uropska mladež sve je pokretnija. Osobe u dobi od 15 do 29 godina među najmobilnijima su – studiraju ili rade izvan zemlje u kojoj su rođeni. Međutim, za mlade u Europi ovo nije vrijeme bezbrižne zabave.

Što tjera mlade da napuste svoju domovinu?

Prema podacima Eurostata iz 2023. godine, 14,2 posto mladih od 15 do 29 godina rođeno je izvan zemlje u kojoj trenutno žive, dok 11,9 posto njih živi u drugoj zemlji od one čije državljanstvo imaju, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, BTA, FENA, HINA, Lusa, MIA, STA u okviru European Newsrooma.

Slika je prilično slična u cijeloj Europi. Ekonomske poteškoće i nedostatak prilika među glavnim su razlozima zbog kojih mladi sele u druge zemlje. To se odnosi i na građane Europske unije, kao i na one izvan nje. Ipak, takva odluka sa sobom nosi i određene rizike.

Odljev mozgova

Portugalski sociolog Rui Pena Pires istaknuo je da su migracije mladih i odljev mozgova u njegovoj zemlji uzrokovani niskim plaćama i stambenom krizom.

U nedavnom intervjuu za novinsku agenciju Lusa, znanstveni direktor Opservatorija za emigraciju izjavio je da su "razlike u plaćama i profesionalne perspektive" glavni pokretači portugalske emigracije, osobito među mladima. Prema portugalskim podacima, oko 30 posto osoba u dobi od 15 do 39 godina emigrira.

- Isplaćujemo vrlo niske plaće u usporedbi s najrazvijenijim zemljama Europske unije. Bilo bi potpuno nenormalno da, uz slobodu kretanja i ovu razliku u plaćama, ne postoje emigracije – podvukao je on.

Slično je i u Sloveniji gdje mladi kao glavne izvore nezadovoljstva ističu nedostatak stambenih jedinica, nesigurne ekonomske okolnosti, niske plaće i nedostatak karijernih prilika – iako često hvale kvalitetu života u svojoj zemlji.

Ukupni brojevi su mali, ali značajni za zemlju s 2,1 milion stanovnika. U 2023. godini oko 1.500 Slovenaca u dobi od 15 do 29 godina napustilo je zemlju.

U susjednoj Italiji mladi također razmišljaju o budućnosti u inozemstvu. Prema Nacionalnom institutu za statistiku (Istat), u posljednjih deset godina u inozemstvo se preselilo više od 300.000 Talijana u dobi od 25 do 34 godine.

Kao razloge za svoj odlazak navode niske plaće, nesklad između ponude poslova i njihovih kvalifikacija te slabost javnih usluga. Među njima je sve veći udio visokoobrazovanih.

- Nije normalno da naša zemlja ne postavlja pitanje zašto se to događa i ne poduzima mjere za zaustavljanje ovog odljeva - rekao je predsjednik Nacionalnog vijeća za ekonomiju i rad (CNEL) Renato Brunetta tijekom predstavljanja izvješća o toj temi.

Na temelju uzorka od deset zemalja, uglavnom europskih, izvješće procjenjuje da na svakog mladog stranca koji dolazi živjeti u Italiju, gotovo devet mladih Talijana odlazi. Stopa nezaposlenosti mladih iznosila je 19,2 posto u studenom 2024. godine, što je više od prosjeka EU-a za mlađe od 25 godina (15,3 posto).

U Bugarskoj između 8 i 10 posto maturanata odlazi na studij u inozemstvo, većinom u zemlje EU-a poput Nizozemske, Belgije, Italije i Španjolske. No, zemlja se također može pohvaliti s približno 10-postotnim udjelom stranih studenata, privučenih relativno niskim školarinama i troškovima života.

Brži ekonomski rast može usporiti emigraciju

Iako je Hrvatska nakon ulaska u Europsku uniju 2013. godine doživjela velik odljev stanovništva, posljednjih godina taj se trend usporava. Ipak, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 373.935 osoba koje su od 2014. do 2023. godine emigrirale iz Hrvatske, najveći udio činili su mladi od 20 do 39 godina.

Postoji konsenzus među ekonomistima da je emigracija usko povezana s razinom razvoja zemlje. Prirodno je, osobito za mlade ljude, da žele ostvariti svoje snove i ambicije odlaskom u razvijenije zemlje.

Prema hrvatskom ekonomistu Velimiru Šonji, najbolji primjeri za to su Irska i Poljska - nekada zemlje emigracije, koje su nakon gospodarskog rasta postale odredišta s većim priljevom nego odljevom stanovništva. Prema nekim analitičarima, dodao je Šonje, trend se počinje preokretati kada zemlja dosegne oko 80 posto prosječne gospodarske razvijenosti EU-a. Hrvatska se već približila tom pragu, dosegnuvši oko 78 posto europskog prosjeka.

