sada budu usvojeni po hitnoj proceduri.

“Oba zakona su odlična, moraju ići u paketu, samo da se hitno usvoje, čak se ne mora raditi nikakva velika korekcija u sistemu Porezne uprave, sve je provodivo za 15 dana. Sada je svaki glas svakog zastupnika u Parlamentu FBiH važan. Ovo su odlični prijedlozi koji raspoređuju teret, povećavaju minimalac i povećavaju javni prihod. Bolje od ovoga nema. Ovo hitno treba usvojiti”, mišljenja su.

Inače, važno je napomenuti da je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima u parlamentarnu proceduru u Dom naroda Parlmenta FBiH poslao delegat Aljoša Čampara te su ga u istoj formi uputili i Čavalić i Aliefendić, kao i još jedan – Zakon o izmjeni poreza na dohodak.

U Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o doprinosima Aliefendić i Čavalić su naveli da je Vlada FBiH donijela odluku o minimalnoj plati za 2025. godinu u iznosu od 1.000 KM.

Dalje naglašavaju da s obzirom na to da je minimalna plata u 2024. godini iznosila 619 KM to znači da je Vlada FBiH povećala minimalnu platu za 381 KM ili za 61,55 posto.

Ustvrdili su da ovo povećanje predstavlja najveće povećanje neto plate u Evropi i regionu.

“Povećanjem minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM povećava se i osnovica za obračun poreza i doprinosa na plate čime se povećavaju i ukupni javni prihodi na jednu isplaćenu minimalnu platu za 300,76 KM ili za 69,10 posto. S obzirom na to da povećanje minimalne plate za 61,55 posto nije pratila fiskalna reforma ili smanjenje poreza i doprinosa to će sva povećanja biti izvršena na teret poslodavaca pa je njihov trošak po jednoj isplaćenoj minimalnoj plati zbog povećanja jedne minimalne plate povećan za 681,76 KM ili iskazano u procentima za 64,67 posto. O ozbiljnosti i težini ovog problema posebno treba imati u vidu da je u 2024. godini 270.000 radnika primalo platu manju od 1.000 KM”, istakli su ovi zastupnici.

Dalje su dodali da će povećanje minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM uzrokovati povećanje javnih prihoda za 69,10 posto ili za 300,76 KM po jednoj minimalnoj plati, dok će trošak poslodavca u odnosu na 2024. godinu porasti za 64,67 posto, odnosno, za 681,76 KM.

“Prebacivanjem svih tereta i troškova povećanja minimalne plate na poslodavce neminovno će dovesti do otpuštanja radnika, usporavanja novog zapošljavanja, nemogućnosti mnogih poslodavaca da izvrše već ugovorene poslove koji su bili uračunati na niže troškove radne snage. Ovaj scenarij će dovesti do gubitka izvoza, stagnacije privrednog rasta i usporavanja rasta domaćeg bruto proizvoda”, također su naveli.

Kada je riječ o Zakonu o izmjeni poreza na dohodak ovi zastupnici su skrenuli pažnju na to daće trošak poslodavca u odnosu na 2024. godinu porasti za 64,67 posto, odnosno, za 681,76 KM.

“Ono što naročito treba naglasiti jeste da prihvatanje ovih izmjena neće dovesti do manjih javnih prihoda u 2025. u odnosu na 2024. godinu. Naprotiv, zbog povećanja kako minimalne tako i ostalih plata neminovno će dovesti do do rasta i značajno većih jabnih prihoda u 2025. godini. Ovaj prijedlog ublažava i balansira podjelu tereta i to na način da u odnosu na 2024. godinu neće dovesti do smanjenja javnih prihoda u 2025. godini već će zbog povećanja plata doći i do povećanja javnih prihoda u odnosu na 2024. godinu po jednoj isplaćenoj minimalnoj plati u iznosu od 136,75 KM ili 31,42 posto dok će porez na dohodak biti povećan za 12,33 KM, odnosno, za 34,80 posto“, istakli su zastupnici.

Osvrnuli su se i na ublažavanje negativnih posljedica.

“Kako bi se sve ove i druge negative posljedice ublažile i u cilju olakšanja i rasterećenja poslovanja privrede te distribuciju tereta i na korisnike javnih prihoda nužno je hitno izvršiti izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak na način da se predlaže da se u Zakonu o doprinosima ukinu doprinosi na teret poslodavca od 10,5 posto, a u Zakonu o porezu na dohodak da se poveća neoporezivi lični odbitak sa 300 na 600 KM”, rekli su zastupnici i dodali:

“Ovdje treba ukazati i to da doprinos na teret poslodavca od 6 posto ne ulazi u invalidsko penzioni staž radnika, dok se ovaj doprinos za PIO od 6 posto kod vlasnika obrta uključuje u invalidsko penzioni staž pa bi prihvatanjem predloženih izmjena Zakona o doprinosima bila otklonjena ova devijantna i diskriminatorska situacija”.

Poduzetnici su naveli da je rad Parlamenta FBiH otvoren za javnost i da to omogućava građanima da prisustvuju sjednicama.

“Međutim, detaljne informacije o procedurama za prisustvovanje sjednicama, uključujući potrebne obrasce i rokove za prijavu, nisu direktno dostupne na zvaničnoj web stranici Parlamenta FBiH. Prema Poslovniku o radu Doma naroda Parlamenta FBiH, član 26., rad Doma naroda je otvoren za javnost, a Dom naroda osigurava javnost rada pravovremenim, cjelovitim i objektivnim informisanjem javnosti o svom radu”, poručili su poduzetnici.

Poduzetnici traže prisustvo na obje sjednice i da ih mediji direktno prenose.

Najavili su i protesti za ponedjeljak 20. januara u 11:55 ispred Parlamenta FBiH.