Sjeverna Makedonija gubi bitku s odljevom mozgova

Zemlja kandidatkinja za članstvo u EU Sjeverna Makedonija suočava se s velikim iseljavanjem. Prema podacima Eurostata, najmanje 200.000 ljudi, ili gotovo 10 posto ukupnog stanovništva Sjeverne Makedonije, emigriralo je u druge europske zemlje tijekom posljednja dva desetljeća.

Prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), glavne destinacije za građane Sjeverne Makedonije su zapadne zemlje EU-a poput Njemačke, Italije i Austrije, kao i Švicarska, koja nije članica EU-a. No, sve više građana Sjeverne Makedonije seli se i u zemlje članice EU-a koje su joj geografski bliže, poput Slovenije, Hrvatske i Bugarske.

Emigracija uzrokuje sve veći nedostatak visoko kvalificiranih radnika u sektorima poput akademske zajednice i istraživanja. Prema Svjetskom gospodarskom forumu (WEF), Sjeverna Makedonija jedna je od zemalja s najvišom razinom odljeva mozgova u svijetu. Mladi su razočarani razinom korupcije u zemlji, kao i nedostatkom prilika i perspektiva.

Zabrinjavajući trend u BiH

U Bosni i Hercegovini je tijekom 2023. godine 2.777 osoba službeno odjavilo prebivalište radi iseljenja u inozemstvo, pri čemu su najčešće odredišne zemlje bile Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska, pokazuju službeni podaci. Iako ove brojke ne odražavaju stvaran broj iseljenika, one potvrđuju trend koji zabrinjava i političare i stručnjake.

Osim toga, istraživanje koje je proveo UNFPA pokazalo je da gotovo četvrtina mladih u BiH ozbiljno razmišlja o trajnom odlasku iz zemlje, dok 23 posto razmišlja o privremenom odlasku. Glavni razlozi su nedostatak prilika za zaposlenje, niske plaće, nesigurnost u pogledu budućnosti, korupcija i politička nestabilnost.

Stručnjaci upozoravaju da su hitno potrebne mjere za stvaranje boljih uvjeta za ostanak mladih, budući da ovaj trend negativno utječe na demografsku strukturu i ekonomski potencijal zemlje. Jedna od ključnih inicijativa u tom pogledu je Garancija za mlade, program Europske unije koji mladima do 30 godina nudi mogućnosti zaposlenja, obrazovanja, pripravništva ili stručnog osposobljavanja u roku od četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja ili gubitka posla.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da su, osim takvih inicijativa, potrebne šire reforme u obrazovanju, ekonomiji i tržištu rada kako bi se dugoročno stvorili održivi uvjeti za ostanak mladih i spriječio daljnji pad broja stanovnika.

Erasmus godine

Sama Europska unija igrala je ključnu ulogu u poticanju mobilnosti mladih. Najpoznatiji je program Erasmus+ koji je pokrenut 1987. godine kao program razmjene studenata u visokom obrazovanju. Od tada je, prema službenim podacima, u programu sudjelovalo oko 16 milijuna ljudi.

Tijekom godina Erasmus+ je proširio svoj opseg i sada uključuje i pripravnike, omladinske radnike, pa čak i sportske trenere. Za razdoblje od 2021. do 2027. godine za ovaj je program izdvojeno 26,2 milijarde eura.

Nisu uvijek dobrodošli

Ipak, preseljenje u EU ne znači nužno i poboljšanje životnog standarda za mlade građane izvan EU-a. Prema podacima Eurostata iz 2023. godine, čak 47,2 posto mladih građana izvan EU-a bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što je dvostruko više u odnosu na mlade koji žive u zemlji čije državljanstvo posjeduju (21,8 posto).

Osim toga, stopa nezaposlenosti mladih izvan EU-a iznosila je 15,1 posto u 27 država članica, dok je za mlade građane EU-a bila 10,9 posto. Budući da migracija ostaje osjetljiva politička tema diljem EU-a, mladi migranti, čak i visoko obrazovani, često se suočavaju s rasizmom i odbijanjem, što dodatno pogoršava njihov položaj.

Francuski premijer François Bayrou nedavno se našao na udaru kritika, čak i od svojih političkih saveznika, nakon što je izjavio da u Francuskoj raste osjećaj da migranti "preplavljuju" zemlju.

- Strani doprinosi su pozitivni za neko društvo, sve dok ostaju proporcionalni. Ali čim se pojavi osjećaj preplavljenosti, kada ljudi više ne prepoznaju svoju zemlju, način života i kulturu, dolazi do odbacivanja - rekao je Bayrou za televiziju LCI.

U Francuskoj je jedan od snažnih čimbenika migracije mladih izvan EU-a priljev doseljenika iz Afrike, od kojih mnogi traže izlaz iz kronične nezaposlenosti.

Primjer za to je Tunis, bivša francuska kolonija do 1950-ih, gdje istraživanje Arab Barometera objavljeno u kolovozu pokazuje da sedam od deset mladih Tunižana (18 – 29 godina) želi emigrirati. Službeni podaci otkrivaju da je 41 posto mladih u Tunisu nezaposleno, unatoč tome što 23 posto njih posjeduje sveučilišnu diplomu.